- Ljudi su s Trga bana Jelačića išli kući zadovoljni. Kad su se razišli, ostalo je tek nešto opušaka kao trag da je tu maloprije bilo više od 100.000 ljudi. E, to je bio pravi pokazatelj zrelosti građana i demokracije. Bilo je jasno da otada više ništa neće biti isto - govori Ivan Jarnjak, ratni ministar unutarnjih poslova, koji je prije točno 20 godina odbio zapovijed predsjednika Franje Tuđmana da policija silom spriječi da se na Trgu održi prosvjed protiv gašenja Radija 101.
- Bio sam svjestan da sam u škarama i da mi slijede posljedice bez obzira što ću napraviti. Da sam poslušao Tuđmanovu zapovijed, na ulicama bi imali mrtve i ranjene. Bila je napravljena procjena razvoja događaja. Policija je bila dovoljno jaka i sposobna da ljude spriječi da izađu na Trg bana Jelačića, ali bi to značilo žrtve i razbijen cijeli uži centar grada.
Drama
Popodne smo imali kolegij i donio sam odluku da nema postupanja, a suradnicima sam rekao da svu odgovornost preuzimam na sebe - prisjeća se Jarnjak dramatičnih trenutaka kada je donio jednu od važnijih odluka u novijoj povijesti.
Na pitanje što je bio razlog da Tuđman naredi okretanje policijskih cijevi protiv vlastitog naroda da bi ušutkao kritičare i one koji misle drugačije, Jarnjak odgovara da je Tuđman u to doba bio teško bolestan, ali su razlozi kompleksniji i dublji.
- Sjetite se, prethodila je objava CNN-a da je predsjednik u bolnici i da mu je ostalo tri do šest mjeseci života. Od tog časa počele su bitke za nasljednika, a one su bile vrlo grube. Radio 101 bio je jedan od elemenata te borbe. Neki su željeli stvaranje nereda u kojima bi se policija slomila pa bi morala intervenirati vojska - prisjeća se Jarnjak, koji je tada “ pao” u frakcijskim borbama.
Zamoljen da s vremenske, i distance političke mirovine, prokomentira jesu li današnje frakcije u HDZ-u sljednice onih koje su se žestoko obračunavale krajem 90-ih kaže da su one normalna pojava u velikoj stranci. Pitanje je samo koliko su suprotstavljene i kako djeluju. One su u HDU-u činjenica koju će stranački statut jednoga dana legalizirati.
Karamarkove greške
Govoreći o ostavštini Tomislava Karamarka, koji mu je svojedobno bio podređeni, kaže da mu nije bilo lako s Mostom koji ni oko čega nije bio definiran, ali mu zamjera što je rušio vlastitu vladu. O Karamarkovu desničarenju, otvaranju povijesnih tema i podjela, Jarnjak je odgovorio citirajući Tuđmana.
- Kada smo Tuđmanu ukazivali na HSP, na odore i ustaško znakovlje kojim se koriste te upozoravali kakvu sliku o nama stvaraju, odgovorio je da, ako ne želiš sam biti krajnje desni, moraš imati desnijeg od sebe. A Karamarko je sve to objedinio i postao krajnja desnica - rekao je Jarnjak opisujući Karamarkove greške u koracima.
Ukinuti aboliciju
Bivši ministar smatra da je Plenković dobro rješenje za HDZ, da je smirio duhove i dobar dio njih vratio u bocu.
- Koalicija koju je stvorio ima sasvim druga obilježja od prethodne. Premda će mu s Mostom koji i dalje nije definiran, koji i dalje ide za populizmom, biti vrlo teško surađivati - predviđa Jarnjak. Kao ratni ministar policije, a sada član Generalskog zbora, Jarnjak je upućen i u temu ratnih zločina koja opterećuje odnose Hrvatske i BiH.
- Politika mora konačno stvoriti instituciju koja će se time baviti. U Državnom odvjetništvu imamo jednu jedinu osobu koja se bavi tim problemom. Srbija i BiH imaju čitave timove koji se bave ratnim zločinima i oni produciraju optužnice s kojima će nas sutra iznenaditi. Hrvatska to ne čini. Mi se 18. 11. sjetimo Vukovara, a isto tako i Škabrnje - kaže Jarnjak, napominjući da su Škabrnjani u pravu kada ističu da krivci za zločin nad njima nisu kažnjeni. Uz naglasak na to da svaki zločin treba kazniti, Jarnjak dodaje da to trebamo mi činiti.
- U protivnom, ako će se ovako nastaviti voditi politika s ratnim zločinima, Hrvatska će morati razmisliti o ukidanju Zakona o aboliciji. Ako Srbi ne žele procesuirati svoje zločine, ako BiH ne žele svoje, već Hrvatske, onda Hrvatska doista treba razmisliti o ukidanju Zakona o aboliciji jer ima dovoljno materijala za to - kaže Jarnjak, smatrajući da takav rasplet ne bi bio dobar jer bi značio vođenje novog rata, ali pravnim sredstvima. Nužno je, kaže, formirati instituciju koja će se baviti ratnim zločinima, a sa susjedima imati otvoren dijalog u kojem će se rješavati problemi.
Stojedinica obilježava dvadesetu godišnjicu demonstracija na Jelačićevu trgu
ZAGREB - U povodu obilježavanja dvadesete godišnjice demonstracija za Radio 101 na Trgu bana Jelačića tjednik Nacional i Hrvatsko novinarsko društvo organiziraju u četvrtak, 24. studenoga, multimedijsko događanje u Muzeju suvremene umjetnosti.
Obilježavanje dvadesete godišnjice demonstracija počet će u 18 sati projekcijom filma "Dan nezavisnosti Radija 101" u režiji Vinka Brešana, u dvorani Gorgona. U 20 sati predsjednik saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Jasen Mesić otvorit će izložbu fotografija Ratka Mavara, Janka Belaja, Waltera Sirotića i Damila Kalogjere, četvorice fotografa koji su zabilježili te trenutke, navodi se u priopćenju.
Prijatelji Stojedinice Zadruga, Edo Maajka, Max Jurčić i Boris Leiner, Tribute to Dino Dvornik i Psihomodo pop događaj će zaokružiti koncertom. Izložba u foajeu Muzeja suvremene umjetnosti bit će otvorena za građanstvo od 26. studenoga do 4. prosinca.
Program će se upriličiti dvadeset godina nakon najvećih hrvatskih građanskih demonstracija za slobodu medija i javne riječi, održanih 21. studenoga 1996. na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, istaknuto je u priopćenju.
Dan ranije, 20. studenoga 1996., Vijeće za telekomunikacije, pod kontrolom tadašnje vlasti, odlučilo je oduzeti koncesiju za emitiranje Radiju 101, jednom od rijetkih nezavisnih elektroničkih medija koji su se kritički odnosili prema autoritarnom načinu vladanja i kršenju građanskih i medijskih sloboda, prije svega slobode javne riječi. Ta odluka dovela je do kulminacije nezadovoljstva i bunta građana svih političkih opcija i ideoloških opredjeljenja.
"Na poziv HHO-a upućenim kroz radijski eter, 120.000 građana sa svijećama u rukama okupilo se na Trgu bana Jelačića za opstanak Stojedinice i dokazalo koliki mogu biti snaga i utjecaj jednog relativno malog medija ako on istinski zastupa interese građana, ima pravedne ciljeve i nepokolebljivu volju u borbi za nezavisnost svoje uređivačke politike".
Najvećim demonstracijama u novijoj hrvatskoj povijesti Stojedinica je spašena, a zahvaljujući do tada neviđenoj podršci domaće i međunarodne javnosti uspjela je sačuvati svoju vlasničku i programsku neovisnost, navodi se u priopćenju.