ZA 65,79%, PROTIV 33,59%

25% GRAĐANA PRESUDILO ŠTO JE BRAK Istra i Rijeka jedine u Hrvatskoj glasovale PROTIV

Jakov Prkić / Cropix / CROPIX

Na prvom narodnom referendumu više od 65 posto izašlih birača izjasilo se da u Ustav uđe odredba po kojoj je brak zajednica između žene i muškarca, pokazuju neslužbeni rezultati nakon što su obrađena gotovo sva biračka mjesta. Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavilo je u 22,50 sati da je od izašlih na referendumu 65,79 posto ili 942.665 birača glasovalo za, dok je 33,59 posto ili 481.314 birača bilo protiv uvrštavanja u Ustav takve definicije braka.

Definicija braka kao ekskluzivne zajednice muškarca i žene, kojom će ostale zajednice trajno ostati označene, ako ne i diskriminirane, ući će u hrvatski Ustav. Na prvom narodnom referendumu 66 posto glasača glasalo je za ulazak takve definicije u Ustav, a 34 posto građana izašlih na izbore bilo je protiv.

Pokazali su to prvi neslužbeni podaci, temeljeni na obradi podataka s a 99 posto glasačkih mjesta. Glasači iz samo dvije hrvatske županije - Istarske i Primorsko-goranske - bili su protiv takvog prijedloga. Iako je evidentna razlika između glasača u gradskim i ruralnim sredinama, pri čemu je u većim gradovima nešto više birača zaokružilo “protiv”, u glavnom gradu Zagrebu, prema prvim rezultatima, 56 posto građana glasalo je za ustavnu zaštitu heteroseksualnog braka.

Većina je bila protiv u Čakovcu (59 posto), Puli (64 posto), Rijeci (58posto) i Varaždinu (57 posto), a na vrhu zagovornika su Gospić (82 posto “za”), Požega (72 posto), Slavonski Brod (69 posto), Dubrovnik, Vukovar i Velika Gorica sa 68 posto te Šibenik i Virovitica sa 65 posto građana koji su zaokružili “za”. Županija rekorderka po udjelu zagovornika braka kao ustavne kategorije je Brodsko-posavska županija, u kojoj tako misli 80 posto izašlih birača.

U samo 40 gradova i općina - od njih 556 - više od polovice građana zaokružilo je “protiv”, dok je, s druge strane, u čak svakoj devetoj općini i gradu (njih 66) više od 90 posto izašlih birača podržalo promjenu Ustava.

Ovaj referendum - koji je, neočekivano, obilježila izrazito niska izlaznost birača te mirno provođenje bez incidenata - trebao bi, prema najavama premijera Zorana Milanovića, biti posljednji u kojem većina odlučuje o ljudskim pravima manjina. Danas je najavio izmjene zakonskih odredbi, pa i Ustava, kojim će takvo što ubuduće biti onemogućeno.

Danas nisu zabilježeni ni osobiti incidenti, kojih se dio javnosti također pribojavao. Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin kaže kako se ne sjeća da je ikada dobio kraći policijski izvještaj od onog koji je primio danas u podne. Imao je, kaže, tri retka u kojem ga obavještavaju da nije bilo ni intervencija ni zahtjeva za intervencijom.

Bilo je nezadovoljstva zbog novih pravila po kojima ne mogu glasati građani bez važeće osobne iskaznice, bilo je prijava o agitiranju koje je, međutim, jučer bilo dozvoljeno jer se predizborna šutnja ne odnosi na referendume, nekoliko prigovora da su štandovi za prikupljanje potpisa potpore raspisivanju referenduma o ćirilici preblizu biralištu, no ozbiljni sukobi nisu zabilježeni.

Inicijativa U ime obitelji svojom zabranom izvještavanja Jutarnjem listu i drugim medijima s čijim se pisanjem nisu slagali uspjela je ujediniti sve hrvatske medije. Solidarizirali su se i bojkotirali izvještavanje iz stožera U ime obitelji.

Inicijativa koja je prikupila više od 700.000 potpisa potpore i inicirala referendum, na koji je potrošeno 48 milijuna kuna, dobila je podršku Katoličke crkve, većine vjerskih zajednica (uz iznimku Židovske zajednice i Luteranske crkve) te oporbenih stranaka na čelu s HDZ-om.

Vladajuće stranke, 81 udruga civilnog društva, strukovne udruge i mnogi intelektualci dali su pak podršku LGBT zajednici i pozvali da se glasa protiv.

Premijer Zoran Milanović, izlazeći na glasovanje rekao je kako kroz desetak dana u proceduru ide Zakon o životnom partnerstvu, a uskoro, najavio je, i potrebne izmjene zakona i Ustava koje neće dozvoliti da se o ljudskim i manjinskim pravima odlučuje na referendumu.

Radi se o tužnom i besmislenom referendumu, rekao je glasujući ‘protiv’ premijer Zoran Milanović

Cijeli referendum premijer je prozvao “topovskom pripremom za referendum o ćirilici”.

- To im neće proći, koliko god potpisa skupili - rekao je premijer.

TIJEK REFERENDUMA O BRAKU

NOVO 22.30 - DIP je obradio 99,81 posto glasačkih mjesta. ZA je glasovalo 65,76 posto birača ili 941.277, dok je PROTIV glasovalo 33,62 posto ili 481.303 birač. Referendumu je pristupilo 37,81 posto birača.

------------------

22:23 - Državno izborno povjerenstvo (DIP) sutra u podne objavit će potpune, ne i konačne rezultate referenduma o ustavnoj definiciji braka.

Do podneva bi trebali imati podatke sa svih mjesta, rekao je predsjednik DIP-a Branko Hrvatin, pojasnivši kako zbog vremenske razlike glasovanje još traje na 12 glasačkih mjesta, očekuju se podaci sa jednog broda, te sa 43 redovna glasačka mjesta.

Hrvatin je potvrdio da je odaziv birača na referendum bio slab, na obrađenim glasačkim mjestima izlaznost je 37,85 posto. To je najmanji postotak izašlih birača do sada, rekao je predsjednik DIP-a.

----------------

22.20 - Nakon 99,58 posto obrađenih biračkih mjesta, ZA je glasovalo 65,75 posto birača, a PROTIV 33,63 posto. Pristupilo je 37,81 posto birača.

22.10 - Prema posljendnjim rezultatima koje je objavio DIP, obrađeno je 99,51 posto biračkih mjesta. ZA je glasovalo 65,75 posto birača, a PROTIV 33,64 posto. Glasovanju je pristupilo 37,85 posto birača.

----------------------

22.05 - Zagreb i većina ostalih gradova i sjedišta županija glasovali su za ustavnu definiciju braka kao zajednice muškarca i žene, a jedino su građani Rijeke, Pule, Varaždina i Čakovca u većini glasali protiv.

U Rijeci i Čakovcu je protiv glasovalo 59 posto birača, Varaždinu 57 posto, a u Puli 63 posto.

U Zagrebu je za na glasačkom listiću zaokružilo 56 posto birača, a 44 ih je bilo protiv.

Za uvrštavanje u Ustav odredbe o braku u Splitu je glasovalo 68 posto, a u Osijeku 63 posto, kao i u .

Najveći postotak onih koji su glasovali za bilježi Gospić (82 posto), a slijede Požega (72 posto), S lavonski Brod (71 posto), Velika Gorica i Dubrovnik (69 posto), Vukovar (68 posto) te Krapina, Križevci, Šibenik i Virovitica sa po 66 posto.

U Zadru je gotovo 65 posto birača zaokružilo za, u Bjelovaru 62 posto, Karlovcu 61 posto, Sisku 58 posto, a u Koprivnici 55 posto.

---------------------

22.00 - Obrađeno je 99,36 posto glasačkih mjesta. ZA je glasovalo 65,75 posto ili 939.374 birača, a PROTIV 33,63 posto ili 480.529 birača. Referendumu je pristupilo njih 37,86 posto ili 1.428.052.

21.49 - Na posto obrađenih 98,99 glasačkih mjesta ZA 65,77 je glasovalo posto birača, PROTIV je glasovalo njih 33,62 posto. Refrendumu je pristupilo 37,85 posto birača.

21.40 - Najnoviji rezultati prema kojima je obrađeno 98,29 posto glasačkih mjesta, ZA je glasovalo 65,76 postobirača, a PROTIV 33,63 posto. Glasovanju je pristupilo 37,89 posto birača.

21.29 - Prema posljednjim rezultatima na referendum je pristupilo 37,85 posto birača. ZA je glasovalo 65,78 posto, a PROTIV 33,60 posto. Obrađeno je 97,75 posto glasačkih mjesta.

21.19 - Obrađeno je 95,76% posto glasačkih mjesta, a prema novim rezultatima ZA je glasovalo 65,67 posto birača, dok je PROTIV 33,72 njih posto. Glasovanju je pristupilo 37,84 posto.

21.09 - DIP je obradio 92,91 posto glasačkih mjesta, a prema novim rezultatima ZA je glasovalo 65,50 posto birača, dok je PROTIV 33,89 njih posto. Glasovanju je pristupilo 37,79 posto.

21.00 - ZA je glasovalo 65,42 posto, a PROTIV 33,96 posto. Trenutno je obrađeno 89,69 posto glasačkih mjesta. Referendumu je pristupilo 37,62 posto birača. Ovo je do sada najniža izlaznost na biralištima u Hrvatskoj.

20.50 - Najnoviji podaci pokazuju da je obrađeno 85,36 posto biračkihm jesta te da se ZA izjasnilo 65,16 posto, a PROTIV 34,23 posto.

20.40 - Na 79,04 posto obrađenih glasačkih mjesta ZA je glasovalo 65,08 posto (687.982), a PROTIV 34,31 posto (362.720).

20.30 - Obrađeno je 70,21 posto glasačkih mjesta. Prema najnovijim podacima ZA je glasovalo 65,03 posto, dok je PROTIV 34,36 posto.

20.20 - Na obrađenih 60,23 posto glasačkih mjesta ZA je glasovalo 64,57 posto birača, a PROTIV 34,81 posto.

20.15 - DIP je izvijestio da je obrađeno 49,88 posto biračkih mjesta. ZA je glasovalo 64,37 posto birača, dok je PROTIV 35,02 posto.

20.08 - DIP je izvijestio kako je referendumu je pristupilo 36,13 posto birača.

20.05 Trenutno je obrađeno 38 posto biračkih mjesta. ZA je glasovalo 64,6, a PROTIV 34,8.

19.55 - Objavljeni su prvi neslužbeni rezultati referenduma. Trenutno je obrađeno skoro 20 posto biračkih mjesta, a prema njima je 64,84 posto (222 531) glasovalo ZA, a 34,56 (118 590) posto je PROTIV. Samo su Istarska i Primorsko goranska županija glasale protiv, dok su sve ostale za. U Zagrebu je 50,14 glasalo za, a protiv je glasalo 49,21. U Kninu je čak 97 posto glasalo za.

----------------

ZAGREB - Zatvorena su birališta na kojima su se građani danas do 19 sati mogli na prvom narodnom referendumu izjasniti žele li da u Ustav uđe odredba o braku kao zajednici muškarca i žene.

Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavljivat će privremene rezultate glasovanja na svojoj internetskoj stranici s početkom od 20 sati, a osvježavat će ih svakih 15-ak minuta.

JOSIPOVIĆ O ZABRANI PRISTUPA STOŽERU 'Nije dobro. Sloboda tiska je važna za demokraciju'

Rezultat referenduma, koji porezne obveznike stoji 47 milijuna kuna, bit će obvezujuć neovisno o broju birača koji se odazvao glasanju.

Po podacima DIP-a do 16 sati izašlo je 26,75 posto od ukupno 3.773.850 birača. Najviše ih je izašlo je u Zagrebu, njih 35,99 posto, a najmanje u Ličko-senjskoj županiji, njih 17,83 posto.

'TAKVA PODJELA NIJE VIĐENA OD RATA ZA NEOVISNOST' Svjetski mediji o referendumu u Hrvatskoj

Održavanje referenduma zatražila je inicijativa "U ime obitelji" nakon što je prikupila oko 750.000 potpisa.

Nedjeljni referendum prvi je u povijesti koji su inicirali građani i treći od hrvatske neovisnosti.

MILANOVIĆ 'Ovaj referendum je topovska priprema za referendum o ćirilici, no neće im proći!'

U Hrvatskoj su se posljednjih mjeseci vodile žestoke rasprave o ustavnoj definiciji braka, pri čemu inicijativa "U ime obitelji" tvrdi da želi zaštiti brak kao zajednicu žene i muškarca, dok predstavnici kampanje "Glasaj protiv" drže da je cilj šikanirati jednu već obespravljenu društvenu skupinu.

Uvrštavanju definicije braka u Ustav usprotivile su se stranke iz vladajuće koalicije i nevladine udruge za ljudska prava, dok su to podržali najjača oporbena stranka HDZ i Katolička crkva.

Izdvajamo