Hoće li stranka Dalije Orešković postati novi hit?
Neće. Bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u siječnju će osnovati novu stranku. Zvat će se Start, naziv izveden od pojmova antikorupcija, razvoj i transparentnost. Glavne teme kojima se misle baviti načelno su pogođene i društveno vrlo korisne. Ali razočarani birači lijevog centra, na koje očito Dalija Orešković računa, sve su te poruke već milijun puta čuli. Za neke od glasnih promotora tih poruka neki su i glasali. I opet ostali razočarani. Orešković ipak nema toliku političku karizmu koja bi garantirala veliki prolaz kod razočaranih građana. (M. Špoljar)
Hoće li Mađarska izručiti Zsolta Hernádija?
Neće. Razloga za to ima mnoštvo, a ključni je onaj političke naravi. Mađarski premijer Viktor Orbán gradi kult suverenista, što znači političara koji smatra da se vanjski akteri ne smiju miješati u unutarnja pitanja zemalja. To je vrlo jasno prezentirao svojim stalnim sukobima s Bruxellesom odbijajući zahtjeve Europske komisije da povuče zakone o reformi sudstva, središnje banke ili korake kojima je pod svoju kontrolu stavio medije. Ako je i popustio, to je bilo kozmetičke naravi, samo kako bi ublažio kritike. On se oštro protivi jurisdikciji sudova izvan Mađarske na mađarske državljane zato što na njih nema utjecaja. Ne treba dvojiti da je bio zadovoljan kad su europarlamentarci HDZ-a glasali protiv pokretanja sankcija Mađarskoj zbog kršenja vladavine prava. Ali da bi zato Hrvatskoj dao Hernádija - ne, to bi bilo previše. Vjerojatnije je da će od Zagreba tražiti da povuče optužnicu kako bi uzvratio nekom simboličnom gestom. (Ž. Trkanjec)
Zsolt Hernadi
Hoće li Hrvatska otkupiti MOL-ov udjel u Ini?
Neće. Dramatična badnjačka najava premijera Plenkovića o vraćanju Ine u “hrvatske ruke” i prije dvije godine se više činila kao ad hoc osmišljen pokušaj kriznog komuniciranja, nego kao promišljena strategija. U međuvremenu je taj dojam ojačan. Vlada dosad nije uspjela niti potpisati ugovor sa savjetnicima za proces otkupa, vrlo izravna ponuda ruskog naftnog diva Rosnjefta je izignorirana, sam premijer je nedavno izjavio kako “cijena može biti nepremostiva prepreka” reotkupu Ine, a s MOL-om je partnerstvo prošireno Ininim ulaskom u vlasničku strukturu Petrokemije. Na koncu, prešutni Vladin “amen” prekidu rafinerijske proizvodnje u Sisku dokaz je da otkup više nije na stolu. Taj potez kratkoročno će unaprijediti Inin račun dobiti i gubitka, vrijednost tvrtke će porasti, što nije logičan potez nekoga tko je u doglednom vremenu namjerava kupiti. Dapače, u aktualnim okolnostima izglednijom opcijom čini se da MOL otkupi dodatni paket državnih dionica i nesuglasice oko upravljačke kontrole nad hrvatskom kompanijom trajno stavi ad acta. No, potpis na tom ugovoru morao bi biti i od čovjeka s Interpolove tjeralice, u Hrvatskoj optuženog za teško korupcijsko djelo. Vlada će teško pristati na takav političko-reputacijski rizik. Utoliko, izvjesno je da se Ininim dionicama u dogledno vrijeme neće trgovati. (M. Biočina)
Hoće li 3. maj i brodogradilište Uljanik preživjeti ovu krizu?
Hoće. Bez obzira na to hoće li se doista u riječkom 3. maju, pulskom brodogradilištu Uljanik i ostatku Uljanik grupe na kraju pokrenuti stečaj (sad je otvoren prethodni stečajni postupak u 3. maju), brodogradnja će opstati na sjeveru Jadrana. Naravno, pitanje je u kojoj će se formi to dogoditi. Zasad se čini kako je izvjesno da bi, nakon što strateški partner preuzme kompaniju u stečaju ili prije stečaja, to moglo biti tako da se u Rijeci nastavi fizička proizvodnja, a da u Puli bude administrativno-projektni dio tvrtke. Na kraju bi, međutim, mogao opstati samo brodograđevni dio u Rijeci, a u Puli bi na sadašnjem dijelu brodogradilišta bila ili nova poslovna zona ili poslovno-turistički kompleks. (F. Laušić)
Ilustracija
Hoće li Hrvatska dobiti novi međunarodni hotelski brend?
Neće. Otvorenje prvog “hrvatskog” Marriotta, koji je prema prvotnim najavama goste u Splitu trebao početi primati u sezoni 2019., odgođeno je za 2020. godinu, i to zbog poslovnih teškoća u koje je zapeo izvođač radova na objektu, tvrtka Tehnika d.d.
Osim Marriotta, u 2019. godini Hrvatska u najavi nije imala niti jedan internacionalni hotelski brend, izuzev Hyatta koji je od sljedeće godine trebao početi upravljati Doğuşevim hotelom Maraska u Zadru, a na kojem još uvijek nisu niti počeli radovi. Hotelski kompleks Kupari, kojim će prema najavama investitora upravljati hotelski lanac Four Seasons, sljedeće godine tek će se početi graditi, a isto je u najavi i za investiciju na otoku Hvaru, u zaljevu Brizenica, gdje bi smještajnim kapacitetima također trebao upravljati isti lanac. No, kad će oba objekta početi primati goste, još uvijek nije poznato. (D. Koretić)
Hoće li cijene nekretnina nastaviti rasti i u 2019.?
Hoće. Izmjenama zakona u modelu POS-a, produžit će se rok za subvencioniranje i obiteljima koje već imaju djecu, tako da u 2019. možemo očekivati daljnji rast cijena. Ipak, možda ne u jednakoj mjeri kao u 2018., jer većina onih koji su dulje planirali kupiti stan ili kuću, a odgađali su to zbog atmosfere ekonomske krize i visokih kamata - učinili su to u proteklom razdoblju. Cijene nekretnina u Hrvatskoj u 2018. godini značajno su rasle, pri čemu je najveći rast bilježio Zagreb. Već u rujnu nekretnine u glavnom gradu dosegle su razinu iz 2011. godine. I u drugim većim gradovima povećala se vrijednost stanova, kuća te poslovnih prostora, poglavito uz obalu, gdje je prodaja naprosto cvjetala. Tržište nekretnina znatnije je živnulo i u Osijeku. Analitičari su zaključili da je rast cijena rezultat oživljavanja gospodarstva nakon 2014., niskih kamatnih stopa, a u značajnoj mjeri i državnih poticaja za kupnju stana. Dakako, i rast turizma dao je velik poticaj oživljavanju i jačanju tržišta nekretnina. (D. Butorac)
Hoće li Zagrebačka nadbiskupija dobiti novog nadbiskupa?
Neće. Protekle se godine u više navrata ekskluzivno najavljivalo kako će kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, u travnju 2019. godine krenuti put Rima, a kako će na njegovo mjesto u Zagreb stići porečki i pulski biskup Dražen Kutleša. Govorilo se i kako je to sigurna stvar, posebno nakon biskupskog pohoda ad limina u Rim kada je papa Franjo u dvije posebne audijencije prvo primio kardinala Bozanića, a zatim biskupa Kutlešu. Istina je da biskup Kutleša najbolje kotira za Bozanićeva nasljednika, no isto je tako istina da vatikanska diplomacija sebi ne dopušta da se ime kandidata objavljuje urbi et orbi. Kad god se nekoga isticalo u prvi plan, taj uglavnom nije stigao do biskupskog štapa.
No, Hrvatska će uistinu u 2019. dobiti novo ime u Biskupskoj konferenciji.
Biskup Josip Mrzljak za 20 dana napunit će 75 godina, a to znači da će u mirovinu i da ćemo uskoro saznati ime novog varaždinskog biskupa. (T.Mamić)
Hoće li konačno početi gradnja ceste preko Pelješca?
Hoće. Sada kad je jasno da su Kinezi ozbiljno shvatili svoj posao i kod Pelješca dopremili prve dijelove budućeg mosta, treba se koncentrirati na realizaciju preostalih dijelova pelješkog projekta kako krajem 2021. ne bismo imali dvije milijarde vrijedan most koji vodi od nigdje nikamo. Kako bi se to izbjeglo, hitno treba odabrati izvođača radova prve dionice buduće ceste. Više od šest mjeseci prošlo je od otvaranja ponuda, a odluka nije donesena. Za gradnju 12,5 kilometara ceste predviđena su 33 mjeseca. Zvuči puno, a zapravo se polako ulazi u opasni vremenski škripac. Kada bi danas počeli radovi, a neće, u idealnim uvjetima mogla bi biti završena u kolovozu 2021. godine. Dakle, četiri mjeseca prije roka za cijeli projekt. A postoji i druga dionica za čije je izvođače natječaj tek raspisan. Rok za njezin završetak je 30 mjeseci. Dostižno do kraja 2021.? Teško. (K. Žabec)
Metkovic, 201009.Gradiliste mosta Peljesac u Komarnoj na kojem se izvode radovi. Radove izvodi tvrtka Konstruktor i Crosco , a tenutno se postavljaju piloti mosta u morsko dno koje izvodi tvrtka Crosco uz pomoc posebnog "trajekta" i pontona.Dok na obali tvrtka Konstruktor izvodi radove na upornjacima mosta.Foto: Denis Jerkovic / Cropix
Hoće li Hrvatska definirati granicu u Savudrijskoj vali?
Neće. Slovenski premijer Marjan Šarec ustvrdio je za ljubljanski Dnevnik od subote da njegova vlada ne može promijeniti odnos prema graničnoj arbitraži s Hrvatskom. “Arbitražna presuda je poznata, o tome Slovenija ima poziciju koju ne može mijenjati”, rekao je Šarec. Dakle, Ljubljana ne odstupa. I uzda se u presudu Suda EU u Luksemburgu kojem je tužila Hrvatsku jer navodno, ne prihvaćajući arbitražnu odluku, krši europsko zakonodavstvo. Zagreb je već najavio žalbu, a nije isključena ni neka nova tužba. To će ovu graničnu trakavicu odvući najmanje u sljedeću godinu. U svemu tome je dobro što u Vali nema sukoba, ali je loše što su obje države u EU dosad najviše zapamćene po svađi oko granice, dakle po nesposobnosti da same riješe jedan, realno, lako rješiv problem. (Ž. Trkanjec)
Ilustracija
Hoće li Ratno zrakoplovstvo dobiti novi model borbenog aviona?
Neće. Nakon fijaska s izraelskim Barakom moguće je više opcija rješenja budućnosti borbenog zrakoplovstva, ali niti jedna od njih ne omogućava dostavu aviona već ove godine. Upitno je čak i donošenje odluke o izboru novog rješenja - raspisivanje novog natječaja, direktna pogodba s Amerikancima, izbor švedskog Gripena, odustajanje od borbenog zrakoplovstva... - ili nekog sasvim novog, nama još nepoznatog rješenja. Jer, zašto ne? Ipak je ovo Hrvatska u kojoj se u kriznim vremenima izvlače čudesni zečevi iz šešira. A za to vrijeme možda nas uspiju sačuvati tri prastara MiG-a koja su preživjela ukrajinsku modernizaciju. Čuvamo ih kao kap vode na dlanu samo da ne moramo u NATO poslati dopis da više nismo sposobni obavljati nadzor zračnog prostora. Uglavnom, čeka nas još jedna hrvatska saga radnog naslova “Ima li aviona za pilote?”. (K. Žabec)
Hoće li Zagreb osigurati podršku EU za zahtjeve Hrvata u BiH?
Neće. Tu postoji niz problema, a među njima se posebno ističe negativan stav svih zainteresiranih aktera unutar EU prema tim zahtjevima. Konačno, i sam je Andrej Plenković nakon summita u prosincu rekao kako mnogi od čelnika ne pokazuju razumijevanje za hrvatske stavove. Što je razumljivo: kako objasniti Nizozemcima da Hrvatima smeta što je u Predsjedništvo BiH izabran Hrvat, ali ne onaj kojega bi željela većina Hrvata? Ili kako objasniti da Deklaraciju Sabora o Hrvatima u BiH piše član jedne stranke iz BiH, istodobno i zastupnik u Hrvatskom saboru. I kako argumentirati da lider najveće hrvatske stranke u BiH surađuje s Miloradom Dodikom koji zagovara razbijanje BiH? I preko njega s Rusima? Konačno, zašto hrvatski politički predstavnici nisu nositelji ideje da se konačno u djelo provede presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci? Sve to prevelika je prepreka da bi hrvatski premijer, koliko god bio popularan u Europskom vijeću, uspio osigurati podršku za sadašnje zahtjeve vodstva većinskog dijela Hrvata u BiH. (Ž. Trkanjec)
Hoće li u 2019. doći do rasta kamatnih stopa na kredite?
Neće. S obzirom na to da je ECB zadržao referentne kamatne stope na sadašnjoj razini, razdoblje jeftinog novca u europodručju još uvijek nije završeno i procjenjuje se da će trajati barem do kraja iduće godine. Svi kojima su krediti vezani uz Nacionalnu referentnu stopu, još uvijek mogu očekivati nastavak pada kamatnih stopa. No oni koji imaju kredite vezane uz Euribor mogli bi se već kod naredne promjene kamatne stope ECB-a suočiti s povećanjem rate kredita. (M. Klepo)
Hoće li arbitraža INA/MOL biti u našu korist?
Hoće. Podsjetimo, MOL je pokrenuo arbitražu jer Vlada RH nije poštovala odredbu iz ugovora o plinskom biznisu u okviru kojeg je na sebe trebala “preuzeti” gubitke iz plinskog poslovanja Ine. Bilo bi veliko iznenađenje da se u arbitraži presudi bilo kako drukčije osim da Hrvatska mora Ini vratiti između dvije i pet milijardi kuna (ne znaju se službeni iznosi spora), s tim da je Hrvatska vlasnik 44 posto Ine, pa se taj postotak ustvari na koncu “vraća” u državni proračun. Međutim, zbog mogućih dogovora mađarske i hrvatske vlade, moguće je da će i sama arbitraža ili dogovor poslije nje ipak biti nešto povoljniji za Hrvatsku. (F. Laušić)
Hoće li Vlada uspjeti uvesti reformu u sve škole?
Neće. Razlog je primaran i na njemu su padali mnogi pokušaji reforme školstva. Za nimalo lak proces uvođenja kvalitetnih promjena u osjetljiv sustav školstva ključna je bezrezervna politička podrška, uz jasnu ulogu i uvažavanje prijedloga struke. U situaciji u kojoj izmrcvareni projekt o kojemu se govori pet godina minorna stranka u Vladi (HNS) populistički prigrljuje kao Školu za život, što ključnu stranku (HDZ) neizbježno iritira i nuka na postavljanje prepreka kojih ćemo se tek nagledati u 2019., političko jedinstvo i svestrana politička podrška ostaju nevidljive, nepostojeće. Druga stavka nužna za uspjeh reforme jest podrška i entuzijazam zaposlenih u školama. Oni su dosad jasno dali do znanja koliko ih u cijelom izmrcvarenom procesu boli kronična zapostavljenost sustava, marginalizacija struke, nerijetko i vrijeđanje učiteljske profesije od neupućenih političara (“Profesori povijesti i geografije trebali bi se prekvalificirati u profesore informatike”, I. Vrdoljak, HNS, rujan 2018.). Općenit problem s reformom uočen u godini za nama jest potpun izostanak razumijevanja osjetljivosti procesa. Izmrcvareni projekt u kombinaciji s izmrcvarenim učiteljima u godini pred nama mogao bi se svesti na fingiranje uvođenja promjena, bez jasnih uloga, smjera i cilja. Nešto, dakle, poput lijepo zamotanog novogodišnjeg dara čije otvaranje ne donosi ushit. (M. Lilek)
Blaženka Divjak
Hoće li Hrvatska pokrenuti proceduru uvođenja eura?
Hoće. Guverner HNB-a Boris Vujčić najavio je da će hrvatske vlasti uskoro poslati formalno pismo namjere ECB-u kojim će tražiti uvođenje eura, a europskim vlastima ujedno će prezentirati sve aktivnosti koje zemlja planira učiniti da bi postala kandidatkinja za ulazak u tečajni mehanizam, ERM 2. Pismo će se vjerojatno poslati do svibnja, kada će biti poznat i odgovor ECB-a na formalni zahtjev koji je Bugarska već uputila. (M. Klepo)
Ilustracija
Hoće li razdjelnici topline ostati zakonska obveza?
Hoće. Izmjene Zakona o tržištu toplinske energije, koje se očekuju u 2019. predviđaju daljnju obvezu ugradnje razdjelnika. Nakon gotovo dvije godine moratorija vratila se obveza ugradnje unatoč naporima protivnika. U 2017. godini prezentirana je studija zagrebačkog Ekonomskog instituta o isplativosti razdjelnika topline kojom se utvrdilo da razdjelnici donose energetske uštede. Većina zgrada čiji su suvlasnici ugradili razdjelnike na radijatore - ostvaruje bitne uštede, a to se pozitivno reflektira i na okoliš. Razdjelnici su ugrađeni u oko 104.000 kućanstava u Hrvatskoj, a preostala je ugradnja u oko 50.000 stambenih jedinica. Novi način obračuna utroška toplinske energije doveo je i do promjene tržišnog vrednovanja “toplanom grijanih stanova”, a sve više građana kod prodaje stanova razdjelnike ističe kao prednost. Intencija uvođenja razdjelnika je pravedniji način plaćanja - po utrošku (odnosno sudjelovanju u ukupnoj potrošnji) te stvaranje svijesti da je potrošač odgovoran za štednju energije. (D. Butorac)
Hoće li biti rekonstrukcije Vlade?
Hoće. Iako je premijer Andrej Plenković propustio priliku da smanji broj ministarstava te s manjom i osvježenom Vladom uđe u 2019., što se neslužbeno najavljivalo iz Banskih dvora, sasvim je izvjesno da će do nekih izmjena doći u novoj godini. Moguće je da Vladin član više ne bude Zdravko Marić. Aktualni ministar financija nikad nije jasno demantirao da razmišlja o napuštanju Vlade i povratku u privatni biznis pa je sasvim moguće da će Plenković ostati bez najvažnije karike svoje Vlade.
Andrej Plenković
Također, 31. listopada završava mandat aktualnom sastavu Europske komisije pa će Hrvatska morati predložiti svog novog člana. Iako se u medijima najčešće spekulira imenom HDZ-ove europarlamentarke Dubravke Šuice, u igri je i aktualna ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, a u kuloarima se spominje i ime ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića. Nije isključeno ni da će se Plenković riješiti nekih ministara koji nisu ispunili očekivanja, a koji mu nisu bliski. Budući da Bandić podebljava većinu, ne mora brinuti hoće li ovisiti o rukama smijenjenih ministara u Saboru, nakon što oni odu iz Vlade. (G. Penić)
Hoće li Hrvatska dobiti moderan zakon o pobačaju?
Neće. Iako sadašnji zakon datira iz 1978. godine i iako je Ustavni sud naložio Saboru da donese novi najkasnije do kraja veljače 2019., novi zakon ne treba očekivati. Riječ je, naime, o regulaciji pitanja koje kao rijetko koje drugo polarizira društvo (što je glavni razlog što taj zakon nije mijenjan desetljećima) i izaziva potrese neugodne za bilo koju garnituru na vlasti. A budući da sljedeće godine kreće sezona izbora - europski, predsjednički, parlamentarni - Vlada će nastojati izbjeći takvu polarizaciju. Rok Ustavnog suda ne predstavlja nikakav problem. On je, naime, instruktivan, nije obavezan, bez posljedica za nepridržavanje, a ne treba zaboraviti da je i sam Ustavni sud o ustavnosti prava na pobačaj odlučivao - 25 godina. Realno je očekivati da zakon neće biti donesen u mandatu ove Vlade. (K. Turčin)
Hoćemo li dobiti novi sustav naplate cestarine?
Hoćemo. Konzultanti mjesecima marljivo rade na prijedlogu novog sustava kako bi konačno predložili na koji ćemo način u budućnosti plaćati cestarinu. Zasad su poznate dvije stvari: sadašnji sustav naplate ide u povijest, a klasičnih vinjeta neće biti. Zašto neće biti klasičnih vinjeta? Iz vrlo prozaičnog razloga: to je najnepošteniji način plaćanja cestarine. Isto plaćaju oni koji se odvezu jednom 50 kilometara i oni koji u tjedan dana naprave 500 kilometara. Najrealističnije rješenje je uvođenje elektronske vinjete po principu koliko se voziš, toliko platiš. Nema stajanja na naplatnim kućicama, točno se zna koliko je cijena po kilometru, a sustav elektronskog nadzora registrira ulazak na autocestu i izlazak s nje te skida novac s računa. Jednostavnije ne može. (K. Žabec)
Hoće li Milan Bandić tražiti ulazak u Vladu?
Neće. Klub zagrebačkog gradonačelnika narastao je na 12 zastupnika, a Bandić je ovih dana najavio dolazak još jednog. Time je postao najvažniji koalicijski partner premijera Andreja Plenkovića. U političkim kuloarima danima se nagađa da će Bandić sada tražiti rekonstrukciju Vlade i neke ministarske pozicije. No, što zapravo Bandić želi postići jačanjem svojega kluba? Oni koji ga bolje poznaju tvrde da njegov krajnji cilj nije ulazak u Vladu nego jačanje vlastite pozicije s koje će potom moći postavljati uvjete ili, bolje rečeno, politički trgovati i ucjenjivati Banske dvore kako bi dobio određene ustupke.
Milan Bandić
Bandić sigurno neće dovoditi u pitanje opstanak Vlade, ali će određene krizne trenutke iskoristiti za ostvarenje vlastitih ciljeva, i to prije svega onih koji se odnose na brojne optužnice protiv njega. (R. Vuković)
Hoće li se Zoran Milanović kandidirati na izborima?
Hoće. Dok se u javnosti već mjesecima nagađa hoće li se bivši premijer i šef SDP-a kandidirati na predsjedničkim izborima te se nižu argumenti “za” i “protiv”, Zoran Milanović uporno šuti. No, čini se da je njegova kandidatura sve izvjesnija. Uostalom, ako se želi vratiti na političku scenu, onda su predsjednički izbori pravi trenutak, a teško da bi Milanović tu priliku propustio. Pitanje je međutim bi li on u tom slučaju bio kandidat SDP-a ili nezavisni. Bude li SDP imao svojega kandidata, primjerice Tonina Piculu, za pretpostaviti je da bi Milanović ušao u drugi krug jer nema sumnje da je on mnogo jači kandidat od Picule. A u drugom krugu sve je moguće - za Milanovića bi tada, bez obzira na određene rezerve i prijašnje kritike, zasigurno glasala ljevica te dio oporbe, dakle svi oni koji na Pantovčaku više ne žele HDZ-ovu kandidatkinju. (R. Vuković)
Zoran Milanović
Hoće li naknadu za roditeljski dopust izjednačiti s plaćom?
Neće. Od početka svojeg mandata Andrej Plenković demografiju ističe kao primarni problem, a resorna ministrica Nada Murganić izjednačavanje naknade tijekom roditeljskog dopusta s punom plaćom zaposlenog roditelja kao jednu od ključnih mjera. Međutim, riječ je o prilično skupoj mjeri čiji je učinak na birače golem te ga je šteta potrošiti u trećoj godini mandata Vlade. Bude li se skupio novac - a s obzirom na to da se na ovakvim mjerama najlakše skupljaju poeni, velika je motivacija da se skupi - delimitiranje naknade može se očekivati u posljednjoj godini mandata, uoči izbora. Stoga 2019. možemo očekivati tek objavljivanje još jednog dokumenta demografske politike, petog takvog po redu. (K. Turčin)
Hoće li Milijan Brkić proći “neoštećen” kroz aferu SMS?
Neće. Vrh stranke ne želi se izjašnjavati o sudbini potpredsjednika Sabora i zamjenika Andreja Plenkovića sve dok, kako ponavljaju, ne završi istraga. No, kakvi god ti rezultati bili, pozicija i utjecaj Milijana Brkića nikada neće biti isti. On je nepovratno izgubio svoju političku moć - već je marginaliziran, ne sudjeluje u donošenju nikakvih bitnih odluka, a u stranci je sve manje onih na čiju bezrezervnu podršku može računati. Brkić se, kako se može čuti u njegovu krugu, zasigurno neće predati bez borbe, ali ta bitka neće imati neku posebnu težinu. Andrej Plenković naime već je postigao svoj cilj, i to bez obzira na konačni ishod istrage. (R. Vuković)
Hoće li Neven Mimica ostati povjerenik u EK?
Neće. Nije sporno da je on u jako dobrim odnosima s premijerom Andrejem Plenkovićem, znaju se iz Ministarstva vanjskih poslova, blisko su surađivali tijekom pregovora o ulasku u članstvo EU. I dijele većinu političkih stavova, iako se nalaze u navodno ideološki suprotstavljenim strankama. Plenković mora ugledan, utjecajan i financijski unosan položaj dati nekome iz svoje stranke. Mimica je odradio dobar posao kao europski povjerenik i ostavio dobar dojam. Ali, nije ni po čemu ni posebno iskakao. Predsjednik HDZ-a će vjerojatno potražiti nekoga od sebi bliskih suradnika koje će smjestiti u Komisiju, ali to neće biti netko iz užeg kruga jer su mu oni potrebni za nastavak sukoba s desnim krilom stranke. (Ž. Trkanjec)
Neven Mimica
Hoće li Živi zid kraj 2019. dočekati kao druga najjača stranka?
Hoće. Prvi put otkad postoji, prema posljednjoj anketi Crobarometra, postao je druga najjača stranka, prestigao je SDP. Iako jedna lasta ne čini proljeće, sva relevantna istraživanja raspoloženja birača sugeriraju trend daljnjeg slabljenja SDP-a te rasta ili barem zadržavanja trenutačnog rejtinga živozidaša. Osim SDP-a, nitko ih drugi ne može ugroziti. Most je daleko iza, a zasad nema nikakvih naznaka stvaranja nove antisistemske opcije koja bi Živi zid učinila suvišnim na sceni. Uz to, na ruku im i dalje ide očita kriza tradicionalnih stranaka, pogotovo na lijevom centru, koje ne nude ozbiljniji politički sadržaj. U takvoj konstelaciji živozidaške poruke i dalje će hraniti razočarane birače. (M. Špoljar)
Hoće li se Amsterdamska koalicija raspasti?
Hoće. Osim što pripadaju istoj političkoj grupaciji (liberalima) u EU parlamentu, IDS i GLAS koaliciju su složili i zbog matematike. Kako je na europarlamentarnim izborima cijela Hrvatska jedna izborna jedinica, regionalni IDS ne može sam preko praga od 5%. GLAS može, prema anketama, dobaciti do 2%. Međutim, zajedno, uz preferencijalne glasove Anke Mrak Taritaš, mogu osvojiti jedan mandat. HSS je u koaliciju uletio poslije, jer sam ne može prijeći prag. No, čim prođu europski izbori, neke nove koalicije drukčije će se slagati. Jer na parlamentarnim izborima IDS-u u 8. izbornoj jedinici ne trebaju GLAS ni HSS. HSS-u je na te izbore sigurnije ići s koalicijom oko SDP-a. Baš kao i GLAS-u. (M. Špoljar)