NOVI VAL OPROSTA

320.920 GRAĐANA U BLOKADI Model otpisa dugova za socijalno ugrožene proširiti će se i na Poreznu upravu

Neja Markičević/CROPIX

Porezna uprava doradit će kriterije iz Općeg poreznog zakona, po kojem i sada otpisuje dug socijalno najugroženijima

Porezna uprava ovog tjedna kreće s redefiniranjem kriterija za oprost dugova kako bi se olakšalo i ubrzalo otpisivanje poreznih dugova socijalno najugroženijim građanima.

Dio je to novih mjera Vlade za pomoć skupinama građana koji se nalaze u najtežoj socijalnoj situaciji, a u koje se uključuje i Ministarstvo financija. U osnovi, radi se o novoj rundi oprosta dugova, ovaj put poreznih, ciljanoj prema socijalno najugroženijim slojevima stanovništva.

Dorada kriterija

- Kriteriji za oprost dugova socijalno najugroženijima malo će se doraditi, kako bi se ubrzao cijeli postupak. U svakom slučaju, tko god bude ostvarivao pravo na oprost dugova po modelu koji je donijela Vlada, ostvarivat će i pravo na otpis poreznih dugova - potvrdio nam je sugovornik iz Porezne uprave, ne želeći ulaziti u detalje.

Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike Milanka Opačić prošlog je tjedna najavila da će se model otpisa dugova za socijalno najugroženije proširiti i na Poreznu upravu. To znači da se neće opraštati samo dugovi koje građani imaju prema, primjerice, bankama, komunalnim poduzećima, tvrtkama u državnom vlasništvu ili telekomima, nego i oni prema državnom i lokalnim proračunima. Glavni dužnici prema Poreznoj upravi su, kaže naš sugovornik, bivši obrtnici i poljoprivrednici - većini je propao posao, ali su im dugovi ostali.

- Za njih je iznimno važno da im se omogući novi početak, jer im dugovi rastu iz dana u dan, ne mogu početi ni sa kakvim poslom, mnogi su spali na socijalu - kaže jedan odvjetnik koji se bavi ovrhama.

Među poreznim dužnicima ima i “običnih” građana koji, primjerice, duguju porez na promet nekretnina ili na cestovna vozila.

Dug bivših obrtnika

Iako se u njihovu slučaju najčešće ne radi o velikom iznosu glavnice duga, njihovo ukupno dugovanje znatno su povećale zatezne kamate, koje su im se godinama obračunavale na neplaćena dugovanja. Ne uvede li Porezna uprava neke posebne kriterije, sve bi im te kamate trebale biti oproštene, bez obzira na iznos, jer se propisanih 35.000 kuna duga odnosi samo na glavnicu: ako je glavnica manja, kamate se otpisuju automatski bez obzira na iznos. Dužnik koji smatra da ispunjava uvjete za mjeru oprosta duga morat će pribaviti potrebnu dokumentaciju da dokaže svoj status - da nema nekretnina ni štednje, da su mu primanja u okviru propisanih ili da prima socijalnu pomoć.

Popis na Fini

Okvirni popis dužnika koji ispunjavaju osnovne uvjete - imaju dug manji od 35.000 kuna te su u blokadi dulje od godinu dana - bit će objavljen i na internetskim stranicama Fine. Bude li poreznicima u svemu tome nešto sumnjivo, izaći će na teren i utvrditi stvarno imovinsko stanje dužnika.

Naš izvor iz Porezne uprave podsjeća da se zapravo radi samo o nastavku mjera koje je Porezna uprava i dosad provodila, a koje joj omogućuje Opći porezni zakon, koji dopušta oprost cjelokupnog duga socijalno ugroženima. Po novom, dio kriterija za oprost dugova samo bi se trebao malo “dotjerati” i uskladiti s onima koje je Vlada propisala za oprost drugih dugova. Najveći dio toga riješit će se novom Vladinom odlukom i internim propisima Ministarstva financija.

- Sve će to pomoći dijelu građana. Čim Porezna uprava donese rješenje o oprostu duga određenom građaninu koji ispunjava kriterije, obustavit će se i ovrha nad njegovom imovinom - zaključuje naš sugovornik.

S druge strane, sasvim je izgledno da će se pojačati kontrole, kako u shemu otpisa dugova ne bi ušli i oni kojima to nije doista potrebno.

320.920 blokiranih

Prema podacima Fine, krajem studenoga u blokadi je bilo 320.920 građana, čija su dugovanja prema raznim vjerovnicima dosegnula zapanjujućih 30,14 milijardi kuna. U odnosu na kraj listopada 2013. godine, radi se o povećanju broja građana u blokadi za nešto manje od 30.000, dok se dug “blokiranih” u istom razdoblju povećao za gotovo sedam milijardi kuna.

Ako se podaci o ovrhama, pak, usporede s onima s kraja listopada 2012. godine, onda je porast još dramatičniji, budući da je broj građana u blokadi porastao za oko 78.000, a iznos njihovih neplaćenih dugovanja za više od 13 milijardi kuna! Građani u blokadi najveća neplaćena dugovanja imaju prema bankama, na koje otpada gotovo 58 posto nenaplaćenih potraživanja. Kada se bankama pridodaju druge financijske institucije, poput osiguravajućih društava ili kartičarskih kuća, proizlazi da financijski sektor od “blokiranih” potražuje čak dvije trećine svih potraživanja.

Središnjoj državi građani su krajem listopada dugovali nešto više od 3,4 milijarde kuna, a regionalnoj i lokalnoj samoupravi oko 220 milijuna.

Zahtjevi se predaju od 2. veljače

Prema kriteriju otpisa dugova, za koje je Vlada sklopila sporazume s bankama, teleoperaterima i nizom lokalnih samouprava, na otpis duga moći će računati građani koji su u blokadi dulje od godinu dana, koji primaju socijalnu pomoć ili im prihod po članu kućanstva ne prelazi 1250 kuna mjesečno, koji ne posjeduju ništa osim nekretnine u kojoj stanuju i kojima glavnica duga ne prelazi 35.000 kuna. Takvih je građana, prema procjeni Vlade, bilo oko 60.000, a ukupni iznos otpisa glavnica bit će oko 100 milijuna kuna. Za koliko će se povećati broj građana koji će imati pravo na otpis, a za koliko ukupni iznos oproštenog duga nakon što se mjeri priključi i Porezna uprava, nije poznato. Građani će morati pribaviti potrebnu dokumentaciju od centara za socijalnu skrb i Fine, a zahtjevi za otpis na posebnom obrascu počet će se predavati od 2. veljače.

Izdvajamo