Hrvatska Vlada jučer je odbacila navode o zlouporabama zahtjeva za ispise telefonskih razgovora i SMS poruka koje su, kako je to upozorio Večernji list, utvrđene u izvanrednom nadzoru Operativno-tehničkog centra (OTC) od strane djelatnika Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS). “Brojevi telefona nisu nadopisivani”, kratko je ustvrdio jedan od visokih dužnosnika Vlade RH koji je detaljno upućen u, kako su to mediji nazvali, “teška kršenja ljudskih prava i nezakonite manipulacije s pribavljanjem izlista telefonskih komunikacija”.
Legalna procedura
“Riječ je, ukratko, o legitimnim i uobičajenim zahtjevima za provjeru telefonske komunikacije koje su zatražene u svrhu istraga o pripadnicima skupina organiziranog kriminala i vezama s nizom dužnosnika obavještajne zajednice”, kratko je objasnio izvor Jutarnjeg.
Istina, u Vladi još nemaju objašnjenje kako je Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, kojemu je ravnatelj Petar Mišević, inače kadar u odlasku kojeg su postavili Ivo Sanader i Tomislav Karamarko, došao do takvih podataka i, konačno, kako su te informacije izašle u javnost kada je izvješće, prije samo nekoliko dana, poslano na samo dvije adrese: premijeru Milanoviću i predsjedniku države Josipoviću.
Ministar policije o praćenju poziva: 'Nije bilo nikakvih nezakonitosti! Hajka me ne može zaustaviti'
Rat s mafijom
Prema dostupnim informacijama o istrazi, koju spominje upućeni sugovornik Jutarnjeg, a koju već gotovo godinu dana provodi PNUSKOK i druga istražna tijela, 15. listopada 2012., dakle prošlog ponedjeljka, u Operativno-tehnički centar upućen je zahtjev za provjeru ispisa za dva telefonska broja.
Ta dva broja jako su važna: prvo, do njihova otkrivanja došlo se ranijom operativnom obradom četiri osobe koje su blisko povezane s organiziranom skupinom kriminalaca iz istočne Hrvatske. Spomenuti brojevi, za koje se nije odmah znalo kome pripadaju, kontaktirani su u spornom razdoblju.
Četvero ljudi, koje je identificirao PNUSKOK, tvrdi se, djelovali su kao svojevrsni ‘izviđači’ ili kuriri. Njihova jedina zadaća bila je vezana uz pribavljanje povjerljivih informacija vezanih uz policijske istrage, posebne mjere praćenja i prisluškivanja. Ukratko, sve ono što je moglo pomoći njihovim šefovima da izbjegnu mjere nadzora istražnih tijela. I pri tome su imali velik broj kontakata u svim segmentima društva - politici, policiji, sudstvu, biznisu i, sad se doznalo, obavještajnim službama.
Podsjetimo, potkraj rujna uhićen je Marko Svalina (30), pripadnik tajne postrojbe PNUSKOK-a, zbog sumnje da je odavao osjetljive mjere iz tajnih istraga kriminalnim skupinama. Taj događaj, prema riječima sugovornika Jutarnjeg, jasno pokazuje koliko je organizirani kriminal duboko prodro u policijski sustav.
Slučaj Svalina
Iako se očekivalo da će odlaskom Svaline “curenje” biti zaustavljeno, to se, na užas šefova policije, ipak nije dogodilo. Povjerljivi detalji istraga PNUSKOK-a i dalje su neovlašteno izlazili van. Stvar je otišla tako daleko da je jedan od šefova PNUSKOK-a, u prošlu srijedu, odlučio da više sa šefovima ne želi komunicirati telefonski jer svaka informacija važna za istrage na njegovu području iscuri van.
Telefonski kontakti četiri kurira, procijenili su u MUP-u, mogli bi biti dragocjeni materijal. I tako je zaista bilo: posebnim kompjutorskim programima utvrđeno je da je s njima kontaktirao određeni broj mobitela koji se vode na MUP. Važno je napomenuti da u trenutku kada policija traži izliste za te brojeve mobitela nema podataka tko ih koristi. Prema izvorima Jutarnjeg, naknadno je utvrđeno da je jedan od tih telefona upotrebljavao Josip Buljević.
Također je otkriveno i da su drugi šefovi SOA-e, primjerice šef operative Vukšić i šef kadrovske Jurčević, imali zabilježene telefonske kontakte s kuririma mafijaške skupine iz istočne Hrvatske.
Spominju se i kontakti s bivšim ravnateljem policije Oliverom Grbićem.
Tuđman: 'Sabor će tražiti objašnjenje od policije'. Agrokor: 'Ne znamo da su nas istraživali'
Veza s Buljevićem
Slijedom toga zatraženo je od OTC-a da se izlistaju svi telefonski i SMS kontakti šefa SOA-e Josipa Buljevića u posljednjih godinu dana. Točno onoliko koliko i traje istraga o mafijaškoj skupini iz istočne Hrvatske. Zanimljivo je da, odmah nakon što je taj zahtjev PNUSKOK-a stigao u OTC, netko od šefova (istraga, navodno, zna o kojem je visokom djelatniku riječ) to neovlašteno dojavljuje Buljeviću, koji je tada bio na Cipru. On pak naziva državni vrh i traži objašnjenje zbog čega se to radi.
Ukratko, od tog trenutka, očito je, širi se nervoza među osobama za koje PNUSKOK pokušava utvrditi s kojim su motivima i o čemu razgovarali s pripadnicima organiziranog kriminala.
U isto vrijeme identificiran je i drugi telefonski broj koji je povezan s djelatnikom tvrtke Agrokor. No, tvrde izvori Jutarnjeg, nije riječ o članovima obitelji Todorić.
Krah velike istrage
Svi sugovornici Jutarnjeg, koji se dobro upućeni u posljednja zbivanja, jasno impliciraju da je cijela priča oko ispisa telefona zamišljena kao rušenje istrage koja je trebala dovesti do najozbiljnijeg obračuna s organiziranim kriminalom u Hrvatskoj. Posljedice su sada dramatične, kažu isti izvori. Po dometu i opsegu nezabilježena operativna obrada organiziranog kriminala završila je debaklom i simulacijom političkog skandala s kojim, objašnjavaju naši sugovornici, nema nikakve veze. Kako doznaje Jutarnji list, očekuje se i policijsko ispitivanje niza dužnosnika iz obavještajne zajednice. Istraga oko kriminalne skupine i curenja podataka provodi se u koordinaciji s USKOK-om.
Josip Buljević, donedavni ravnatelj SOA-e
Imenovan neočekivano 10. listopada 2008. Naslijedio je Tomislava Karamarka na toj funkciji, nakon što je Karamarko postao ministar MUP-a. Buljević je rođen 1971. u Splitu, diplomirao novinarstvo i radio kao dopisnik za kulturu u Večernjem listu.Sudionik je Domovinskog rata, zaposlio se u splitskom SZUP-u i kasnije postao šef protuobavještajnog odjela u POA-i. Na prijedlog Tomislava Karamarka imenovan je za šefa operative. Mediji su pisali kako je Buljević rukovodio akcijom lociranja i uhićenja generala Ante Gotovine, Hrvoja Petrača i Ice Matekovića. Direktno je odgovoran za rješavanje slučaja Rovinšan kad je aktivirana bomba u britanskoj ambasadi. Tvrdilo se da je oduvijek dobro surađivao s Mladenom Bajićem i ravnateljem USKOK-a Cvitanom.
Petar Mišević, predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost
Imenovan po odluci Ive Sanadera i predsjednika Stjepana Mesića. Naslijedio je Ladislava Pivčevića nakon devet godina mandata. U medijima se spominjalo da je bivši Odjel strateške analitike najslabija točka, a upravo je Mišević bio na čelu tog odjela. Mišević je Varaždinac koji je niz godina radio u SIS-u. 2001. je svjedočio u slučaju premlaćivanja Josipa Marčelana od generala Koradea. Iz SIS-a je otišao u POA-u, odakle je poslan u Ured Vijeća za zamjenika Pivčeviću. Saborski zastupnik, član Odbora za nacionalnu sigurnost Jutarnjem listu u srpnju ove godine komentirao je: Mišević je najveći problem u obavještajnim strukturama. Sanader ga je doveo za ruku na to mjesto iako je nesposoban za dužnost koja mu je povjerena.