S desecima strateških dokumenata o potrebi povećanja udjela populacije visokoobrazovanih u državama EU, s čijim se ciljevima vode i razvojni dokumenti usvojeni u Hrvatskoj, ministrica rada i socijalne skrbi, doktorica znanosti iz područja biomedicine i zdravstva, primarijus Nada Šikić očito nije upoznata, poruka je iz akademske zajednice.
Sablazan koju je izazvala njezina izjava da “u Hrvatskoj stimuliramo visoko obrazovanje, iako znamo da ono nije nositelj razvoja”, te da “količina visokoobrazovanih ni u Hrvatskoj niti igdje u svijetu nije potrebna - zbog čega smo postali zemlja s previše visokoobrazovanih”, ostavila je bez riječi i Vilima Ribića iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja:
- Mogu reći samo jednu jedinu riječ. Glupost.
Strateški dokument Europske komisije Europa 2020. jednim od glavnih ciljeva Europske unije navodi povećanje udjela populacije u dobi između 30 i 34 godine sa završenim tercijalnim stupnjem obrazovanja od 35 do 40 posto.
Podcjenjivanje građana
U ukupnoj populaciji starijih od 19 godina Hrvatska ima oko 18,5 posto visokoobrazovanih, a paralelno 27 posto stanovnika ima završenu osnovnu školu ili niti to, pri čemu se brojka neobrazovanih u pojedinim ruralnim područjima penje do alarmantnih 50 posto. Prosjek visokoobrazovanih stanovnika u EU je 26 posto, pa je predvodnička inicijativa EU povećanje privlačnosti visokog obrazovanja u Europi.
- Ministričine riječi podcjenjuju građane i oduzimaju perspektivu mladima. Naravno da je visoko obrazovanje motor razvoja jedne zemlje, a govoriti o tomu da bi trebalo ograničiti upisivanje u visokoškolske ustanove pokazuje nepoznavanje sustava. Takva teza ne donosi napredak, već tjera mlade na odlazak iz države - komentar je bivšeg ministra rada Miranda Mrsića, koji dodaje da je ministrica, srećom, u odlasku pa njezine riječi neće biti pretočene u dokument.
Neven Budak, voditelj Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, strateškog dokumenta usvojenog u Saboru u listopadu 2014., smatra blago rečeno neozbiljnim tvrditi da visoko obrazovanje nije pokretač razvoja.
- Čini se da ministrica zna samo za tri studija: pravo, ekonomiju i medicinu. Trebalo bi je obavijestiti da postoje i studiji u tehničkom, prirodoslovnom i biotehničkom području, a da su u svim razvijenim zemljama oni motor razvoja - napominje Budak. Hrvatska zasad po broju visokoobrazovanih zaostaje za prosjekom EU, ali po njemu je veći problem struktura visokog obrazovanja u kojoj doista pravo i ekonomija imaju prevelik udio.
Promjena udjela studija
- Treba, dakle, raditi na promjeni udjela pojedinih studija, a ne na smanjivanju broja studenata - zaključuje Budak kojemu je nejasno na temelju čega ministrica zaključuje da imamo previše gimnazijalaca, kada je i njihov udio manji nego u razvijenim zemljama Europske unije.
U Hrvatskoj je, naime, oko 30 posto gimnazija u odnosu na 70 posto strukovnih, odnosno tehničkih i srodnih, industrijskih i obrtničkih te umjetničkih škola.
Da tehnička ministrica Šikić očito ne razumije stvari, u srijedu je zaključio i rektor Sveučilišta u Rijeci, Pero Lučin.
- Zbog toga bi se trebala suzdržavati takvih izjava. I, naravno, biti odgovorna prema onome što radi - komentirao je Lučin.
Osim što po strateškom planu Europa 2020. udio visokoobrazovnih treba povisiti do 40 posto, cilj je u sustav cjeloživotnog obrazovanja uključiti barem 10 posto ljudi na godišnjoj razini.
- Hrvatska ne da nije blizu toga, nego je stoljeće udaljena - kaže Pero Lučin.
Prema podacima iz 2014. godine, u populaciji od 25 do 64 godine u prosjeku je u nekim aktivnostima obrazovanja, usavršavanja ili osposobljavanja sudjelovalo mjesečno samo 2,5 posto Hrvata. U Europskoj uniji, čiji je prosjek oko 11 posto, samo Rumunjska ima nižu stopu od Hrvatske.