ZAGREB - Gotovo 90 posto učenika Klasične gimnazije ovisni su o instrukcijama iz matematike. Tri su moguća razloga: ili su djeca glupa, u što ne vjerujem jer ista ta djeca bez problema svladavaju gradivo iz drugih predmeta, ili je program prezahtjevan, ako jest, zašto takvih problema nema u drugim školama, ili profesori loše predaju - kaže prof. dr. Davor Miličić, dekan Medicinskog fakulteta koji je u Klasičnoj gimnaziji član Školskog odbora. Otkriva da su tom problemu, nakon brojnih pritužbi roditelja, posvetili cijelu sjednicu Školskoga odbora, no ništa se nije promijenilo.
Biznis na crno
Prof. dr. Miličić odlučio je javno progovoriti nakon što je Jutarnji objavio potresnu ispovijest majke učenice Klasične gimnazije kojoj su pozitivnu ocjenu iz matematike na kraju 3. razreda uvjetovali prelaskom u drugu školu.Neki od roditelja s kojima smo ovih dana razgovorali o tom problemu pitaju se ne stoji li iza takve prakse uhodan biznis s obzirom na to da većini djece, kako tvrde, instruktore sugeriraju sami profesori. Majka jedne od učenica, također sveučilišna profesorica, otkrila nam je da za instrukcije iz matematike za svoje dijete mjesečno daje 1500 kuna. Izračunali smo. Ako 90 posto učenika škole uzima instrukcije iz matematike, to je 500 učenika. Ako svaki od njih mjesečno za instrukcije izdvaja 1000 kuna, proizlazi da privatni instruktori samo na učenicima Klasične gimanzije mjesečno zarade 500.000 kuna. Kao što je poznato, radi se o sivoj ekonomiji. Novac od instrukcija, naime, nigdje nije evidentiran, a pružatelji usluga na njega ne plaćaju porez. Sami profesori za takvu praksu opravdanje nalaze u malim plaćama. Tvrde kako je to jedini način da prežive i pokrpaju kućni budžet. Ministarstvo zatvara oči.
Rijetki imaju više od trojke
- Matematika je u Klasičnoj gimnaziji problem koji postoji godinama i treba ga riješiti. Razumijem da profesori imaju nezavidnu poziciju u društvu. Rade odgovoran posao, potplaćeni su i malo ih se cijeni. No, u isto je vrijeme nevjerojatno da učenici koji su odabrali klasično obrazovanje i koji imaju toliki broj predmeta, a nastavu pohađaju i subotom, najviše vremena troše na učenje matematike. Tek rijetki, pritom, iz matematike imaju ocjenu veću od trojke. U isto su vrijeme gotovo svi ovisni o instrukcijama. Nešto tu ne štima - rekao je prof. dr. Miličić kojem nije jasno zašto se škola time nije ozbiljnije pozabavila.
Izgubljeni duh škole
- Kada bih ja Medicinskom fakultetu na ispitu imao prolaznost od svega 20-30 posto, kao što je to slučaj u Klasičnoj gimnaziji, to bi upalilo alarm i išlo bi se ispitivati što je tome uzrok - rekao je prof. dr. Miličić, koji je i sam bio učenik Klasične gimanzije. Nekada je, kaže, ta škola bila otok u hrvatskome školstvu.
- U mnogim stvarima koje radim obrazovanje mi je i dan-danas korektiv. I mi smo imali stroge profesore, no njihov je odnos prema nama bio lijep. Oni su u nas usadili ideju da moramo biti cjeloviti intelektualci. Bojim se da je škola danas izgubila mnogo od tog duha i pretvorila se u jednu od 1000 škola koje inzistiraju na bubetanju. Kada bi ovo što govorim bilo neistinito, priznao bih pogrešku. Tada bi Klasična bila vodeća gimnazija u Hrvatskoj, no ona po rezultatima državne mature to nije - rekao je dekan Miličić.
Paar: Kod dobrog profe 80% učenika shvaća
Akademik Vladimir Paar kaže da mu je poznat problem velikog broja učenika Klasične gimnazije, ali i nekih drugih škola, koji ovise o instrukcijama iz matematike.
- Instrukcije nisu izlaz. Savjetovao bih svima da pogledaju dokument koji je na zahtjev Kongresa izradila američka Nacionalna akademija znanosti. Prema njemu, najvažniji je čimbenik kvalitetnog obrazovanja nastavnik, njegova motiviranost i stručna osposobljenost te kreativnost. Predrasuda je da će se promjene u školstvu dogoditi same po sebi donošenjem kurikuluma ako ne učinimo ništa na obrazovanju nastavnika - rekao je akademik Paar. Upozorio je da je za matematiku potreban specifičan talent koji posjeduje 10 posto djece, no nastava matematike mora biti tako postavljena da 80 posto učenika u školi svladava gradivo bez ikakvih problema.
Istraživanje o privatnim instrukcijama što su ga od 2005. do 2007. na cjelokupnoj populaciji gimanzijalaca proveli Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić, znanstvenici Instituta za društvena istraživanja, pokazalo je da svaki drugi gimnazijalac povremeno ili stalno koristi instrukcije. Najviše je, pritom, onih koji uzimaju instrukcije iz matematike. U 4. razredu gimnazije čak ih je 87,4 posto!