KOSOR I BANKARI DOGOVORILI:

Ako imate kredit i ostanete bez posla, pomoći će vam država!

Goran Mehkek / Cropix

Niže kamate na stambene kredite možemo očekivati tek nakon ulaska u Europsku Uniju

ZAGREB - Oko tisuću stanova hrvatski će građani moći kupiti uz kamatu od 4,95 posto, a država će bankama jamčiti da, ako ostanu bez posla, umjesto njih vraća kredit sljedeće tri godine.

Reprogramiranje duga

Točnije, Vlada će jamčiti da će banci umjesto korisnika kredita vratiti propuštene rate ako se on nakon tog vremena ne zaposli, a stan u tom slučaju ide pod ovrhu. Kad se zaposli, preostali dug, kao i onaj neplaćeni, će se reprogramirati.

Ta, niža kamata od 4,95 posto vrijedit će prve četiri godine. Nakon toga, doznajemo iz bankarskih krugova, vrijedit će opet promjenjiva kamatna stopa, no naši sugovornici ne očekuju da ona znatnije poraste jer bi u to vrijeme Hrvatska već trebala biti u EU što će izravno utjecati i na smanjenje kamata u Hrvatskoj . Trenutna prosječna kamata na stambene kredite u Hrvatskoj je, prema podacima HNB-a, 6,16 posto.

Tri scenarija

Rezultat je to današnjeg dvosatnog sastanka premijerke Jadranke Kosor i njenih ministara - Domagoja Ivana Miloševića, Đure Popijača, Martine Dalić i Branka Bačića s predstavnicima sedam vodećih hrvatskih banaka: Zagrebačke, Privredne, Raiffeisena, Erstea, Hypo i Splitske banke, ali i HPB-a, kao jedine veće banke u državnom vlasništvu. Čelni ljudi Zabe i PBZ-a nisu došli jer su, kako je rečeno novinarima, bili na putu. Umjesto njih, Zabu je predstavljao član Uprave Milivoj Goldštajn, a PBZ član Uprave Ivan Gerovac i glavni ekonomist Marko Škreb.

Na sastanku se razgovaralo o tri scenarija: da Vlada bankama subvencionira dio kamata na te, povoljne kredite, da jamči za kredite građanima i o kombinaciji jamstva i kamata. Posljednji je scenarij najizgledniji.

U stvarnosti to znači da će država iz proračuna bankama nadoknaditi dio gubitka na niskim kamatama, a dio će snositi same. To znači da prihod banke neće biti 4,95 posto, nego nešto veći.

Pokretanje prodaje

Uvjet za kredite s niskom kamato m je da stan koji kupuju bude novogradnja, da ne bude skuplji od 1900 eura po kvadratu i da ga je gradila tvrtka koja ima za to licencu, bez obzira na to tko je investitor. Hipoteka će biti u omjeru 1:1, a neće biti potrebno nikakvo učešće.

Bankari vjeruju da će ovaj model pokrenuti prodaju i znatno više od tisuću stanova. Prodavatelji će biti prisiljeni spuštati cijene kvadrataa, a banke sniziti kamate na klasične stambene kredite. A. Milovan, B. Stipić

Kosor: Neće biti posebnog poreza na banke

Kosor je nakon današnjeg sastanka poručila kako neće biti posebnog poreza na banke. To je, tvrdi, stara ideja, koja se pojavila prošle godine, kako bi i banke snosile dio tereta krize, no odbačena je.

„O porezu na banke nismo razgovarali. O tome nisam razgovarala ni s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, niti mi je on predložio tako nešto“, kazala je Kosor.

Osim o stambenim kreditima, Kosor i bankari razgovarali su i o jačem sudjelovanju banaka u Vladinim programima financiranja poduzetnika po modelima A plus i B. Već sljedećeg tjedna, najavila je Kosor, održat će se prva aukcija vrijedna oko 2,7 milijarde kuna. O gotovinskim i potoršačkim kreditima nije se razgovaralo, iako su i oni velik problem prezaduženim građanima.

Izdvajamo