Vlada je prekjučer u javnu raspravu uputila dugoočekivani prijedlog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti ili popularno nazvani Zakon o zviždačima.
Njime se na cjelovit način uređuje pitanje zaštite onih koji se odluče prijaviti korupciju i nezakonitosti koju su uočili u svom neposrednom radnom okruženju. Zakon se odnosi kako na zaposlenike u državnoj upravi i javnim tvrtkama i institucijama tako i na one u privatnom sektoru. Na zaštitu koju jamče odredbe ovog zakona u manjoj mjeri od ostalih moći će računati zaposleni u MORH-u, MUP-u i obavještajnom sustavu.
Predloženi zakon regulira kanale kroz koje zviždači mogu prijaviti korupciju uključujući i kanale koji vode do javnosti (novinari, saborski zastupnici). Predloženi zakon jamči zviždačima anonimnost, a u slučaju da njihov identitet bude otkriven propisuje zabranu šikaniranja od strane poslodavca, diskriminaciju i otkaz. Zakon također propisuje pravo na odštetu onim zviždačima koji su zbog prijave korupcije pretrpjeli neki oblik štete, a pogotovo u slučaju otkaza.
Predloženi zakon jamči zaštitu ne samo onim zviždačima koji su radnom odnosu već i onima koji rade na ugovor na određeno vrijeme, ugovor o djelu, studentima, ali i sudionicima natječaja za zapošljavanje. Hrvatska taj zakon donosi po preporukama GREK-a, antikorupcijskog tijela Vijeća Europa, a to će tijelo nadzirati i njegovu implementaciju.
Zviždačima su i dosad u Hrvatskoj kroz ijeli niz zakona zajamčeni različiti oblici zaštite, ali ovo je prvi put da se to pitanje regulira na jedinstven način u jednom zakonu. Problem je, međutim, što su se propisani mehanizmi zaštite u praksi pokazivali neučinkovitima, pa su se tek rijetki odlučivali upozoriti na korupciju u svojoj radnoj sredini.