ZABRINJAVAJUĆE

ALARMANTNI PODACI O STANJU OKOLIŠA I ZDRAVLJA U LIJEPOJ NAŠOJ: I U Hrvatskoj se, kako bi to rekla Greta Thunberg, novim generacijama kradu snovi...

Nikolina Vuković Stipaničev / CROPIX

Dodatno, više od 50 posto površine zemlje je pod umjerenim do velikim rizikom od poplava, stoji u nedavno objavljenom izvješću

Mlada švedska aktivistkinja Greta Thunberg, što god tko mislio o njoj, u fokus javnosti uspjela je nametnuti temu klimatskih promjena i njihova utjecaja na okoliš i zdravlje.

A kakvo je stanje okoliša u Hrvatskoj, analizirali smo proučavajući izvješće koje je nedavno izdalo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, a koje obuhvaća razdoblje od 2013. do 2016. Zaključak je da se i u Hrvatskoj stanje okoliša sve više pogoršava. Goran Šafarek, hrvatski biolog, publicist i istraživač, upozorava na to da su u prirodi najproblematičnije vode kao središta biološke raznolikosti.

- Iako se HEP hvali velikim udjelom obnovljivih izvora energije, zapravo se radi o starim, za prirodu vrlo destruktivnim hidroelektranama koje nisu ni jeftine, a kamoli zelene. Veliki problem su i male hidroelektrane koje su posljednjih godina devastirale dijelove Mrežnice, kao i dio Zelenog vira. Tu je još uvijek i zastarjelo upravljanje vodama, zbog čega je rizik od poplava velik - kaže Šafarek, dodajući kako je Hrvatska još uvijek nazadna zemlja u gospodarenju prirodom i okolišem, kao i u korištenju prostora koji se urbanizira i apartmanizira.

----------------------------------

Povećava se rizik socijalne ovisnosti

Regije se razvijaju neravnomjerno, a karakteriziraju ih velike demografske, obrazovne, socioekonomske, gospodarske i infrastrukturne razlike. Nastavlja se trend napuštanja ruralnih područja, ali i gradova. Stanovništvo je sve starije pa ovakva demografska kretanja povećavaju rizik socijalne ovisnosti, što se odražava i odražavat će se i ubuduće na sustav socijalne sigurnosti.

Uvozimo naftu i struju, raste potrošnja dizela

Opskrbljenost energijom iz vlastitih izvora najvećim je dijelom ovisna o vodnim snagama, što u hidrološki nepovoljnim godinama znatno utječe na energetsku neovisnost države. Značajna je ovisnost o uvozu nafte i struje. Sigurnost vlastite opskrbe plinom je ograničena, a ostaje veliki neiskorišteni potencijal dobivanja energije iz obnovljivih izvora energije.

Sektor zgradarstva najveći je pojedinačni potrošač energije i nužno je unaprijediti energetsku učinkovitost. Cestovni promet u gradovima je intenzivan, izostalo je uvođenje kombiniranog prijevoza. Prosječna starost registriranih vozila i dalje se povećava pa je 2016. iznosila čak 13,7 godina. Cestovni promet je i dalje najveći izvor buke. Razvoj željezničke i riječne prometne infrastrukture i dalje stagnira. Potrošnja ukupne energije iz prometnog sektora porasla je za 6,1 posto, kao i potrošnja dizelskog goriva (u 2016. udio od 68 posto, a 2012. udio od 62 posto).

Značajan porast temperature zbog klimatskih promjena

Utjecaj klimatskih promjena na biljne i životinjske vrste, ali i na zdravlje ljudi sve je više izražen. Uočava se značajan porast srednje godišnje temperature zraka (promjene su izraženije u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj), a u skladu s tim vezan je i porast broja vrućih dana te smanjenje broja hladnih.

Gubimo do 49 posto vode za piće, 50 posto države u riziku od poplava

Pogoršava se kakvoća vode, što može imati trajni negativni utjecaj. Veliki izazov još uvijek predstavljaju značajni gubici vode u sustavu javne vodoopskrbe, koji su u 2016. iznosili 49 posto. Hrvatska je prilično izložena poplavama. Naime, preko 50 posto površine države pod umjerenim je do vrlo velikim rizikom od poplava.

Obala nam je preizgrađena, turizam sve više utječe na okoliš

Najveći broj slučajeva onečišćenja mora zabilježeno je na području lučkih kapetanija Rijeke (72), Zadra (44) te Splita (43) i Pule (23). Obalno i otočno područje Hrvatske dugi je niz godina bilo pod povećanim pritiskom izgradnje zbog nekontroliranog širenja gradnje duž obalne crte, privatizacije pomorskog dobra i neprimjerene bespravne gradnje. Intenzivira se urbanizacija prostora uz obalu. Gradovi, naselja i ostali urbanizirani prostori zauzeli su oko 1033 kilometara ili oko 16,5 posto obale.

Turizam je kroz izgradnju vizualno promijenio izvorna krajobrazna i ambijentalna obilježja obalnog područja. Ako se ne propišu i ne budu učinkovito provodile mjere za očuvanje obalnog i otočnog područja, smanjit će se njegova atraktivnost. Turistički promet je u porastu, što rezultira povećanom potrošnjom vode (oko šest posto od ukupno isporučene vode), kao i većim količinama proizvedenog otpada (oko osam posto u ukupnim količinama komunalnog otpada) te rastom emisija onečišćujućih tvari u zrak iz prometa.

Do 2050. smanjit će se prinos poljoprivrednih kultura za 3 do 8 %

Broj poljoprivrednih gospodarstava proteklih nekoliko godina redovito opada pa ih je krajem 2016. evidentirano 22.080 manje nego 2013. Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu sve je veći. Osim pojave vremenskih ekstrema, koji mogu potpuno uništiti proizvodnju kultura, javljaju se i dugotrajne promjene poput nižih prinosa i većih potreba za vodom. Zbog klimatskih promjena do 2050. prinos poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj bit će smanjen za tri do osam posto.

Ekstremno vrijeme suši naše šume

Utjecaj ekstremnih vremenskih pojava rezultirao je sušenjem stabala. I u narednim godinama nastavit će se trend porasta oštećene drvne mase koja je u 2016. iznosila 101.390 metara kubičnih. Vjetroizvale, vjetrolomi i snjegolomi su tijekom 2016. oštetili 122.995 metara kubičnih drvne mase listača i četinjača. Ukupne opožarene površine u 2016. iznosile su 7065 hektara, a udio opožarenih površina krša bio je čak 96 posto.

Kritično ugroženo 50 posto autohtonih sorti vinove loze

2016. je za 40 posto procijenjenih vrsta, podvrsta ili njihovih populacija utvrđeno da im prijeti visok rizik od izumiranja. Gotovo polovica autohtonih sorti vinove loze kritično je ugrožena. Smanjuje se populacija magaraca, istarskih ovaca, zagorskih purana i sivih pčela. Bioraznolikost u Hrvatskoj prvenstveno je ugrožena ljudskim djelovanjem, a sve su veći problem i invazivne strane vrste.

Svaki stanovnik godišnje proizvede 1,2 tone otpada

Ukupna količina proizvedenog otpada u 2016. je procijenjena na 5,277 milijuna tona, odnosno 1,2 tone po stanovniku. Najveći udio u ukupnim količinama proizvedenog otpada čini otpad iz sektora građevinarstva (25 posto) te otpad iz kućanstava (22 posto).

Porast oboljelih od melanoma

Klimatske su promjene razlog pojave vektorski prenosivih bolesti, koje su sve prisutnije. U 2015. uočen je porast oboljelih muškaraca mlađih od 55 godina od melanoma.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo