.jpg)
Iako je iza domaćih voćara odličan urod mandarina (60.000 tona) i jabuka (80.000 tona), čak će 30 posto tog voća propasti jer će ostati neubrano zbog dugogodišnjih problema koje voćari imaju u branju i prodaji.
Te alarmantne podatke potvrdili su nam jučer Neven Mataga, predstavnik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) iz doline Neretve, i Stjepan Zorić, zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice iz Slavonije i Baranje.
- Kakvo je stanje? Jadno, ovakav jad nitko ne pamti. Trebate doći ovdje i vidjeti kako se sve žuti između stabala mandarina koje padaju s drveća jer ih se zbog niske otkupne cijene ne isplati brati. Zbog toplog vremena mnoge sorte su dozrele ranije, a kako se mandarine ne mogu dugo skladištiti ili čuvati u hladnjačama, trune velik dio uroda - kaže Mataga.
Na tržište su stigle i prve klementine koje su sitne zbog suše, a kad se one pojave, pada zanimanje za mandarine pa je i cijena niža od trenutačnih u otkupu od 1,5 kuna. Za pohvalu je, kaže, što im je Grad Zagreb ustupio 25 štandova na devet lokacija, ali proizvođači imaju i troškove transporta, pakiranja i radnika koje plaćaju na štandovima pa je i tamo cijena mandarina gotovo kao u dućanima.
Ciljani otkup
Mataga kaže da se dio neretvanskih voćara pokušava spasiti proizvodnjom sokova i džemova, a svi se nadaju da će im pomoći Ministarstvo poljoprivrede jer tržni su viškovi dijelom veliki i zbog ruskog embarga.
- Hrvatska je dobivala potpore iz EU za zbrinjavanje tržišnog viška mandarina zbog ruskih sankcija. Nažalost, od ove godine te mjere više nema i oko 6000 tona mandarina bit će tržišni višak za koji bi bilo dobro da država pokuša osigurati nacionalne potpore od oko 15 milijuna kuna kako bi višak završio u donacijama koje bi se dijelile domovima za stare, socijalnim ustanovama i humanitarnim organizacijama - kaže Mataga.
Proizvođači jabuka koji su već dvaput prosvjedovali ispred trgovačkih lanaca zbog dampinških cijena i prodaje uvoznih jabuka nadaju se da će uspjeti plasirati dio uroda preko lokalne samouprave u ciljanom otkupu za škole, vrtiće, bolnice, vojarne, staračke domove...
Takav model preporučuje i Ministarstvo poljoprivrede pa je ministar Tolušić preporučio da se voćari udruže i javljaju na natječaje u kojima se traži kratki lanac nabave prikladan za lokalne proizvođače.
Damping
- Proizvođači nas svaki dan zovu očajni i pitaju što činiti s jabukama. Odustaju i od branja kupaca u voćnjacima jer im nestručnim branjem oni pričinjavaju štetu. Procjenjujemo da će zbog niskih cijena i nedostatka radne snage i hladnjača ostati neubrano čak 30 posto uroda, što je velika sramota - kaže Stjepan Zorić, zamjenik predsjednika HRZ-a.
U razgovoru dodajemo da je uz sramotu u pitanju i velika šteta, i to dvostruka, jer država je ulagala novac kroz potpore za te voćnjake, a još će ostati zakinuta i za dio poreza koji bi dobila prodajom jabuka.
- Da, u pravu ste. Nedavno smo bili kod kolega u Austriji, gdje nam kažu da njihovim trgovcima ne pada na pamet prodavati uvozne jabuke dok ima domaćih. Vidjeli ste na prosvjedu kad smo spomenuli kako u zagrebačkim vrtićima djeca jedu francuske jabuke uvezene iz Njemačke. U Uredu koji ih naručuje kažu da je to posljedica slobodnog tržišta i konkurencije. U Austriji to zovu pravim imenom - damping - kaže Zorić.
Sisak za vrtiće i škole nabavlja od domaćih poljoprivrednika
Stjepan Zorić iz HRZ-a izlaz iz ovakve situacije vidi u kratkim lancima nabave lokalnih proizvođača koje je uspio dogovoriti u Osječkoj županiji. Ostali voćari, kaže, imaju puno problema jer ravnatelji rade s trgovcima s kojima surađuju godinama. Da takav model može funkcionirati kvalitetno i pomoći domaćim voćarima, najbolje svjedoči primjer Siska.
Gradonačelnica Kristina Ikić Baniček kaže da već dvije godine Grad raspisuje natječaje za program “Od njiva do vrtića i škola”. Njime se voće i povrće nabavlja u krugu od 50 km, a prednost imaju domaći proizvođači. U sustavu takve prehrane je 1208 predškolske i 2797 školske djece.
- Nitko me ne može uvjeriti da je za našu djecu bolje voće ili povrće koje putuje tisuće kilometara od onog koje se uzgaja ovdje. Imamo certificirane proizvođače koji prodaju na našoj tržnici i jamac su roditeljima da djeca jedu zdrav najvažniji dnevni obrok - kaže gradonačelnica. Pokrenut je i projekt “Zdrav objed svima”, a financira iz sredstava Fonda europske pomoći za najpotrebitije.