Prošli tjedan braniteljske udruge, Udruga Specijalne policije i Zbor gardijskih brigada, zatražile su da se u Saboru provede tematska rasprava o javnom djelovanju saborskog zastupnika Milorada Pupovca, sugerirajući javnosti da nešto s predsjednikom Samostalne demokratske srpske stranke ne “štima” - izrazili su sumnju da ne poštuje Ustav, ne cijeni Domovinski rat, pa je “legitimno postaviti pitanje koliko otežava procesuiranje ratnih zločina”. Dosad se kritika političkog lika i djela Milorada Popovca odvijala izvan sfera institucija, a ovaj zahtjev trebao joj je dati službeni ton. HDZ na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem glatko je odbio ideju da bi se predstavnik Srba u Hrvatskoj smio pretvoriti u saborsku točku i poručio je da se takve rasprave nisu vodile ni u komunizmu.
Rast netrpeljivosti
Deset dana poslije, u petak, Milorada Pupovca, ne prvi put, i njegovog stranačkog kolegu Borisa Miloševića, kojemu je to bio prvi put, na Dolcu je nepoznat netko gađao ostacima hrane. Taj je napad doživio unisonu osudu i vladajućih i oporbe. Policija je, kako neslužbeno saznajemo, događaj shvatila ozbiljno - i dala se u intenzivnu potragu za počiniteljem.
Koliko su ta dva događaja u korelaciji? Iz stava oporbenih lidera dade se zaključiti da su u tijesnoj vezi. Svi upiru prstom u političku klimu. SDP-ovci su pozvali političke aktere da “prestanu tolerirati očiti rast netrpeljivosti prema svima i svemu što se ne uklapa u ultrakonzervativne okvire pojedinih skupina u društvu”. U HNS-u podsjećaju da je “na svima nama odgovornost da gradimo otvoreno i tolerantno društvo”. IDS i GLAS naglašavaju da “zdravo društvo i ugled vrijede više od nekoliko glasova i traže da se stane na kraj primitivizmu i mržnji”. Uvjereni su da je “otvorena manifestacija mržnje logična posljedica normalizacije radikalne retorike u javnom prostoru”. Srpsko narodno vijeće nije iznenađeno “s obzirom na političku i medijsku kampanju koja se vodi duže vrijeme, a posebno proteklih tjedana protiv Pupovca i SDSS-a, jer ona ne potiče ljude samo na mržnju već i na nasilje prema njemu i institucijama koje vodi, a time i prema narodu koji predstavlja”.
Premijer Plenković kaže da “trebamo učiniti apsolutno sve da se preveniraju bilo kakve tenzije u društvu, govor mržnje i stigmatizacija”.
Tolerantno društvo
Na primjedbu novinara kako su u zadnje vrijeme Pupovca demonizirale braniteljske udruge, premijer je kazao: “Tome se snažno protivim. Oni koji to rade moraju dobro promisliti o odgovornosti. Gradimo Hrvatsku kao društvo koje je uključivo, u kojemu većina treba štititi manjine, uključujući i predstavnike srpske manjine u Hrvatskoj. To je bit”.
U subotu je reagirao i predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
- Svaki oblik fizičkog nasilja je neprihvatljiv i naravno da ga treba osuditi, očekujem da se utvrdi tko je to počinio i s kakvim motivom”, kazao je Jandroković, ali nije mogao reći je li radikalizacija atmosfere u društvu dovela do napada. Saborski Klub nacionalnih manjina upozorio je na “učestalost nasilnih događaja kojima se dramatično ugrožavaju elementarne civilizacijske i etičke norme na kojima počiva naš zajednički društveni život.
Povratak '90-ih
S time bi se složio i povjesničar Tvrtko Jakovina koji smatra da napad “nije izolirani slučaj, nego simptom klime u kojoj se normalizira nenormalnost, promovira domoljublje koje abolira vlastite zločince, slavi zločince iz Drugog svjetskog rata a odbija obilježavati Dan pobjede, čime se Hrvatska isključuje iz kruga civiliziranog društva”. Jakovina upozorava na posljedice: “Ako se koalicijskog partnera vladajućih, uglednog profesora i političara može napasti na Dolcu, onda se stvara nemir među običnim građanima i postavlja pitanje što oni mogu doživjeti. Postali smo društvo u kojemu više nitko nije siguran. Ovaj događaj nas vraća na ono što smo doživljavali devedesetih”, tvrdi Jakovina i upire prstom u političke elite koje raspiruju stanje straha “ako je normalno da se pozdravljaju ljudi osuđeni za ratne zločine onda je sve normalno”. Jakovina reakciju službene politike smatra “mlakom, formalističkom i usputnom koja neće biti poziv da se saberemo jer ovakav događaj iziskuje dramatično obraćanje premijera i ministara”.
Politolog Ivan Rimac reći će: “S obzirom na to kako izgleda politička scena i kakav program proizvodi HRT, teško da je jedini krimen na samom počinitelju. Ne radi se tu o pojedincu s PTSP-om nego o djelovanju niza faktora koji idu ruku pod ruku; od ‘skandala’ koji nastane kad predsjednica u vrtiću dijeli čokoladicu porijeklom iz Srbije, preko revitalizacije ideologije na javnoj televiziji izborom gostiju i tema do zastupnika desnog spektra koji Milorada Pupovca apostrofiraju kao personu non grata. Traže se krivci za određeno stanje, iako Pupovac nema veze s takvim stanjem - ono ovisi o Vladi, a ne manjincima”.