OPSEŽAN PROGRAM

ANALIZA STRUČNOG OSPOSOBLJAVANJA BEZ ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA S Mrsićevim mjerama posao dobilo 35% mladih više, ali svaki je koštao 292.463 kune

Tomislav Krišto / CROPIX

Gotovo 60 posto mladih bez posla, koji su u periodu od 2010. do 2013. godine prošli kroz stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa uz naknadu koja je tada iznosila 1600 kuna, imalo je posao godinu dana nakon što su završili stručno osposobljavanje. Krajnji je cilj svake mjere aktivnog zapošljavanja pronalazak posla nakon završetka mjera te se učinak stručnog osposobljavanja čini zadovoljavajućim. Međutim, svako radno mjesto ostvareno zahvaljujući stručnom osposobljavanju iz proračuna je plaćeno nešto više od 292 tisuće kuna. U sljedećim je godinama, pretpostavlja se, taj trošak dodatno uvećan jer je i naknada povećana za 50 posto, s 1600 na 2400 kuna.

Pokazala je to Vanjska evaluacija mjera aktivne politike tržišta rada 2010. do 2013., koju je za Hrvatski zavod za zapošljavanje napravio tim na čelu s dr. Predragom Bejakovićem s Instituta za javne financije, a podatke je prikupila i analizirala agencija Ipsos.

Europski parametri

- Zaključak opsežne evaluacije, rađene prema europskim parametrima, jest da su aktivne mjere zapošljavanja u Hrvatskoj prilično učinkovite i da im treba osigurati financijski kontinuitet. Naravno, neke su mjere uspješnije, a nekima trebaju dodatna poboljšanja. Trošak svakog zaposlenja koje je posljedica isključivo korištenja mjera iznosi od 50-ak do 292 tisuće kuna po zaposlenom. To su indikativni podaci, a tek treba utvrditi je li to puno ili malo - kaže dr. Bejaković.

Evaluacija je rađena na način da su uspoređivane osobe koje su prošle određenu mjeru aktivnog zapošljavanja te osobe sličnih karakteristika prijavljene na HZZ-u koje nisu bile uključene u mjere. Uspoređivana je stopa njihove zaposlenosti šest, 12 i 18 mjeseci poslije.

Visoki troškovi

Konkretno, za mjeru stručnog osposobljavanja analiza je pokazala da je godinu dana po završetku mjere posao našlo 60 posto onih koji su bili uključeni u mjeru te 44 posto onih sa sličnim karakteristikama koji nisu bili uključeni. Dakle, mjera je, prema zaključku stručnjaka, dala rezultate tek kod 16 postotnih poena mladih koji su prošli mjeru jer se pretpostavlja da bi ih 44 posto pronašlo posao i bez mjere. Kad se ukupni iznos uložen u tu mjeru - a radi se o gotovo pola milijarde kuna - podijeli na tu razliku zaposlenih, dolazi se do izračuna od 292.463 kune uloženih u svakog novog mladog zaposlenika.

To je daleko najviši iznos među svim mjerama, a ponajprije je posljedica vrlo niskog zapošljavanja i visokih troškova prvih mladih koji su krenuli na stručno osposobljavanje 2010. godine. Ako se 2010. izuzme iz izračuna, trošak iznosi oko 188.000 kuna po zaposleniku - i dalje vrlo visok iznos, no bitno manji.

Povećati iznos

- Ne žalimo ni jedne kune, oko toga nemam nikakvih hemunga. Radi se o novcu koji je dan izravno tim mladim osobama, za naknade i prijevoz, i smatram da je u potpunosti opravdan. Štoviše, mislim da ni u kojem slučaju ne bi trebalo smanjivati iznose za tu mjeru, već bi trebalo razmišljati da se poveća naknada - kaže bivši ministar rada Mirando Mrsić. Visina naknade ocijenjena je nedostatnom i u Vanjskoj evaluaciji jer se pokazalo da dio mladih iz lošije stojećih obitelji ne može koristiti mjeru jer nisu mogli preživjeti s tadašnjih 1600 kuna.

Stručnjaci u Vanjskoj evaluaciji jasno ističu da primarni cilj ove mjere nije kratkoročna zapošljivost mladih, već pružanje prilike da steknu iskustvo i uvjete za polaganje stručnih ili majstorskih ispita. I taj je cilj, zaključuju, u potpunosti ispunjen. Međutim, kao zamjerku navode da je ova mjera, koja je obuhvaćala iznimno velik broj mladih nakon izlaska iz obrazovnog sustava, zapravo zakočila bilo kakav oblik stalnog zapošljavanja mladih, da mnogi poslodavci koriste stalnu cirkulaciju mladih na stručnom osposobljavanju i, nakon isteka mjere, jednog zamjenjuju drugim, a da su državne i javne službe kroz stručno osposobljavanje nadomještale kadar koji nisu mogle dobiti zbog zabrane zapošljavanja.

Samozapošljavanje

- Nikako se ne bih složio da je ova mjera zaustavila zapošljavanje mladih. To nije bilo moguće jer u to vrijeme, 2010. i 2011., u vrijeme duboke krize, zapošljavanja mladih uopće nije bilo. Ovo je bila jedina prilika za mlade da dobiju iskustvo - kaže bivši ministar Mrsić.

Stručnjaci za ovu mjeru predlažu da se razmotri smanjenje obuhvata mladih, uvedu stroža ograničenja broja korisnika po jednom poslodavcu te razmotre uvođenje različitih visina naknada s obzirom na stupanj obrazovanja.

Najveće pozitivno iznenađenje za evaluatore bio je uspjeh mjere samozapošljavanja: tri četvrtine korisnika mjere i nakon godinu dana imali su uspješan posao, a dobar dio njih zaposlio je još po jednu osobu. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je ova mjera zapravo mjera poticanja poduzetništva, a ne zapošljavanja.

‘Novac za zapošljavanje neće otići na isplatu 1000 eura za svaku bebu’

“Sredstva namijenjena zapošljavanju neće se prelijevati za novorođenčad”, poručili su jučer iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava nakon što su mediji objavili da će se dio sredstava iz državnog proračuna namijenjen mjerama za zapošljavanje prebaciti Ministarstvu socijalne politike i mladih za pronatalitetnu politiku, odnosno predizbornu mjeru HDZ-a “1000 eura za svaku rođenu bebu”.

U Ministarstvu rada pojašnjavaju kako je za ovu godinu u proračunu planiran znatno veći iznos iz EU fondova koji će se iskoristiti za mjere aktivne politike zapošljavanja, no ne govore o tome koliko će novca iz državnog proračuna biti namijenjeno za te mjere, odnosno hoće li se smanjivati priljev iz proračuna. Prošle godine ukupno je za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja isplaćeno gotovo 1,2 milijarde kuna, od toga iz proračuna 942 milijuna, a iz EU fondova 253 milijuna.

“Za 2016. iz EU sredstava planirano je 530 milijuna kuna za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja, što je značajno veći iznos nego prošle godine. Navedena sredstva, uz dodatna sredstva iz nacionalnog proračuna koja će nam biti poznata donošenjem Državnog proračuna za 2016., bit će dovoljna za provedbu svih programa mjera aktivne politike zapošljavanja”, priopćili su iz Ministarstva.

Zanimljivo je da je upravo razlika između dosad isplaćenog novca iz EU fondova i planiranih sredstava za ovu godinu, zapravo jednaka iznosu koliki je potreban za mjeru “1000 eura za bebe”. Riječ je o 277 milijuna kuna.

Iz Ministarstva još kažu kako će dosadašnji kriteriji i uvjeti korištenja mjera biti korigirani u dogovoru sa socijalnim partnerima i preporukama provedene vanjske evaluacije mjera aktivne politike tržišta rada.

“Dodatni naglasak bit će na mjerama obrazovanja te se planira povećani obuhvat mjerama osposobljavanja, usavršavanja, dodatne prekvalifikacije kako nezaposlenih, tako i novozaposlenih ili zaposlenih kojima zbog promjene tehnoloških uvjeta rada i nedostatka vještina prijeti otpuštanje”, poručuju iz Ministarstva.

Izdvajamo