RASKORAK

ANALIZA VELIMIRA ŠONJE Jedini kojima slobodno tržište u Hrvatskoj nije interes su - političari

Bruno Konjević / Hanza Media

Prevladavajuća retorika naših političara je zaštita. Da bi opravdali svoje postojanje, oni narodu prvenstveno nude usluge zaštite. Deklariraju se kao zaštitari od nevolja, pohlepnih privatnika, stranaca, nasrtaja na nacionalne interese. To je jednim dijelom prirodno. Države su i nastale zbog potrebe za zaštitom.

Međutim, u Hrvatskoj se stječe dojam da političari žele štititi narod i od slobodnoga tržišta. Ono se najčešće prikazuje kao divlje, nesputano (neoliberalno) i štetno.

Takvo prikazivanje naravi tržišta moglo bi biti u interesu političara. U percepciji ljudi stvara se još jedno područje života u kojem se mogu nametati i nadmetati kao zaštitnici i spasitelji. I to je jednim dijelom prirodno. Tržišta ponekad treba regulirati, a neka ne mogu ni nastati bez odgovarajuće regulacije.

Zaboravljeni temelji

No, naši su se političari previše uživjeli u ulogu zaštitara i zaboravili na temelje. Ljudi u temeljima jako dobro razumiju koja je korist od konkurencije na slobodnom tržištu. Stoga je čudno da ni jedna politička opcija umjesto zaštite svega i svačega ne pokušava pridobiti glasove na platformi poticanja konkurencije i tržišnih sloboda, uz pametnu regulaciju i jednaka pravila igre za sve.

Prvi dokaz da bi takva okosnica neke političke platforme mogla imati smisla velika je sklonost građana Hrvatske konkurenciji. Ta sklonost je razotkrivena istraživanjem ekonomskih stavova hrvatskih birača koje je Arhivanalitika provela 2014. na nacionalnom reprezentativnom uzorku. Samo 12% ispitanika iskazalo je protivljenje tvrdnji da bi bilo dobro da u svakoj gospodarskoj grani bude što više konkurencije. Čak 63% ispitanika suglasilo se s tom tvrdnjom.

 

Eurostat

Podaci iz nedavno objavljenog Eurobarometra potvrdili su da rezultat iz 2014. nije bio slučajan. Na pitanje na što vas asocira slobodna trgovina, 72% ispitanika u Hrvatskoj ima pozitivne asocijacije, a svega 22% ispitanika govori o negativnim asocijacijama.

Zanimljivo da Hrvati i Rumunji uz daleko odmakle Poljake te Estonce i Bugare imaju vrlo pozitivan stav prema slobodnom tržištu, mnogo pozitivniji od primjerice Slovenaca i Mađara. Nalazimo se blizu prosjeka EU i stavova građana starijih kapitalističkih država kao što su Portugal, Velika Britanija i Nizozemska. Daleko je to od obožavatelja slobodnog tržišta u Danskoj (samo 9% ima negativne asocijacije), Irskoj i Njemačkoj, ali je i mnogo bolje od južnjačkoga straha od slobodnog tržišta (uočite Francusku, Cipar i Grčku s desne strane gornje slike). No, i južnjački strah je umjeren. Na primjer, u Grčkoj 58% ispitanika ima pozitivne asocijacije o slobodnom tržištu, dok negativne asocijacije prevladavaju kod 38%. To nije loš rezultat s obzirom na dubinu tamošnje krize.

Čini se da ljudi u EU, pa tako i u Hrvatskoj, razlikuju slobodno tržište i konkurenciju kao mehanizme koji donose najveću dobrobit kada funkcioniraju na uredan način, od zloporaba tržišnih mehanizama kroz monopole i marifetluke kojima se prisvajaju rente u uvjetima kada vlada i pravosuđe ne funkcioniraju onako kako bi trebali u liberalnim demokracijama poput uzorne Danske. Ljudi ne nasjedaju političkim i interesnim podvalama o tome da je tržište krivo za njihovo stanje. Ljudi možda razumiju da je upravo slab razvoj tržišta i kočenje njegovih mehanizama privilegijama i rentama uzrok generalno lošeg razvojnog stanja Hrvatske.

Političari u magli

Samo još političari nisu shvatili o čemu je ovdje riječ. Kao da žive u magli. Neki su u magli ideoloških zabluda, a nekima je fino u magli interesnih zabluda. Radićeve guske u magli univerzalna su metafora koja već desetljećima pomaže u tumačenju hrvatske političke zbilje. Samo ovoga puta neće biti dugog lutanja. Probudit će se netko, kao što se probudio Macron, i rasturiti sve zalutale ptice, jer ljude zanimaju ekonomska pitanja, ljudi žele da gospodarstvo i društvo funkcionira pravedno i da se djeca prestanu iseljavati. A kamo se iseljavaju? Položaj Njemačke i Irske sugerira odgovor: u zemlje u kojima ljudi najviše vjeruju u slobodno tržište.

Više na Jutarnjem...


Tagovi

Izdvajamo