Oko 1,4 milijuna glasova magična je brojka glasova koja je svim dosadašnjim predsjednicima bila potrebna da bi osvojili tu titulu: Franjo Tuđman s približno tim brojem glasova dvaput je postao predsjednik države već u prvom krugu, a njegovi nasljednici - Stipe Mesić i Ivo Josipović - takav su rezultat dosegnuli tek u drugom krugu.
Poraženi u drugom krugu osvajali su bitno manje glasova, uvijek ispod milijun, osim u slučaju Dražena Budiše, koji je na predsjedničkim izborima 2000. godine ušao u drugi krug sa Stipom Mesićem. Iako je osvojio 1,125.969 glasova, ostao je bez predsjedničke titule.
Upravo je takvu računicu koristio i glavni tajnik HDZ-a Milijan Vaso Brkić u strateškom izbornom dokumentu HDZ-a, u kojem je svakom članu HDZ-a (ima ih oko 250.000) naložio da na birališta osim sebe dovede još troje birača koji će glasati za HDZ-ovu kandidatkinju Kolindu Grabar Kitarović . Tako bi skupila milijun glasova i, planirao je Brkić, ako bi izlaznost na izbore bila niska kao i prije pet godina, kad je prvi put na birališta izašlo manje od dva milijuna ljudi, pobijedila bi već u drugom krugu.
Brkić je bio u pravu. Izlaznost je jučer bila dramatično niska - glasalo je tek 1,78 milijuna ljudi, gotovo 200.000 manje nego prije pet godina. Da je bilo koji kandidat osvojio milijun glasova, danas bismo imali predsjednika ili predsjednicu.
U prvom krugu predsjedničkih izbora 2009. na birališta je izašlo 1,98 milijuna birača. Josipović je osvojio 640.594 glasa i ušao u drugi krug - bio je kandidat koji je ušao u drugi krug predsjedničkih izbora s najmanjim brojem osvojenih glasova. Jučer je osvojio oko 45.000 glasova više.
Najveća izlaznost na predsjedničkim izborima zabilježena je na prvim izborima, onima 1992., kad je izašlo ukupno 2,677.764 birača. Jednaki interes birači su pokazali još samo jednom - 2000., nakon smrti Franje Tuđmana - kad je na birališta izašao gotovo jednak broj birača, njih 2,677.561. Na izborima 1997., kad je Franjo Tuđman pobijedio već u prvom krugu, te onima 2005., kad se Mesić borio (i u drugom krugu izborio) za drugi mandat izašao je također podjednak broj birača - njih oko 2,2 milijuna. Na izborima 2009. broj birača pao je ispod dva milijuna. Najmanji broj glasova potreban za osvajanje predsjedničkih izbora trebao je Franji Tuđmanu 1997., kad je osvojio 1,337.990 glasova.
Ivo Josipović svoj je predsjednički mandat osvojio s tek 2000 glasova više. Najviše glasova dobio je također Franjo Tuđman, za prvi mandat 1992. - više od 1,5 milijuna glasova. Mesić je oba mandata osvojio u drugom krugu, svaki put s oko 1,4 milijuna glasova. Najmanji broj glasova za ulazak u drugi krug imao je Milan Bandić, koji je ušao u borbu za predsjednički mandat s manje od 300.000 glasova.
Usporedbe radi, pet godina ranije kandidat Boris Mikšić imao je oko 100.000 glasova više od Bandića, ali nije ušao u drugi krug: bila je bolja Jadranka Kosor sa 452.218 glasova.
Jadranka Kosor bila je jedina žena koja je ušla u drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.
Na dosadašnjim predsjedničkim izborima ukupno se kandidiralo 43 građana, od kojih su se Franjo Tuđman, Stipe Mesić, Ivo Josipović, Dražen Budiša, Boris Mikšić i Slaven Letica kandidirali dva puta. Među kandidatima bilo je ukupno sedam žena - Savka Dabčević Kučar, Jadranka Kosor, Đurđa Adlešič, Doris Košta, Vesna Škare Ožbolt, Vesna Pusić i Kolinda Grabar Kitarović.