ARHEOLOŠKA SENZACIJA U PULI 'Otkrili smo nove histarske grobove, u žarama su vidljivi spaljeni ostaci pokojnika. Šaljemo ih na CT u bolnicu'

U Puli su otkriveni novi histarski grobovi kraj poznatih Dvojnih vrata, i to tijekom arheoloških istraživanja okoliša zgrade Arheološkog muzeja Istre.

Arheolozi su pronašli pet žarnih grobova, i to iz željeznog doba koji datiraju iz razdoblja od 11. do 2. stoljeća prije Krista. Riječ je o ukopima u žarama, odnosno nekoj vrsti urna budući da su Histri svoje pokojne spaljivali. Neke od pronađenih žara bile su odložene u rupe u zemlji obložene kamenjem, odnosno suhozidom, a druge su ukopane direktno u tlo te poklopljene kamenim pločama. U žarama su vidljivi spaljeni ostaci pokojnika, a u neposrednoj blizini urni vide se ostaci paljevine – pepela i gara.

- Ovo je iznimno bitan nalaz zato što smo zadnje grobove Histra istraživali negdje krajem 19. i početkom 20. stoljeća te nešto malo nakon 2. svjetskog rata. Prvi put ćemo sada imati priliku istražiti grobove i ostatke najnovijom tehnologijom tako da ćemo ih najprije u ponedjeljak poslati na CT u pulsku bolnicu, a potom na antropološko istraživanje u Zagreb, kazao nam je ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo. Ističe kako je nevjerojatno da su uopće grobovi sačuvani budući da je lokacija isprepletana antičkim zidovima i kanalizacijom.

Kako se ovakva istraživanja dosad se nisu provodila, sada će se pokušati saznati koliko je osoba ukopano, koje dobi i spola.

- Riječ je o pet grobova, ali ne znamo jesu li bili pojedinačni ili skupni. Čeka nas otkriće cijelog niza zanimljivih detalja jer ćemo putem suvremenih tehnologija dobiti podatke kojima dosad nismo mogli raspolagati. Očekujemo da ćemo podrobnije podatke znati kroz dva mjeseca, veli nam Komšo.

Inače, u Puli su histarski žarni grobovi već pronađeni na potezu od slavoluka Sergijevaca do početka Ulice Castropola, a najveći dio njih otkriven je krajem 19. i početkom 20. stoljeća prilikom izgradnje objekata koji se tamo nalaze i danas. Ovi nalazi histarskih grobova izuzetno su svjedočanstvo o načinu života i običajima prastanovnika Pule i Istre iz razdoblja prije rimske vladavine.

- Histri su imali pogrebni uzus da su svoje mrtve spaljivali i nekropole su bile unutar gradskih bedema. Postojalo je točno mjesto gdje su stavljali drva i spaljivali svoje pokojne te bi nakon toga uzimali nekoliko spaljenih kostiju s komadima metala koji su bili dio njihove nošnje te bi ih stavljali u žarne, odnosno urne i potom bi ih zakapali. Mi smo pronašli komadiće tog metala, kazao je Komšo koji se raduje novim pulskim arheološkim otkrićima koji će nakon svih ovih istraživanja biti dio stalnog postava ovog muzeja.

Inače, ovo nije prvo arheološko otkriće koje se „dogodilo“ zbog obnove zgrade i okoliša Arheološkog muzeja Istre koje traje već neko vrijeme. Još 2017. u podrumu muzeja prilikom iskopa pronađena su dva “izgubljena pulska zvona” iz 14. i 15. stoljeća. Jedno zvono je rad zvonoljevača Bona i Vivencuisa te datira iz oko 1325. godine, a drugo je rad zvonoljevača Salvatora, datirano iz 1425. godine, a na njemu je prikaz Sv. Tome.

Riječ je o vrijednoj kulturnoj baštini koju su nakon odlaska iz Pule 1947. godine sakrili Talijani, vjerujući da će se jednoga dana vratiti i ponovno ih otkriti. Na njih su prije ukopavanja stavili novinski papir, pa su ga pokrili zemljom, kamenim pločama i betonom. I tako su ona stajala pod zemljom dugih 70 godina.