STRANI ZNANSTVENICI U LIJEPOJ NAŠOJ

Australka, Talijan i Finac: Obožavamo raditi u Hrvatskoj

Sve je dobro, osim toga da hrvatska znanost nije kompetitivna u plaćama pa teško privlači odlične znanstvenike izvana, kaže teorijski fizičar Fabrizio Nesti

Kada smo prošli tjedan došli na Institut “Ruđer Bošković” (IRB), prva osoba na koju smo naletjeli u hodniku bila je jedna mlada znanstvenica iz Azije. Nekoliko metara dalje na vratima sobe pisalo je ime Fabrizio Nesti.

- Kolega iz Italije vjerojatno surađuje na zajedničkom projektu - upitali smo. - Ne, Nesti je talijanski fizičar koji je prošle godine dobio stalni posao na Ruđeru. Hrvatska je sada u EU i naši su natječaji međunarodni pa nam se javljaju odlični strani fizičari - rekli su nam na IRB-u.

Talijanski teorijski fizičar dr. Fabrizio Nesti (48) prvi je stranac zaposlen na znanstveno radno mjesto na Ruđeru nakon ulaska Hrvatske u EU. Rođen i odrastao u Toskani, Nesti je diplomirao fiziku na Sveučilištu Pisa, u rodnom gradu oca moderne znanosti Galilea Galileija, a doktorirao na Međunarodnoj školi za napredni studij (SISSA) u Trstu. Kada je 2008. godine velika svjetska gospodarska kriza zahvatila Italiju zatvorivši vrata mnogih znanstvenih instituta i sveučilišta mladim istraživačima, dr. Nesti je na međunarodnoj konferenciji “Dani LHC-a u Splitu” upoznao niz hrvatskih fizičara.

- Kolege iz Hrvatske pitali su me želim li sudjelovati u internacionalizaciji hrvatske znanosti, a važan kontakt bio mi je poznati svjetski fizičar prof. Goran Senjanović iz Međunarodnog centra za teorijsku fiziku u Trstu. Tada je postojala ideja da se Senjanović vrati u Hrvatsku i utemelji znanstvenu skupinu na međunarodnoj razini pa je to potaklo moj interes za Ruđer, gdje se prošle godine otvorilo stalno radno mjesto - ispričao je Nesti, jedan od 27 stranih znanstvenika na Ruđeru koji su u stalnom radnom odnosu ili na određeno vrijeme.

Razmjena ljudi i ideja

Naime, ulazak Hrvatske u EU ne samo da je širom otvorio vrata mnogim našim znanstvenicima i stručnjacima da svoju karijeru grade na velikom i kompetitivnom europskom tržištu, nego su se i stranci počeli javljati na natječaje u našoj zemlji.

- Ključ znanosti je izmjena znanja koja se najbolje postiže mobilnošću znanstvenika pa tako i uspostavljanjem međunarodnih timova znanstvenika. To je princip rada na svim velikim i uspješnim institucijama. Stoga je iznimno važna internacionalizacija i u hrvatskim znanstvenim ustanovama - rekla je dr. Vernesa Smolčić, docentica na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu.

Velik interes u svijetu

Ova mlada astrofizičarka 2013., nakon 10 godina znanstvenog usavršavanja u svijetu, vratila se u Zagreb. U ljeto 2013. postala je prva znanstvenica u RH koja je dobila sredstva Europskog istraživačkog vijeća namijenjena znanstvenicima početnicima. Zahvaljujući 1,5 milijun eura ERC-ovih sredstava, mogla je na međunarodnom natječaju izabrati najbolje suradnike.

- U mojoj grupi zasad su zaposleni Finac, Australka, Talijan i dva Hrvata. Interes je bio velik te se javilo sedam puta više kandidata nego je bilo slobodnih radnih mjesta - istaknula je dr. Smolčić.

Finac dr. Oscari Miettinen (32) prvi se pridružio skupini naše astrofizičarke u veljači prošle godine.

- Dosad sam uživao u vremenu provedenom u Hrvatskoj. Moj je posao uistinu zanimljiv i zahtjevan, a lijepo je što našu grupu čine mladi ljudi - rekao je dr. Miettinen i istaknuo da je Hrvatska lijepa i zanimljiva zemlja. Slično misli i Australka dr. Jacinta Delhaize koja je u Zagreb došla u svibnju 2014. iz Pertha.

- Za mene je vrlo uzbudljivo što sam sada ‘uronjena’ u živu europsku istraživačku zajednicu i surađujem s astronomima iz cijelog svijeta. Uistinu, uživam živjeti i raditi u Zagrebu koji je prijateljski, siguran i zabavan grad za život - istaknula je dr. Delhaize.

Siguran i zanimljiv grad

S njom se slaže i dr. Fabrizio Nesti, koji je već naučio naš jezik. - Zagreb je zanimljiv i siguran grad, čak i za moju trogodišnju kćer koja skoro kao i ja živi između Hrvatske i Italije, a u svom govoru miješa talijanski, engleski i hrvatski - rekao je Nesti.

- Ruđer je međunarodno poznat institut, povezan sa Sveučilištem u Zagrebu i CERN-om kod Ženeve. Stoga je to idealan ambijent za moja istraživanja - rekao je Nesti. - No, loše je što hrvatska znanost još nije kompetitivna u plaćama i resursima koji su istraživačima na raspolaganju. To stvara teškoće kada, primjerice, želimo privući odlične znanstvenike izvana, bilo na stalne pozicije, bilo na doktorate ili postdoktorate, bez obzira na to što su troškovi života ovdje manji u usporedbi s drugim zemljama - zaključio je Nesti.

‘Želimo povratnike zaposliti kod nas’

- Volio bih misliti da Ruđer biva sve bolji i konkurentniji te da dio interesa dolazi i zbog toga. No, činjenica je i da su od ulaska RH u EU obvezni natječaji na EURAXESS-u za znanstvena, suradnička i stručna radna mjesta koja financira MZOS, odnosno državni proračun. IRB je i prije ulaska RH u EU za pojedina radna mjesta na projektima -raspisivao međunarodne natječaje jer je to bilo propisano projektima - rekao je dr. Tome Antičić, ravnatelj Instituta “Ruđer Bošković. -Vjerujem da je ulaskom u EU ipak nešto pojednostavljena procedura u smislu administracije i birokracije te da i to igra ulogu u ovom trendu, a vjerujem da se tu može napraviti još više - dodao je Antičić i istaknuo da se na Ruđeru na svim frontovima radi na privlačenju znanstvenika iz inozemstva, kako stranaca tako i naših povratnika. - Na IRB su se 2014. godine vratile dvije izvrsne hrvatske znanstvenice, dr. Iva Tolić i dr. Ana Sunčana Smith s kojom je IRB ‘uvezao’ i grant Europskog istraživačkog vijeća (ERC) - istaknuo je Antičić.

Izdvajamo