ZAGREB - Pad kupovne moći stanovnika Hrvatske i promjena kupovnih navika rezultirali su padom prometa u trgovini za čak 20 milijardi kuna u prvoj polovici godine. Tako velik pad prometa automatski je utjecao i na manji prihod državnog proračuna jer je uplaćeno oko četiri milijarde kuna manje PDV-a na taj izgubljeni promet.
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u prvom polugodištu trgovina uprihodila 123,33 milijarde kuna, dok je u isto vrijeme lani promet iznosio 143,12 milijardi kuna. Na kraju prošle godine promet u distributivnoj trgovini iznosio je čak 302,36 milijardi kuna.
Ostvarila se predviđanja
Nakon niza godina kontinuiranog rasta prometa u svim oblicima trgovanja, kriza je od početka ove godine prouzročila ono što je većina stručnjaka i predviđala. Građani Hrvatske, zbog pada kupovne moći i psihološkog straha od mogućih negativnih učinaka krize i recesije, posegnuli su za rezanjem svoje potrošnje.
Prvi su na udaru bili luksuzniji proizvodi - automobili, kompjutori ili uređaji za kućanstvo, dok je promet u trgovini hranom i pićima neznatno smanjen. Štoviše, kod pravnih osoba, dakle trgovačkih lanaca, promet je čak nešto i povećan, za 1,4 posto, odnosno sa 793,59 na 804,82 milijuna kuna.
I štandovi u minusu
Tako su prema podacima DZS-a trgovci automobilima i opremom u prvoj polovici godine imali gotovo sedam milijardi kuna manji promet, dok je trgovina na veliko svoj promet smanjila za 8,59 milijardi kuna. Manji pad prometa ostvaren je u trgovini na malo, gdje je iznosio 2,16 milijardi kuna.
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su Hrvati od početka godine gotovo prepolovili kupnju kompjutora i informatičke opreme. Promet trgovaca tom robom smanjen je sa 474,5 milijuna kuna iz prvog polugodišta prošle godine na 254,2 milijuna ove.
Nešto manji pad bilježe trgovci opremom za kućanstvo, dok je promet trgovaca na štandovima smanjen za manje od deset posto.
Manje se jede u restoranima, a više se pije u kafićima
Manji promet imali su i prvoj polovici godine i ugostitelji i to za 4,3 posto. Tijekom prvih šest mjeseci ugostiteljstvo je ostvarilo 6,12 milijardi kuna prometa, od čega se najveći dio, preko dvije milijarde odnosi na hotele u kojima je pad prometa iznosio oko osam posto. Sudeći po prometima ugostiteljskih objekata vidljivo je da su i u tom dijelu Hrvati počeli štedjeti jer su najveći padovi zabilježni u restoranima, picerijama i gostionicama, dok su raste imale pivnice i kafići.