Bablje ili miholjsko ljeto s visokim temperaturama u listopadu, a prema najavama i u desetak dana studenoga, pomalo pomiče i agrotehničke uvjete i mjere za radove u polju. Dok je još u tijeku berba nekih sorti jabuka koje će imati više šećera nego uobičajenih godina, voćari se ovih dana intenzivno bave i fenomenom retrovegetacije ili jesenske cvatnje. Tako je u svom voćnjaku u Rovišću Željko Ledinski pokraj zrelog ploda jabuke pronašao i propupale plodove i novi cvijet.
- Nije to ništa neuobičajeno, ali posljednjih godina događa se sve češće kad su ovako visoke temperature. Cvijet se nakon prvih mrazeva smrzne i otpadne, a na tom mjestu na proljeće neće doći do cvatnje. Na nama je da radovima u voćnjaku, poput pravilnog orezivanja, spriječimo daljnje štete jer se ponegdje pojavljuju i novi listovi. Ni stručnjaci još ne znaju odgovor na pitanje kakve bi posljedice na stabla mogle biti ako se ovakvo vrijeme nastavi još nekoliko godina - kaže Ledinski.
Pojednostavljeno, stablo jabuke ovaj temperaturni šok u listopadu, kad su dani topli a noći hladne, prepoznaje kao da je ožujak, kad inače cvjetaju. Jedan od razloga može biti i loše orezivanje voćaka u ljeto, ali veće se štete mogu izbjeći ako se obavi pravovremeno gnojenje s većim količinama uree i temeljito orezivanje uoči proljetne vegetacije.
Zanimljivo je da su neke sorte jabuka i krušaka otpornije na ovu pojavu, a učestalo se događa kod višanja i trešanja, koštuničavog voća te bobičastog voća, poput kupina i malina. Kod njih čak i narastu plodovi koji se bez problema mogu jesti, ali opet, na tom mjestu plod se neće pojaviti kad mu dođe vrijeme.
No, stručnjaci upozoravaju da je retrovegetacija višestruko štetan proces jer utječe na produljenje vegetacije, smanjenje otpornosti biljke na niske temperature, a kasnije dolazi do smrzavanja novih prirasta, propadanja generativnih pupoljaka pa i opasnosti od smrzavanja cijele biljke. Takve voćke u sljedeći rod ulaze oslabljene, daju niži prinos i osjetljivije su na napade bolesti i štetočina.
U pučkim predajama postoji izreka da će zima biti jako hladna ako se miholjsko ljeto odulji, međutim, ta se izreka ne odnosi na sam blagdan Sv. Mihaela koji se obilježava 29. rujna. Tada se promatra i zapisuje kakvo je vrijeme pa imamo "Ako je uoči Miholja vedra noć, zima će imati veliku moć" i "Ako na Miholje sjever vuče, veliku zimu i snijeg dovuče".
Druge izreke, poput "Kiša Miholja, do Božića blaga zima", "Če ptice ne odletiju pred Miholjem, pred Božićem bu zima" odnose se na cijelo promatrano razdoblje za koje ni naši iskusni prognostičari opet ne mogu pogoditi dokad će trajati. Ili kad će prestati. Klimatski i globalno.