Promotivni jumbo-plakati Grada Zagreba na kojima piše “Zagreb je jedini grad s pozitivnim prirodnim prirastom u Hrvatskoj” ovih su dana na brojnim zagrebačkim lokacijama uklonjeni i zamijenjeni novim plakatima na kojima stoji sljedeća informacija: “Broj upisanih učenika u prve razrede osnovnih škola u Zagrebu: 2009./2010. - 6835, 2018./2019. - 8293”.
Zbog čega je došlo do ove promjene, nisu nam u Gradu Zagrebu službeno odgovorili, no može se pretpostaviti da je gradska vlast na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem ipak odlučila ukloniti plakat nakon što je obznanjeno da je poruka na njemu u potpunosti netočna.
Devet gradova
Naime, kako je Jutarnji list upozorio, ne samo da Grad Zagreb nije jedini grad s pozitivnim prirodnim prirastom u državi, nego Grad Zagreb uopće nije među gradovima koji su uspjeli ostvariti pozitivan prirodni prirast. Pozitivan prirodni prirast ostvaruje se na područjima na kojima je broj rođene djece veći od broja preminulih, a prema posljednjim podacima za 2017. godinu, broj umrlih u Zagrebu bio je za 750 veći od broja rođenih.
Devet drugih gradova je te 2017. godine imalo pozitivan prirodni prirast (Dugo Selo, Krk, Biograd na Moru, Imotski, Kaštela, Solin, Pazin, Opuzen i Metković), a noviji podaci, oni o broju rođenih i umrlih tijekom 2018., trebali bi biti objavljeni tek sredinom sljedećeg mjeseca.
Poruka na novom plakatu, prema kojoj je broj upisanih prvašića u Zagrebu porastao u promatranom razdoblju oko 20 posto, vrlo vjerojatno je točna jer rast odgovara rastu broja novorođene djece u Zagrebu: za isti je postotak porastao broj rođenih u razdoblju od 2002. godine, kad je rođena većina djece koja su u prvi razred krenula 2009., i 2011. kad je rođena generacija prvašića koja je u školske klupe sjela prošle jeseni. No, od 2011. naovamo broj rođene djece opet je počeo opadati te ih je 2017. rođeno oko 400 manje nego 2011. godine.
Stopa fertiliteta
Voditelj Centra za longitudinalne populacijske studije, dr. Ivan Čipin, demograf sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, krajem prošle godine analizirao je totalnu stopu fertiliteta (pretpostavljeni prosječni broj djece koju će roditi svaka žena ako uvjeti ostanu isti) u Gradu Zagrebu u odnosu na cijelu Hrvatsku. Prema analizi koju je objavio, ta je stopa u Zagrebu posljednjih 15-ak godina bez iznimke bila niža od prosjeka Hrvatske. U 2001. godini bila je za 17,5 posto niža nego u ostatku Hrvatske.
S vremenom se smanjivala, da bi se u posljednje tri godine ponovno lagano povećala. U Zagrebu stopa iznosi 1,36, a u Hrvatskoj 1,42.