Vlasnici Intesa banke i UniCredita, a vjerojatno i Erste i Raiffeisen banke, tužili su arbitražnom sudu u Washingtonu Republiku Hrvatsku za povredu pravne osobnosti i umanjenje dobiti.
Napisala je to na svom Facebook profilu Ankica Mamić, vlasnica agencije IM&C, pozivajući se na prijatelja koji radi u odvjetničkom uredu u Washingtonu. Na pitanje je li ta informacija točna, u Hrvatskoj udruzi banaka odgovorili su da je ne mogu potvrditi, ali pretpostavljaju da su to učinili neki vlasnici banaka.
Međunarodni ugovori
Neslužbeno se ipak moglo čuti da je proces pred sudom u Washingtonu doista pokrenut. Da će pravdu tražiti sudskim putem banke su najavljivale odmah nakon što je bivši ministar financija Boris Lalovac najavio donošenje spornog Zakon o konverziji koji im je donio trošak od oko osam milijardi kuna.
Najprije su zatražile ocjenu ustavnosti zakona, a sada su se obratile i Međunarodnom sudu za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu. Prema bilateralnim investicijskim ugovorima koje Hrvatska ima s mnogim zemljama, uključujući Austriju i Italiju, strane ulagače mora tretirati u skladu s međunarodnim pravnim standardima. Ako dođe do njihova kršenja, investitori imaju pravo tužiti Hrvatsku za pretrpljenu štetu. Pritom moraju dokazati da su im narušena prava, primjerice na stvaranje dobiti zbog eksproprijacije ili nacionalizacije ili pravo na pošten i jednak tretman. Iskustvo govori da ti sudski procesi obično traju oko tri godine.
Prema neslužbenim informacijama, slučaj bi uskoro mogla pokrenuti i Europska komisija pred sudom u Strasbourgu zbog kršenja europskih normi. Europska središnja banka prozvala je hrvatske vlasti zbog toga što se nisu konzultirale, premda su to morale jer zakon zadire u valutnu problematiku i na to ih obvezuje Ugovor o funkcioniranju EU, kao i Poslovnik ECB-a. Pozivajući se na Direktivu 2014/17/EU, ECB je navela da zakon o konverziji ima retroaktivni učinak, a to nije u skladu s njezinim statutom jer potkopava pravnu sigurnost ulagača i princip legitimnih očekivanja.
Dogovor nije uspio
No, bivši ministar Lalovac i dalje inzistira na krivnji banaka. Nedavno je u Saboru naveo primjer najveće američke banke Goldman Sachs koja se, objasnio je zastupnicima, dogovorila s Ministarstvom pravosuđa da će riznici isplatiti pet milijardi dolara jer je na tržište pustila kredite “tipa naših švicaraca”.
- Znači, dogovor. Oni čak nisu htjeli ići na sud jer su rekli, izgubit ćemo još. Kod nas su se drznuli reći ‘tužit ćemo državu’. Gledajte bahatosti! - zgražao se Lalovac. No, o dogovoru je trebalo govoriti prije.