ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić ocijenio je danas da je pad BDP-a u trećem tromjesečju od 1,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje opasan pad, a odgovornim za taj pad ponajviše drži realni sektor gospodarstva koji nema vlastite ideje i programe te u prevelikoj mjeri ovisi o državi, dok je za potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića najnoviji pad BDP objektivno očekivan.
VIŠE NEGO SE OČEKIVALO BDP u trećem tromjesečju pao 1,9 posto! Ekonomisti poručuju: 'Nastavit će padati!'
Ocjenjujući da se radi o opasnom padu BDP-a, Linić je rekao da je realni sektor propustio priliku koju mu je Vlada dala smanjivanjem poreznih i neporeznih nameta i osiguravanjem ogromnih likvidnih bankovnih sredstava.
Realni sektor jedino čeka državne investicije i o njima ovisi, a ako ne radi za državu, nema dovoljno hrabrosti, rekao je Linić koji je u izjavi novinarima nakon konferencije "Financijsko upravljanje i praktični aspekti pristupanja EU" komentirao najnovije statističke podatke o padu BDP-a.
HUP: 'Ministar Linić potpiruje antipoduzetničku klimu! To je odraz nervoze. Gdje su investicije'
Država je, kaže, privatnom sektoru jasno poručila da ga treba u realizaciji javnih investicija u područjima kao što su energetika i turizam.
Gdje su ti poduzetnici, pita se Linić te dodaje da je za njega najveće razočarenje pasivnost realnog sektora.
Istodobno, dodaje, državni činovnici pa i sami ministri posvećuju enormno puno vremena ne bi li pomogli tvrtkama iz privatnog sektora u njihovom restrukturiranju.
"Jednostavno, mi nemamo poslovnog sektora i trebat će uložiti puno novca i u njegovo restrukturiranje", kazao je Linić.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić izjavio je da je najnoviji pad BDP objektivno očekivan.
Europa je u trećem kvartalu zabilježila pad BDP-a od 0,4 posto, te dosegnula novo recesijsko dno što ima izravni učinak na Hrvatsku kroz smanjenje njezina izvoza i pad osobne potrošnje, objašnjava Grčić.
Upitan za komentar Linićevih kritika privatnog sektora, rekao je da on "ne bi tražio krivce" te da je najveći krivac globalna kriza kojoj Hrvatska ne može umaknuti.
Vlada, po njegovim riječima, mora potaknuti investicije, pri čemu se pored javnih investicija treba orijentirati na pomoć poduzetničkom sektoru i to u financiranju i restrukturiranju.
Bez kombinacije investicija javnog i privatnog sektora teško će doći do oporavka, rekao je Grčić.
Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je BDP u trećem kvartalu pao 1,9 posto, što je četvrto tromjesečje zaredom kako gospodarstvo pada.
BDP je u prvom tromjesečju ove godine pao za 1,3 posto u odnosu na prvi lanjski kvartal, u drugom je pad iznosio 2,2 posto, a u trećem pad iznosi 1,9 posto.
Lesar: 'Stupovi proračuna za iduću godinu temelje se na osam ako'
- Čim imate u kontinuitetu pad BDP-a - zadnje tromjesečje 2011. i prva dva tromjesečja u 2012. - to nije dobra poruka za jednu državu. Ali, u uvjetima kad ste morali smanjivati i državnu potrošnju, a građaniima u koninuitetu pada životni standard i rast BDP-a se ne alimnetira iz države ili privatne potrošnje imate ovakvu situaciju. Cijeli optimizam za rast BDP-a u 2012. temeljio se na investicijama. Državne investicije koje su se druge pripremale, one su započele prije mjesec dana i one će dati efekt tek u 2013. Što se tiče privatnih investicija, privatni poduzetnik ide u investiciju tek kad ocijeni da će imati profit. U ovom periodu se išlo na konsolidaciju gospodarstva određenim vladinim mjerama, na sanaciju određenih tvrtki. Očekujemo da će optimizam za investicije u privatnom sektoru biti veći u 2013. A što se tiče kritika iz oporbe, oni imaju pravo na svoje mišljenje i uvijek je kritična. Ali naš optimizam prizlazi iz toga što se gospodarstvu u jednom djelu osiguralo rasterećenjem troškova, a u drugom dijelu jer su osigurnana povoljnija sredstva za investicije kroz HBOR - kaže Dragica Zgrebec (SDP).
- Ovo je posljedica stanja kojeg smo zatekli. Kroz restrukturiranje firmi, privatizaciju škverova i sve zakone koje smo donijeli da omogućimo gospodarstvu rast i razvoj vjerujem da je ovo zadnji pad i da iduće godine kročimo s pozitivnim BDP-om. Ključno je da je Vlada napravila zakonski okvir koji osigurava investitorima brže i lakše investiranje, smanjenje troškova radne snage i to je ono ključno što očekujemo u sljedećoj godini - tvrdi Srđan Gjurković (HNS).
- Ovo je apsolutno zabrinjavajuće kada uzmete u kontekst najbolju turističku sezonu u povijesti. Lijevu vladu već deset mejseci u Saboru upozoravamo što će se desiti kao rezultat njihove ekonomske politike. Stalno govorimo da je to krivi smjer. Povećanje poreza je odvelo zapravo u novi pad BDP-a. Prošle smo godine imali rast u drugom kvartalu s lošijom turističkom sezonom. Pad osobne potrošnje, pad investicija i pad industrijske proizvodnje je dovelo do 1,9 posto pada BDP-a u trećem kvartalu. Sve bi bilo drukčije da se nisu povećavali porezi, to smo govorili na samom početku da je to krivi smjer. Gospodarstvo treba rasteretiti, treba ga aktivirati. Zakonima, odnosno prisilom nećemo rješavati probleme - rekao je Domagoj Milošević (HDZ).
- To je bilo očekivano. Po makroekonomskim projekcijama, na kojima se temeljio rast BDP-a u ovoj godini, planiran je bio rast potrošnje kućanstva, a ona je pala 5,5 posto. Dakle, to je direktna posljedica pada potrošnje stanovništva i izostanka investicija. Slično je i za iduću godinu, rast BDP-a planiran je 1,8 posto i opet se temelji na rastu potrošnje kućanstava i rasta investicija od čak 11,5 posto. Napuhane makroekonomske projekcije služile su samo za balans proračunskog deficita od 3,1 posto. Stupovi proračuna za iduću godinu temelje se na osam ako; ako BDP bude rastao 1,8 posto, ako potrošnja kućanstva bude rasla 1,8 posto, ako investicije budu rasle 11,5 posto, ako inflacija bude 2 posto itd. To su samo želje ili prognoze ministra financija, one nisu utemeljene na gospodarskim kretanjima. Bez promjena monetarne politike i jačanje uloge Hrvatske narodne banke, posebice otkupom projektnih državnih obveznica nećemo moći pokrenuti investicije u Hrvatskoj. Monetarna vlast se konačno ovaj put mora uključiti u pokušaj spašavanja gospodarstva i otvaranja radnih mjesta - smatra Laburist Dragutin Lesar.
- U ovoj godini Vlada je pokazala potpunu nesposobnost da dođe do bilo kakvog zaokreta u gospodarskoj politici. Pa čak ni do zaustavljanja trenda stagnacije. Prema tome, i najave za sljedeću godinu o rastu od 1,8 posto se ne temelje baš na ničemu, nema niti jednog pokazatelja koji bi ukazivao da će do promjene doći. Da sam ja u prilici, prvo bih našao pametne i kvalitetne ekonomiste koji bi osmislili kvalitetnu ekonomsku politiku i gospodarsku strategiju što za sada ova Vlada nije napravila - kaže Dražen Đurović (HDSSB).