Odluka Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP) o načinu popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH u utorak je očekivano izazvala suprotstavljene reakcije, a iz nekoliko političkih stranaka, čije je sjedište u Sarajevu, potvrdili su kako će zbog toga uputiti žalbe Ustavnom sudu BiH.
Žalbe su najavili iz Stranke demokratske akcije (SDA), Demokratske fronte (DF) i Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), a svima im je argument da se SIP pri donošenju odluke o tome kako će se po županijama dijeliti mandati za zastupnike u Domu naroda federalnog parlamenta morao voditi popisom iz 1991., a ne onim iz 2013. godine.
Pritom su se pozvali na odredbe Ustava Federacije BiH koje određuju da se do okončanja provedbe Aneksa VII Daytonskog sporazuma, odnosno do okončanja procesa povratka izbjeglih i prognanih u prijeratne domove, popis iz 1991. mora koristiti kao temelj za utvrđivanje nacionalne zastupljenosti u tijelima izvršne i zakonodavne vlasti u tom entitetu.
"Na žalost očevidno je da je većina članova SIP-a danas bila spremna grubo prekršiti Ustav Federacije Bosne i Hercegovine te svojom odlukom legalizirati etničko čišćenje, provedeno u ratu od 1992-1995., i takva odluka bit će predmet apelacije Ustavnom sudu BiH koju će podnijeti netko od ovlaštenih apelanata, a jedan od njih je i Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine", stoji u reakciji DF-a, čiji je Komšić predsjednik.
I iz SDA su reagirali na sličan način opisujući odluku SIP-a kao neustavnu u dijelu u kojem je odlučeno da se za raspodjelu mandata u Domu naroda parlamenta Federacije BiH koristi popis iz 2013. godine.
"Odluku SIP-a smatramo političkom, a ne stručnom", istaknuli su iz SDA potvrđujući kako će netko od dužnosnika te stranke pokrenuti postupak ocjene ustavnosti odluke SIP-a.
Glavni tajnik SDP BiH Irfan Čengić također je potvrdio medijima u BiH kako će i ta stranka iskoristiti sve zakonske mehanizme koji joj stoje na raspolaganju i pokušati oboriti odluku SIP-a kojom je utvrđeno da će se zastupnici u Domu naroda delegirati iz županija temeljem izračuna nacionalnog sastava stanovništva prema popisu iz 2013. te kako će pritom iz svake županije biti biran barem po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda.
Iako takva odluka ide u prilog HDZ-u BiH, i dužnosnici te stranke su tijekom dana iskazali nezadovoljstvo njezinim sadržajem.
Potpredsjednica HDZ BiH Borjana Krišto kazala je novinarima u Mostaru kako je odluka neustavna i nezakonita, a spornim je označila dio odluke o tome da se iz svake županije bira barem po jedan izaslanik iz reda svakog konstitutivnog naroda.
Potpora EU i SAD-a odluci SIP-a
Delegacija Europske unije i veleposlanstvo SAD-a u BiH oglasili su se zajedničkom izjavom u kojoj su pohvalili SIP "zbog poduzimanja koraka koji će omogućiti formiranje vlasti Federacije BiH".
"Pozivamo sve relevantne aktere da poduzmu neophodne korake u tom smjeru. Odluka koju je usvojio SIP ne oslobađa nadležne vlasti od obveze da na sustavan način riješe sadašnje nedostatke u Izbornom zakonu BiH. U tom kontekstu, ohrabrujemo stranke da intenziviraju rad na iznalaženju kompromisnih rješenja koja će približiti, a ne udaljiti zemlju od europskih standarda i demokratskih normi koji osiguravaju jednakost svih u Bosni i Hercegovini", stoji u izjavi.
EU i SAD ovime su očevidno aludirali na potrebu da se iz izbornog zakonodavstva uklone sve diskriminatorske odredbe koje građanima onemogućavaju da biraju i budu birani bez ograničenja temeljem njihove nacionalne pripadnosti ili prebivališta.
Komentirajući prigovore iz političkih stranaka američka diplomacija i delegacija EU istaknuli su kako SIP "ne samo da ima ovlasti, nego i odgovornost provesti izborne rezultate".
"Neslaganja s odlukom SIP-a trebaju se rješavati kroz dostupna pravna sredstva, a proces uspostave vlasti ne treba biti taocem", stoji u izjavi.