ZAGREB - Hrenovke, mesni naresci i paštete koje se nalaze na policama trgovina u Hrvatskoj sadrže mnogo više kancerogenih aditiva, masti i vode nego što je dopušteno zakonom. Ovlašteni laboratoriji za provjeru ispravnosti hrane otkrili su Jutarnjem da se prilikom pretraga najčešće otkriva povećana količina polifosfata i natrijevog nitrita - emulgatora koji uzrokuju rak i uništavaju kalcij u kostima, zbog čega su posebno ugrožene trudnice i djeca.
Nema hranjivu vrijednost
Znak da je proizvođačima cilj isključivo zarada je povećana količina masti i vode, pogotovo u hrenovkama, kobasicama i salamama. Osim što takva hrana nutricionistički gotovo bezvrijedna, predstavlja opasnost za zdravlje.
- Zna se da meso koje se koristi za kobasice, paštete i druge mesne prerađevine staro do nekoliko godina i riječ je o ostacima iz klaonica. Međutim, mnogo je veći problem nešto drugo: ti proizvodi sadrže preveliku količinu emulgatora, pogotovo polifosfata i natrijevog nitrita. Natrijev nitrit je uobičajeni mesni konzervans s dokazanim kancerogenim učinkom. Osim toga, ti emulgatori izvlače kalcij iz kostiju što može dovesti do osteoporoze ili u slučaju trudnica do nepravilnog razvitka fetusa. Često se u proizvodima koji moraju imati 50 posto svinjskog i 50 posto goveđeg mesa, nalazi i do 80 posto svinjskog mesa koje je jeftinije - tvrdi dipl. ing. Dario Lasić, nutricionist i voditelj Laboratorija za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane na Zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
Najgore je, tvrdi, što većinu uzoraka mesnih prerađevina na analizu šalju proizvođači kako bi dobili dopuštenje za stavljanje u prodaju, pa nije poznato kolika se količina opasnih proizvoda uistinu nalazi na tržištu.
Starost mesa u mesnim prerađevinama je, kaže Lasić, također nemoguće utvrditi jer u Hrvatskoj nema za to opremljenih laboratorija. Sudeći prema rezultatima laboratorijskih istraživanja, u hrenovke, paštete i nareske stavljaju se svinjske i goveđe njuške, repovi, tetive, uši i koža, pomiješane s mnogo masti, vode, konzervansa i umjetnih pojačivača okusa. Takva hrana se, prema zakonu, mora vratiti proizvođaču ili se uništiti spaljivanjem.
Hrenovke u vrtiću
No, mesni ostaci ipak završe na tržištu jer inspekcije nisu usklađene i kontrola obuhvaća samo mali broj uzoraka.
- Imali smo slučaj da je u jednoj vrsti hrenovki bilo samo 10 posto bjelančevina. To znači da je u njima mnogo više masti i vode nego što smije biti, ali i više polifosfata i drugih aditiva. Naš je zadatak da napismeno upozorimo Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravstva na prekršaj, što smo i učinili, a dalje je sve na njihovoj inspekciji. Uglavnom, opasno je jesti mnogo takve hrane - upozorava Lasić. Najgore je što mnoga istraživanja potvrđuju da paštete i hrenovke najčešće jedu upravo djeca, a do prije dvije godine takva je hrana bila najčešća upravo u vrtićima.
66 posto veći rizik od raka želudca
Istraživanje australskih znanstvenika pokazalo je da česta konzumacija mesnih prerađevina poput salama ili hot-dogova povezana s većim rizikom obolijevanja od raka jajnika, želuca, crijeva i pluća, a sumnja se da i oštećuju DNK. Šansa za oboljenje od raka želuca svakodnevnom kozumacijom tih proizvoda povećava za 66, a raka pluća za 16 posto. Trudnicama se savjetuje da potpuno odustanu od salame i kobasica, jer će u suprotnome dijete imati gotovo dvostruko veći rizik da oboli od raka na mozgu. Opasnost od deformacije fetusa je veća za 30 posto jer aditivi uništavaju kalcij.
Opasnosti
1. Nedopušteno velika količina aditiva (pojačivača okusa i konzervansa), pogotovo polifosfata i natrijevog nitrita: uzrokuju rak želuca i pluća, izvlače kalcij iz kostiju što dovodi do osteoporoze, fetusi zaostaju u rastu i nepravilno se formiraju, loše za djecu koja su u razvoju
2. Nedopušteno velika količina masti: povećavaju kolesterol što dovodi do kardiovaskularnih bolesti
3. Nedopušteno velika količina vode (iznad 40% u hrenovkama): bakterije se brže i lakše razvijaju pa se hrana brže kvari.
‘Previše aditiva u 1 posto prerađevina’
U Ministarstvu zdravstva tvrde da podatke o kontrolama hrane životinjskog podrijetla može dati samo veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede, jer sanitarna kontrolira samo maloprodaju. Tijekom 2010. je, tvrde u Ministarstvu zdravstva, u jedan posto mesnih prerađevina utvrđeno nepravilno korištenje aditiva dok je jedan posto bilo pokvareno. No, nisu pojasnili što znači “nepravilno korištenje aditiva”. Ministarstvo poljoprivrede nije nam odgovorilo na upit.