POSLJEDICA KONVERZIJE: RATE VEĆE NEGO PRIJE

Bogatiji dužnici uzimaju kunski kredit u drugoj banci i zatvaraju stari

Upitno je koliko će na kraju klijenata prihvatiti ponudu iz banke, iako im iz Udruge Franak savjetuju da to učine
 CROPIX

Kako pristižu nove pošiljke banaka dužnicima u švicarskim francima, među njima je sve više razočaranih: banke ih nisu iznenadile samo klauzulom za slučaj da zakon padne na Ustavnom sudu, već im šalju i izračune s uvećanim ratama. Dok je glavnica kredita dužnicima u prosjeku manja oko 30 posto, kako se i očekivalo, neugodno iznenađenje predstavlja razlika između plaćenih kamata i onih koje bi morali platiti da su imali kredit u eurima.

Jedan dužnik se, primjerice, požalio tportalu da mu je rata porasla 500 kuna te da je banci dužan još 4000 eura razlike u kamatama. Prema informacijama iz Udruge Franak, priče su različite, nekima su rate ipak smanjene, a najgore su prošli oni kojima su banke ranije raskinule ugovore. Kako su kredit prestali vraćati, zatezna kamata im je u potpunosti "pojela" korist od konverzije pa im ni glavnica nije smanjena.

Da se rate kredita neće bitnije smanjiti znalo se otpočetka, s obzirom na to da dužnici u švicarcima više nemaju povlaštenu kamatnu stopu od 3,23 posto, već kredit plaćaju po onoj koju imaju dužnici u eurskim kreditima, a ona sada iznosi oko 6,3 posto. Pored toga, prelaskom na uvjete koji vrijede za eurske dužnike CHF dužnici će ubuduće dijeliti i rizik od rasta kamatnih stopa, s obzirom na to da je referentna kamatna stopa trenutačno na povijesno niskoj razini i može se očekivati samo njezin rast.

Ostaje upitno koliko će dužnika na kraju uopće prihvatiti ponude banaka. Iz Udruge Franak im savjetuju da to ipak učine jer ako ne prihvate konverziju i ostanu zaduženi u švicarskom franku, odriču se oko 30 posto manje glavnice, a od prvog siječnja iduće godine prestaje važiti i odluka o zamrzavanju tečaja franka prema kuni. Međutim, valja imati na umu i rizike, poput rasta kamatne stope na kredit u eurima i pada zakona na Ustavnom sudu. Također, moguće je da u budućnosti tečaj franka padne pa se time smanji i glavnica kredita.

U razmatranju opcija što učiniti, čini se da najjasniju ideju imaju boljestojeći dužnici u CHF-ima. Prema riječima jednog od njih, prihvatit će ponudu banke i odmah zatvoriti kredit na način da će u drugoj banci uzeti novi kredit s fiksnom kamatom u kunama. Tijekom ove godine sve su banke počele nuditi atraktivne stambene kredite u kunama, s kamatnim stopama već od pet posto. Međutim, te kredite ne može dobiti svatko. Banke ponajprije traže kreditno sposobne dužnike: u pravilu rata im ne smije biti veća od polovice prihoda. Ukoliko im je, primjerice, rata kredita 5000 kuna, plaća im mora biti 10.000 kuna. Kao što se otpočetka i upozoravalo, korist od konverzije kredita koju je Vlada ponudila kao rješenje mogli bi imati samo bogatiji klijenti, dok će slabije stojeći dužnici i dalje ostati u problemima.

U Udruzi Franak sada tvrde da su kamatne stope neregulirane i pozivaju građane “da se usprotive jednostranim promjenama kamatnih stopa koje su proglašene nezakonitima u presudama u slučaju franka”. Međutim, neke banke u aneksima ugovora traže i izjavu klijenta da ih ubuduće neće tužiti.

Sada je očito teško znati je li razlika između plaćenih kamata i onih koje bi dužnik platio da je imao kredite u eurima doista točno utvrđena. Upravo da bi mogli izvršiti kontrolu izračuna stopa koje im banke šalju, Udruga Franak je od HNB-a tražila da im dostavi kretanje kamatnih stopa za eurske kredite i to svaki mjesec svake godine i za svaku banku pojedinačno.

No, u HNB-u tvrde da ne raspolažu traženim podacima za razdoblje do 2011. godine te da pojedinačne podatke ne mogu ni objavljivati je im to ne dopušta Zakon o službenoj statistici te da se povjerljivi statistički podaci mogu koristiti isključivo u statističke svrhe. No, ujedno napominju da traženim podacima raspolažu banke te da je njihova objava, zapravo, obveza banaka.

NOVI ANEKSI Lalovac zaprijetio bankama

Ministar financija Boris Lalovac najavio je da će banke "u roku od 24 sata morati imati tiskane nove anekse ugovora, ponovno sve distribuirati, dići cijelu banku na noge ili će biti strašno kažnjene od strane Ministarstva financija i HNB-a". No, u Erste banci, prvoj koja je poslala anekse ugovora s odredbom da se u slučaju rušenja zakona na Ustavnom sudu sve vraća na staro, što klijenti smatraju protuzakonitim, nemaju namjeru slati nove pošiljke.

- Erste banka na vrijemese prilagodila zakonskim izmjenama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. travanj 2024 18:10