- Ako su policijski službenici postupali zakonito, ako su u postupanju bili pristojni kako to nalaže profesionalni kod, a ako unatoč tome postoji problem, onda je na vrhu sustava da taj problem riješi.
Ako je pitanje nedorečenosti Pravilnika koji je ministar unutarnjih poslova donio 2010., tada to možemo vrlo brzo riješiti određenim izmjenama i dopunama koje ću ja potpisati - izjavio je u četvrtak Hini u Bruxellesu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, reagirajući na optužbe da je novinarka Đurđica Klancir bila izložena policijskom zastrašivanju.
Novinarku tuži sisački župan, HDZ-ov Ivan Žinić, čiji je odvjetnik angažirao policiju da utvrdi njezin identitet. Policajci su to učinili tako da su došli u redakciju portala Net.hr i tamo je legitimirali.
Poruka Jandrokovića
Policija je isprva tvrdila da nema ništa sporno u njihovu postupanju, pozivajući se na Pravilnik o načinu policijskog postupanja (članke 49. i 50.) prema kojem policija može utvrđivati identitet i na zahtjev fizičkih osoba. No, nisu uvjerili javnost, kao ni pravne stručnjake, da je u slučaju novinarke Klancir to bilo potrebno.
Policija se držala tvrdog stava kao i premijer Andrej Plenković koji, unatoč masovnim sudskim tužbama protiv novinara i nakladnika te drugim pritiscima prema medijima u koje se ubraja i najnovije utvrđivanje identiteta novinarke Net.hr-a, ne vidi da u Hrvatskoj postoji cenzura ili bilo kakav pritisak na medije.
Prvi je stav vladajućih prema problemima s kojima se suočavaju mediji pokušao ublažiti predsjednik Sabora Gordan Jandroković koji je u četvrtak najavio mogućnost organiziranja okruglog stola, a blaži su tonovi došli i od ministra Božinovića. Rekao je da je za petak, kada se vrati u Zagreb, sazvao vrh Ravnateljstva policije kako bi detaljno razmotrili postojeće propise iz tog područja te vidjeli što se može ili treba promijeniti kako građani, ali isto tako i policijski službenici, zbog eventualno nepreciznih propisa ne bi dolazili u ovakve situacije.
- Ako to zahtijeva i promjenu određenih zakona, onda smo ovlašteni pokrenuti zakonsku proceduru prema Vladi, odnosno Hrvatskom saboru - rekao je Božinović.
Zlouporaba
Petar Veić, profesor na Pravnom fakultetu u Rijeci, kaže da je bilo besmisleno utvrđivati identitet Đurđice Klancir jer se radi o poznatoj javnoj osobi.
- To je kao da sudac naloži da se osobi koja je osuđena na smrt uzme osobna iskaznica i provjeri njezin identitet - kaže prof. Veić.
Problematizirao je i odredbu Pravilnika na koji se policija poziva. Članak 50. kaže da će “policajac provjeriti identitet osobe na zahtjev službenih tijela državne uprave, pravnih ili fizičkih osoba ukoliko je povrijeđeno neko njihovo pravo. U slučaju sumnje da se radi o namjeri zlouporabe osobnih podataka, policijski službenik će provjeriti identitet osobe, ali podatke neće priopćiti podnositelju zahtjeva već će ga uputiti da te podatke zatraži pisanim, obrazloženim zahtjevom od nadležne ustrojstvene jedinice policije”.
Prof. Veić kaže da oko 60 posto zaposlenika MUP-a s visokom i višom stručnom spremom nema pravno policijsku naobrazbu na temelju koje bi mogli donijeti ispravnu procjenu je li u toj mjeri povrijeđeno pravo neke privatne osobe da bi za njegov račun policija utvrđivala nečiji identitet.
- U slučaju Klancir nije trebalo postupati po zahtjevu odvjetnika župana Žinića jer je odvjetnik sam mogao doći do podataka o novinarki Klancir preko društvenih mreža. Eventualno je poslije od suda mogao zatražiti još provjeru podataka - rekao je Veić koji smatra da bi ovakav Pravilnik o načinu postupanja policijskih službenika trebalo preispitati i s pozicije Uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR) koja je stupila na snagu prošle godine.
Načelo razboritosti
Njegov kolega s fakulteta, profesor kaznenog procesnog prava Igor Martinović, kaže da policija načelno može stupiti u redakciju, ali je u slučaju Klancir prekršeno načelo razmjernosti koje je propisano u članku 3. stavak 1. Pravilnika na koji se policija poziva.
- To je načelo ustavnog karaktera i znači da policija mora primijeniti onu ovlast koja ima najmanje štetnih posljedica - istaknuo je Martinović.
- Načelo razmjernosti, postupanja prema svrsi, ima preteču u načelu razboritosti. Nije policija dužna, bez procjene opravdanosti svrhe, izvršavati naloge odvjetnika! U ovom slučaju naprosto su mogli uputiti odvjetnika kako da nađe adresu jedne od najpoznatijih novinarki u državi - reagirao je na društvenim mrežama dr. Branko Smerdel, predstojnik Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Njegov kolega s Pravnog fakulteta u Osijeku, dr. Mato Palić, također smatra da se policija postupanjem prema novinarki Klancir ogriješila o Ustav jer su ovlasti trebali primjenjivati razmjerno svrsi i na blaži način utvrditi identitet.
Đurđica Klancir: Nije uspio pokušaj političkog vrha da se slučaj zataška
U povodu policijskog postupanja prema novinarki Net.hr-a Đurđici Klancir, američki veleposlanik u RH Robert Kohorst u četvrtak je komentirao stanje medijskih sloboda u Hrvatskoj. Rekao je da novinare ne bi trebalo sprečavati da govore istinu, ali i da novinari istovremeno moraju imati odgovornost prema onome što govore i pišu. SAD, kaže, smatra da nema ničega važnijeg od slobode medija.
- SAD podržava slobodu govora te se nadamo da su novinari slobodni pisati članke koji su istiniti i informativni - zaključio je veleposlanik Kohorst.
Mario Puškarić, predsjednik Sindikata policijskih službenika, rekao je u četvrtak za Jutarnji list da se glavni ravnatelj policije Nikola Milina, prema njegovim saznanjima, još nije očitovao na zahtjev sindikata koji je zbog postupanja prema novinarki Klancir zatražio njegovu ostavku. Puškarić, čelnik četvrtog (od ukupno devet) po brojnosti policijskih sindikata koji, kako kaže, ima 1200 članova, upozorio je na velik utjecaj politike, odnosno vladajuće stranke na rad i kadroviranje u policijskom sustavu.
- Ovakvo ponašanje, kao što je zabilježeno u slučaju novinarke Klancir, udar je na slobodu medija i poruka svim novinarima da paze što pišu i koga istražuju jer bi im policijski službenici, po nalogu svojih policijskih šefova, koji pak kimaju glavom i dodvoravaju se lokalnim političkim moćnicima, mogli pokucati na vrata - poručuje Puškarić.
I dok je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u četvrtak poručio kako će, čim se iz Bruxellesa vrati u Zagreb, održati sastanak s ljudima iz vrha policijskog sustava te najavio moguću izmjenu pravilnika o postupanju policajaca, premijer Andrej Plenković u četvrtak je, komentirajući sindikalni zahtjev za smjenom glavnog ravnatelja policije Miline, poručio da nema ništa novo za reći.
- Vjerujem da je danas promijenio ploču nakon što su policijski službenici iz prakse, putem svog sindikata, upozorili da se vrlo izgledno radi o političkoj zloupotrebi, a mnogi ustavni stručnjaci kažu da je bila riječ o protuustavnom postupku. Drugim riječima, pokušaj političkog vrha da se slučaj zataška i prikaže uobičajenim zbog reakcija novinarskih udruga, stručne javnosti, ali i policijskog sindikata jednostavno nije uspio - rekla je u četvrtak za Jutarnji list novinarka Đurđica Klancir komentirajući izjavu ministra Davora Božinovića.
OESS zabrinut za slobodu medija u Hrvatskoj: Kazneno djelo sramoćenja izbacite iz zakona
Slučaj policijskog upada u redakciju portala Net.hr kako bi na radnome mjestu novinarke Đurđice Klancir utvrdili njezin identitet i adresu gdje živi, a kako bi je privatno mogao tužiti HDZ-ov sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, osudila je i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), međunarodna organizacija čija je Hrvatska članica od 1992. godine.
- To (upad policije u novinarsku redakciju) bi se moglo protumačiti kao pritisak na novinare i ne bi trebalo postati praksa - poručio je Harlem Désir, predstavnik OESS-a za slobodu medija.
Ta međunarodna organizacija, koja okuplja 57 europskih, srednjoazijskih i sjevernoameričkih zemalja, osnovana je u hladnoratovskom kontekstu početkom '70-ih godina zbog kontrole naoružanja i sigurnosnih pitanja, ali danas se najviše bavi pitanjima ljudskih prava i građanskih sloboda.
Harlem Désir izrazio je zabrinutost zbog više od tisuću tužbi protiv novinara te je pozvao na izmjene Kaznenog zakona.
- Toliko veliki broj sudskih procesa protiv novinara je začuđujući. Pozivam da se kazneno djelo sramoćenja izbaci iz zakona - rekao je Désir. Dodao je kako je zabrinut što u Hrvatskoj novinari zbog postojanja kaznenog djela sramoćenja mogu biti proglašeni krivima i u slučaju da je sve što su napisali istina.
OESS je priopćenje u kojem izražava zabrinutost zbog stanja medijskih sloboda i velikog broja tužbi, koje su političari podignuli protiv novinara u Hrvatskoj, objavio i na svojoj internetskoj stranici. OESS je upozorio i na velik broj tužbi koje je podignula Hrvatska radiotelevizija.