S političkim tajnikom Mosta, Nikolom Grmojom, razgovarali smo o protekloj godini, planovima za budućnost i skorim izborima.
Ušli smo u izbornu godinu, u svibnju nas čekaju europski, a u prosincu predsjednički izbori. U kojem će sastavu ići Most, tko će nositi vašu listu, kojoj ćete se grupaciji prikloniti i što će biti vaša glavna poruka izbora, govorite da ste suverenisti, kako se to uklapa u globalizam EU?
- Mogli bismo reći da sa 2019. kreće svojevrsni izborni stampedo koji će kulminirati potkraj 2020. parlamentarnim izborima. Most će na izbore za Europski parlament izaći samostalno. To je naše načelo i to je najpoštenije prema biračima. Izborni savezi mogući su s nezavisnim pojedincima, novim licima. Most prvi put izlazi na izbore za Europski parlament i u stranci prevladava stav da njezino vodstvo mora preuzeti odgovornost za izborni rezultat i da Božo Petrov nosi listu, ali i da moramo predstaviti neka nova lica. U skladu s time uskoro ćemo donijeti odluku o imenima koja će biti na listi i predstaviti te ljude javnosti.
Mi u Mostu vidimo EU kao zajednicu ravnopravnih i suverenih država koje djeluju na načelima jednakopravnosti i supsidijarnosti, bez potrebe za stvaranjem nadnacionalnih tvorevina. EU svakako ima svojih prednosti, ali vrijeme je da se stane na loptu, da se daljnji razvoj EU prestane promatrati isključivo iz perspektive briselske oligarhije, birokracije i lobija, nego iz perspektive država članica i njihovih interesa.
Kada je riječ o predsjedničkim izborima, hoćete li imati svog kandidata ili postoji mogućnost da nekoga podržite? Vaši birači u velikom postotku podržavaju Kolindu Grabar-Kitarović, postoji li mogućnost da njoj date podršku i kako ocjenjujete njezin mandat?
- Most će definitivno imati svog kandidata, ali nismo još odlučili tko će to biti.
Je li moguće da to bude Petrov?
- Moguće je jer on je trenutno najpopularniji mostovac, ali o tome ćemo odlučiti kada dođe vrijeme. Što se tiče gospođe Grabar-Kitarović, ona će očigledno biti kandidat Andreja Plenkovića pa ni hipotetski ne može imati podršku Mosta. A njezin mandat bit će obilježen aferom oko odlaska Radeljića iz njezina ureda i političkim zaokretom koji je nedavno napravila. Taj salto mortale na neki je način obilježio njezin mandat jer je praktički nemoguće odrediti za što se ona zalaže kad jučer govori jedno, a danas drugo.
Kako komentirate SMS aferu, smjene na Pantovčaku i tvrdnje o prijetnjama ubojstvom - kome vjerujete, predsjednici ili Radeljiću?
- Potpuno je nevažno kome ja vjerujem. Činjenica stoji, a nitko je nije demantirao, da se djelatnik SOA-e sastao s Radeljićem. On tvrdi kako mu je na tom sastanku sugerirano da se makne iz kabineta predsjednice, a nakon toga je smijenjen.
Ne znam što drugi o tome misle, ali za mene osobno je neprihvatljivo da se SOA upleće u kadrovske rošade u kabinetu predsjednice države. A ako su istinite Radeljićeve tvrdnje o prijetnjama, onda se svi moramo zapitati u kakvoj državi živimo, demokratskoj ili totalitarnoj.
Ako su te tvrdnje točne, onda je došlo do grube zloupotrebe obavještajnog sustava, i to zbog ostvarenja privatnog interesa izabranog državnog dužnosnika.
Mislite li da će se u ovoj, izbornoj godini događati ikakve reforme ili je HDZ već propustio napraviti strukturne promjene u društvu?
- Ova naša država odavno je reformirana u korist i za račun jednog uskog ortačkog kruga ljudi. Očekivati da će oni išta mijenjati je ludost. Njihov cilj, koji provodi ova Plenkovićeva vlada, jest zadržati status quo. Ne mislite valjda da oni bez razloga već skoro dvije godine mantraju o stabilnosti!?
Država se trenutno nalazi u limbu korupcije, pravne nesigurnosti, osobne neodgovornosti, pojedinačnih ortačkih interesa. Cijeli sustav je osmišljen i izgrađen nakazno i sam je sebi svrha. To se najbolje vidi kad god imamo neku aferu. Afere se redovito razvlače danima i mjesecima u medijima, a nikad ne doživimo neki institucionalni (primjerice, pravosudni) epilog. Takva situacija stvara potpuno nepovjerenje javnosti u državne institucije i šalje se poruka građanima “ne očekujte i ne pitajte ništa, u protivnom i vas ćemo nagaziti”.
Koji je ministar, prema vašem mišljenju, zaslužio da ode iz Vlade jer nije napravio svoj posao?
- Konkurencija je žestoka. Odakle početi? Od Kujundžića, kojeg će kroničari zasigurno opisivati kao grobara hrvatskog zdravstva. Ili bi dobar kandidat mogao biti Lovro Kuščević, koji je za reformu javne uprave iskoristio 4 od dostupnih 880 milijuna kuna iz europskih fondova.
Nedavni debakl s avionima F-16 u prvi plan je gurnuo i ministra Krstičevića. Trebam li nastaviti? Na popisu bi moglo biti točno onoliko imena koliko je ministara.
Je li se Most sada napokon definirao kao stranka desnice, jer ste u nekoliko slučajeva zastupali desna stajališta?
- To su samo etikete koje svatko može zalijepiti bilo kome. Most je jedina politička opcija u Hrvatskoj u kojoj ljudi imaju slobodu mišljenja. Ono što nas okuplja nije ideologija, nego uporna i kontinuirana svakodnevna borba za bolju Hrvatsku i javni interes.
Očito je da to ne smeta vašim biračima, cijele godine imali ste stabilan rejting, uz poneke oscilacije. No, kako to da nikako ne rastete unatoč svim HDZ-ovim aferama?
- Ne vidim korelaciju između rejtinga Mosta i HDZ-a. Mi imamo svoje biračko tijelo, a oni svoje. Također, ne vidim zašto bi rejting bilo koje političke opcije ovisio o aferama vladajućih. Most ili bilo koju političku stranku treba promatrati prema onome što radi, za što se zalaže, što predlaže. A ako se nastavi trend da na svakim izborima glasamo “protiv” nekoga, nećemo daleko dospjeti.
Kako uopće gledate na urušavanje SDP-a, rast HDZ-a i populističkih opcija poput Živog zida?
- SDP plaća cijenu svojih grešaka iz prošlosti, a sve je došlo na naplatu kad je izgubljena vlast. S druge strane, HDZ je daleko od postotaka koje je imao na izborima. A Živi zid se uspješno obraća svojem biračkom tijelu pa me ne čudi njihov rast.
U Saboru smo se proteklu godinu svega nagledali, od vrijeđanja na osobnoj razini do gotovo fizičkih obračuna (Zekanović i vi). I vi ste katkad gubili živce. Što mislite da je uzrok?
- Fizički obračuni nikad nisu bili neka tradicija u Hrvatskom saboru. Možda nekad davno, u vrijeme Khuena Hedervaryja i znamenitog “saborskog vritnjaka”. Štoviše, kada gledate snimke iz drugih parlamenata, Sabor prema njima djeluje kao kamilica. Što se mene osobno tiče, nikad nisam bio na rubu sukoba ni s kim. Zna biti povišenih tonova, ponekad i neprimjerenih i nepromišljenih riječi, ali sve se to brzo smiri.
Proteklu godinu obilježili su i saborski prebjezi. Mislite li da tu ima posla za USKOK?
- Imam dojam da cijela ova priča sa saborskim prebjezima nije bez cilja. Svako novo pretrčavanje u klub Milana Bandića još više odvraća građane od politike pa i izlaska na predstojeće izbore. A zna se kome pogoduje slaba izlaznost birača.
Glede USKOK-a, ne znam što bih rekao. Svakako da bi USKOK trebao istražiti ove događaje, ali tko uopće tijelima otkrivanja kaznenih djela i kaznenog progona uopće više može vjerovati kad znamo da su pod političkom okupacijom.
Koje vaše zakonske inicijative možemo očekivati u ovoj godini, na što ćete se posebno fokusirati?
- U središtu našeg djelovanja bit će demografija, zdravstvo, javna uprava, poduzetnici, pravosuđe. Već na savjetovanju imamo zakone iz područja zdravstva, imamo i prijedlog zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama. U javnoj raspravi je i naš paket za izmjenu izbornog zakonodavstva. Bavit ćemo se uskoro i start-upovima.
Protiv pušenja
Generalno nismo za zabrane, ali smo potaknuli raspravu
Kako to da ste se odlučili predložiti poprilično rigorozan zakon o zabrani pušenja na trgovima i kupnji alkohola na nekim mjestima?
- Generalno ne preferiramo zabrane i zakon će vjerojatno na kraju izgledati drugačije, ali htjeli smo potaknuti raspravu. Predložili smo zakon usmjeren na jačanje prevencije u zdravstvenoj zaštiti. To je u fazi javne rasprave i saslušat ćemo primjedbe građana i opću javnu raspravu, na kojoj zahvaljujemo medijima. Mislim da smo uspjeli ukazati na ozbiljnost problema s konzumacijom alkohola i duhanskih proizvoda. I to moramo hitno mijenjati.Kakav će u konačnici biti prijedlog zakona, odlučit će građani dostavljajući nam svoje primjedbe i prijedloge. Mi u Mostu vodimo se načelom da neki zakon može u primjeni biti uspješan samo ako ga većina građana dobrovoljno prihvaća.