Ustavnopravni stručnjak prof. dr. Branko Smerdel na saborskom Odboru za Ustav predložio je proglašenje moratorija na održavanje referenduma sve dok se pitanje referenduma ne uredi zakonom. Zamolili smo ga da detaljnije objasni svoju inicijativu.
- Ustavna norma prema kojoj se na referendumu odlučuje većinom onih koji su na njega izašli, a da se ne definira koliki odaziv mora biti da bi se referendum smatrao valjanim i po kojoj ta većina može promijeniti čak i Ustav, naprosto je suprotna načelima demokracije. Zato sam predložio da sve dok se ta ustavna norma ne promijeni ne bi trebalo održavati referendume. Ustavnim zakonom kojim bi se uveo privremeni moratorij na referendum trebalo bi urediti i niz drugih stvari, i to precizno - o kojim se ustavnim poglavljima ne može odlučivati na referendumu.
Rekao sam u Saboru da je referendum o ‘outsourcingu’ dobar povod da se ustavnim zakonom zaustave referendumi. Naime, ako jedan od glavnih organizatora tog referenduma istovremeno provodi outsourcing, onda je to zloporaba prava.
Može li se referendumska materija regulirati samo Zakonom o referendumu, ili to ipak iziskuje i promjenu ustavnih odredbi o referendumu?
- Predložio sam donošenje ustavnog zakon. Naravno, ako postoji konsenzus, ako postoji svijest o tome u kakvoj se opasnoj situaciji nalazimo, a u kojoj mali broj ljudi koji izađu na referendum može promijeniti čak i Ustav, onda se svašta može napraviti. Ustavna tumačenja moraju biti takva da nas izvode iz krize.
Član ste sedmeročlane skupine stručnjaka koju je predsjednik Josipović proljetos angažirao da napišete novi ustavni tekst. U kojoj je fazi taj posao?
- Ovo što smo mi radili s predsjednikom Josipovićem je ‘brainstorming’. On je vodio tu skupinu i radio zajedno s nama. Ono što je rezultat toga rada je jedan materijal koji nipošto ne može biti prijedlog Ustava i zato se s detaljima ne ide u javnost.
Međutim, predsjednik je u travnju na konferenciji za novinare jasno rekao da okuplja tim stručnjaka koji rade na tekstu novog Ustava te da će se tekst dati građanima na referndum. Kako bi ste nazvali sadašnju fazu rada na ustavnom tekstu?
- Napravili smo nešto što je u ovoj fazi jedna vrsta elaborata, prijedloga za razmišljanje. Puno smo raspravljali jer i mi članovi te stručne skupine različite smo političke orijentacije. Ako nas predsjednik ponovno pozove, opet bih se odazvao. Sudjelovao sam u pisanju Ustava 1990., izmjenama 2000. i 2010. Rasprava o Ustavu je prilika koja se ne odbija.
Kakva bi po vama trebala biti daljnja sudbina tog prijedloga za razmišljanje koji ste napravili?
- Taj bi elaborat dalje trebalo doraditi do stupnja, a on će omogućiti da se s njim može ići u javnost. Onda treba posebno obrazložiti svaki prijedlog, kao i sva predložena alternativna rješenja. To je način na koji bih ja išao. Cijelo to vrijeme treba pokušavati raditi na postizanju konsenzusa političkih stranaka oko predloženih rješenja. Iz ove Vlade dolaze poruke koje govore o potpunom nerazumijevanju da je demokracija sporazumijevanje, ali ne tajno već javno. No hoće li se političke stranke dogovarati ili neće, to nije moja briga. Ja se bavim ustavnim pravom i pokušavam potaknuti obnovu ustavne rasprave jer mislim da će se glavna borba za demokraciju zemlje voditi oko ustavnih pitanja. Ako se nastavi praksa u kojoj nemamo ustavne rasprave, ako nastavimo tonuti u voluntarizam u koji tonemo posebno s ovom Vladom lijevog centra, onda nam nema budućnosti.