Sve je donedavno izgledalo izvrsno, po planu i bez prepreka u ratifikaciji Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj Uniji. Europska komisija bilježi napredak u ispunjavanju preostalih kriterija, povećao se broj država koje su već dovršile proces ratifikacije pristupnog sporazuma, a Hrvatska je obećala da će vrlo brzo riješiti sve preostale uvjete koje je Europska komisija navela u posljednjem izvješću iz monitoringa.
Preostalo je samo pričekati sveobuhvatni izvještaj iz monitoringa početkom listopada kako bi i države poput Njemačke, Nizozemske i Velike Britanije počele proceduru ratifikacije koja bi se na vrijeme okončala kako bi Hrvatska u predviđenom roku, 1. srpnja 2013., postala punopravna članica EU.
Do prije nekoliko dana nitko nije predviđao da bi Slovenija mogla ponovno praviti probleme. No, diplomati više članica EU rekli su nam sada da signali koje dobivaju iz Ljubljane nisu previše dobri i sve se više pribojavaju da bi Slovenija mogla zaoštriti retoriku prema Hrvatskoj, sada zbog Ljubljanske banke, što bi moglo ugroziti proces ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu.
Oštrija retorika
- Očekivali smo da će Slovenija biti među prvima koje će ratificirati vaš pristupni ugovor, a kako stvari stoje, bit ćemo sretni ako ne bude zadnja. Nakon dogovora Jadranke Kosor i Boruta Pahora sve je izgledalo idilično. Nova Vlada i ministrica Vesna Pusić iznenađujuće je brzo postigla dogovor o imenovanju arbitara za arbitražni sporazum, a dogovor Slovenije i Hrvatske već je ušao u svakodnevni rječnik kao najbolji primjer kako se rješavaju sporovi. No, sada se ponovno otvorilo pitanje Ljubljanske banke, koje je za nas isključivo bilateralno i ne bi trebalo utjecati na proces ulaska Hrvatske u EU, ali se u slučaju Slovenije više nikakvo iracionalno ponašanje ne može isključiti - rekao nam je zabrinuti diplomat jedne zapadne članice EU.
Luda situacija
Visoki dužnosnici EU u Bruxellesu izjavili su kako bi ih iznenadilo ako bi Slovenija, u nekoj “ludoj situaciji”, blokirala proces jer bi to imalo ozbiljne posljedice ne samo po bilateralne odnose Hrvatske i Slovenije, nego i na cijelu Europsku Uniju i nastavak proširenja. U Uniji podsjećaju da je posljednje istraživanje Eurobarometra o stavovima hrvatskih građana pokazalo da Hrvati, uz Nijemce, sebi najbližima u EU smatraju upravo Slovence. Zato procjenjuju da bi blokiranje Hrvatske bilo nepopularno čak i u samoj Sloveniji.
Međutim, javno se mnijenje može brzo promijeniti, pogotovo kad se radi o novcu. Zato se pribojavaju da bi političari u Sloveniji, a možda i u Hrvatskoj, u vrijeme kad niti jednoj niti drugoj državi na gospodarskom planu ne ide dobro, mogli zaoštriti retoriku i ponovno stvoriti tenzije u međusobnim odnosima.
Kad je riječ o ratifikaciji u drugim državama, u EU ne očekuju probleme.
- Njemačka i Nizozemska bit će stroge, ali to su ozbiljne države koje će na vrijeme sve odraditi ako Hrvatska do kraja obavi svoj dio posla - rekao nam je izvor iz EU.
Pritisak Amerike
Dodao je kako su iz Velike Britanije dobili signal da će London već na jesen početi s procedurom u parlamentu.
Slovenija je posljednja ratificirala ulazak Hrvatske u NATO, i to nakon što su se u to pitanje uključile Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Francuska. Ove dvije potonje zato što su bile sudomaćini NATO-ova summita u Strasbourgu i Kehlu, a SAD zato što je to bio prvi NATO-ov summit predsjedniku Obami koji je Slovencima poslao poruku da želi sudjelovati na summitu 28 članica NATO-a, što je značilo i Albanije i Hrvatske. Tako je Hrvatska samo jedan dan prije summita postala članicom NATO-a. U EU žele da se takav scenarij svakako izbjegne i eventualno blokiranje hrvatskog ulaska u EU smatrali bi katastrofom u političkom smislu.