DIGLA GLAS

BUNT DOKTORICE IZ SLAVONSKOG SELA Odbija dežurstva u gradu: 'Prvi put u ovih 40-ak godina odbit ću poslušnost, moje je mjesto uz moje pacijente'

Zagreb, 060511.
Globus provodi anketu o prihodima i rashodima medju zaposlenim osobama.
Na slici: Zeljka Peric, ambulantna lijecnica opce prakse u Zdencima.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX

dr. Željka Perić

Organizacija novog oblika dežurstava, kaže dr. Željka Perić, nekorektna je prema pacijentima iz istočnog dijela Virovitičko-podravske županije

- Duboko sam nesretna i prvi put otkako radim u ovih četrdesetak godina odbit ću poslušnost. Ne želim raditi u tzv. posebnom dežurstvu u Virovitici ne zato što bi mi to bilo teško, nego zato što je ono u našoj županiji organizirano tako da se zapravo dodatno narušava toliko proklamirana jednakost i dostupnost zdravstvene zaštite - objašnjava razloge “odbijenice” novog oblika dežurstva po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti dr. Željka Perić, obiteljska liječnica koja cijeli radni vijek radi u seoskoj ambulanti u Zdencima.

Digla je glas protiv organizacije tzv. posebnih dežurstava u Virovitičko-podravskoj županiji koja bi, po novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, trebala “približiti liječnike pacijentu i vikendima i blagdanima”. No pokazalo se da “administrativno određivanje dežurstava” bez “individulaiziranog pristupa” nije neka sreća za pacijente konkretno u toj županiji.

- Posebno dežurstvo u Virovitičko-podravskoj županiji je smješteno u grad Viroviticu, gdje već postoje svi oblici zdravstvene skrbi - od doma zdravlja do hitne pomoći, bolnice i objedinjenog hitnog bolničkog prijema. Nekorektno je to prema velikom broju stanovnika istočnog dijela županije. Moje je mjesto uz moje pacijente - kaže dr. Perić.

Komplicirano

Dodaje kako, očito, mnogi ne razumiju što je to ruralna sredina i što u njoj znači liječnik.

- Moji pacijenti uglavnom nemaju aute, nemaju ni kvalitetni javni prijevoz, nemaju ni novca da ih netko doveze do liječnika. Tako vam je to kod nas na selu, a mi, seoski liječnici, pokušavamo im pomoći koliko možemo. Šivamo rane, dajemo infuziju, mjerimo tlak, radimo EKG i UV... sve da naši pacijenti ne moraju u bolnicu ako to baš nije nužno jer mnogi će odustati i od zdravlja ako im je put do zdravlja kompliciran i dug.

Njima je šezdesetak kilometara do virovitičke bolnice nerijetko nepremostiva prepreka, baš kao i do ovog posebnog dežurstva također u Virovitici. Naši kolege u velikim gradovima teško mogu pojmiti što sve radimo mi ‘seoski doktori’ kojih je sve manje, a to znači da su i pacijenti na takvim područjima sve češće zakinuti - kaže dr. Perić.

Ističe da bi posebna dežurstva u toj županiji bilo korisnije organizirati, primjerice, u puno bližoj Slatini s obzirom na to da je taj dio županije kadrovski i organizacijski zakinut u zdravstvenoj zaštiti.

Jedan punkt

- Središnji i istočni dio županije jako je uskraćen u dostupnosti zdravlju. Primjerice, o tome svjedoči i činjenica da u Orahovici rade dvije ordinacije PZZ-a, u Zdencima radim ja, u Čačincima je također samo jedna ordinacija, a jedan liječnik “dijeli se” na dvije ordinacije. On, naime, do 10 sati radi u Rastovcu, a od 10 u Crncu - objašnjava dr. Perić situaciju u ruralnim područjima.

Konkretno, samo pet liječnika brine se za 10.000 raspršenih pacijenata kojima su obiteljski liječnici sa subspecijalizacijama raznih vrsta.

Do onih iz županije koji su tako odlučili nismo uspjeli doći, a ravnatelj Doma zdravlja pak bio je na službenom putu i tek nam je pomoćnik ravnatelja DZ Virovitičko-podravske županije dr. Dražen Ciglar rekao kako su u mreži posebnih dežurstava dobili samo jedan punkt, i to u Virovitici.

- Razlog što je sve ostalo u Virovitici jest što tu imamo dijagnostiku i ljekarnu, odnosno mogućnost pružanja kompletne zdravstvene usluge. No sigurno bi bilo bolje da smo dobili više punktova jer, nažalost, osobito vikendima i blagdanima te ljeti javni nam je prijevoz deficitaran, tako da pacijenti teško mogu doći u Viroviticu ako nemaju automobil - svjestan je problema i dr. Ciglar.

Organizacija

U HZZO-u kažu kako je na županijama da odrede gdje će biti posebna dežurstva na njihovu području za onoliko “radilišta” koliko im pripada u mreži. U Virovitičko-podravskoj županiji predviđeno je jedno “radilište” za koje su odlučili da bude u Virovitici, kažu u HZZO-u.

Sve to potvrđuje razmišljanja i riječi dr. Perić, koja smatra kako u zdravstvu, očito, postaje bitnija forma od sadržaja jer se ne poznaje teren. Umjesto “dežurnih na terenu” ide se na “koncentraciju”, odnosno sve veće udaljavanje od korisnika, a onda ne treba ni dvojiti da će u ionako rijetko naseljenim dijelovima Hrvatske biti sve manje stanovnika.

To govori da je zdravstvo loše organizirano, da su mreže u suprotnosti sa životom, da se na isti način tretira ordinacija “pokraj bolnice” i ona do koje vode samo seoski putovi bez javnog prijevoza.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo