ZAGREB - Premijer Zoran Milanović izjavio je u četvrtak u Saboru da će prijedlog proračuna za 2015. godinu obilježiti napor Vlade za održanjem stabilnosti javnih financija u srednjem i dužem roku.
"Zaduživanje nije rješenje i zato su učinjeni znatni napori da se stabiliziraju rashodi proračuna i smanji deficit", kaže Milanović.
Naglašava pritom da samo proračunski trošak kamata na dugove iznosi 10,7 milijardi kuna, što pokazuje koliki je teret ranijeg nekontroliranog zaduživanja, tako da skoro cijeli deficit odlazi na kamate.
Premijer ističe da unatoč planiranim uštedama na rashodima neće biti smanjenja plaća, mirovina i socijalnih davanja najugroženijim građanima.
Nema smanjenja ni jednog prava iz sustava socijalne skrbi, a sredstva za roditeljske naknade čak se malo povećavaju, kaže premijer.
Ministarstvo branitelja je jedno od rijetkih ministarstava koje će imati više sredstava nego u 2014. To, kaže on, dokazuje stalnu skrb Vlade za branitelje, kojima stečena i zaslužena prava nisu i neće biti dovedena u pitanje.
Milanović ocjenjuje da je prijedlog proračuna realan i ostvariv jer su projekcije rasta racionalne, a ne kao što se uvijek govorilo "razvojan i socijalan jer to znači savršen." On je, dodaje Milanović, pomalo i jedno i drugo.
Milanović je također rekao da neracionalno trošenje javnog novca može ilustrirati po njemu nepotrebnim asfaltiranjem ulice u kojoj stanuje, što je vidio jutros.
To je klasičan primjer rasipanja novca, kaže Milanović i poziva Grad Zagreb i druge jedinice lokalne samouprave koje prigovaraju zbog smanjenja prihoda zbog porezne reforme, da pred kraj godine ne troše uludo novac iz svojih proračuna, nego ga usmjere u socijalu ili vrtiće.
Ministar financija Boris Lalovac ustvrdio je da se Vlada u sastavljanju prijedloga proračuna vodila načelom da kod prihoda treba smanjiti komponentu poreza, a povećati dio koji se odnosi na EU fondove. Samo tako možemo zatvoriti deficite i upravljati javnim dugom, dodao je.
I on smatra da prijedlog proračuna polazi od realnih makroekonomskih projekcija. Upozorio je da zbog načela sveobuhvatnosti, odnosno poštivanja obveze prikazivanja vlastitih primitaka proračunskih korisnika kao prihoda centralnog proračuna, te zbog izlaska HZZO-a iz državne riznice, proračun za 2015. nije usporediv s onih za 2014. godinu.
Lalovac kaže kako je glavna karakteristika prihodovne strane proračuna iznos pomoći od 7,3 milijarde kuna koja se dominantno odnosi na EU fondove.
Prema Vladinu prijedlogu, proračunski prihodi u 2015. planirani su na razini 106,4 milijarde kuna, a rashodi 118,9 milijardi kuna.
Planirani deficit državnog proračuna iznosi 12,5 milijardi kuna, odnosno oko tri milijarde manje nego u ovoj godini.
Tako bi planirani proračunski manjak pao s ovogodišnjih 5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 3,8 posto u 2015. godini.
Prijedlog proračuna za iduću godinu temeljen je na projekciji gospodarskog rasta od 0,5 posto, dok za 2016. Vlada predviđa rast od 1,3 posto, a u 2017. od 1,5 posto.
Zagreb, 191114. Markov trg.Sabor.Redovita sjednica Sabora s prijedlogom izmjena i dopuna Drzavnog proracuna Republike Hrvatske za 2014. godinu.Na fotografiji: Darko Milinovic.Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Darko Milinović (FOTO: Goran Mehkek / CROPIX)
Najznačajniji pozitivni doprinos gospodarskom rastu Vlada očekuje od rasta izvoza, za 3,6 posto, te bruto investicija u fiksni kapital za 1,6 posto. Stopu inflacije za 2015. Vlada procjenjuje na 1,4 posto.
Na visinu prihoda i rashoda državnog proračuna značajno utječe primjena odredbi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima je propisan izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz sustava državne riznice od 1. siječnja 2015. godine.
Milinović: Ukupne obveze u zdravstvu veće su od 10 milijardi kuna
HDZ-ov saborski zastupnik, bivši ministar zdravstva Darko Milinović izjavio je u četvrtak da su ukupne obveze u zdravstvenom sustavu danas veće od 10 milijardi kuna, a da nitko ne zna koliki je dospjeli dug.
Stanje u zdravstvenom sustavu, odnosno gubici "namjerno se prikrivaju kako bi deficit države namjerno bio lažno prikazan, iz kojega razloga ne znam, na 15, 2 milijarde kuna", ustvrdio je Milinović nakon stanke koju je HDZ tražio kako bi progovorio u stanju u zdravstvu.
Bivši ministar kaže da je saborska većina odbila da Sabor zna pravo stanje, ne samo dugova u zdravstvenom sustavu, nego i projekcije proračuna za 2015.
Time je očito aludirao na činjenicu da Sabor nije prihvatio HDZ-ov prijedog da se zaduži Vladu, da najkasnije do 15. siječnja iduće godine, Saboru dostavi cjelovito izvješće o financijskom stanju zdravstvenog sustava, koje će sadržavati sve obveze zdravstvenih ustanova i Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje s rokovima dospijeća, sa stanjem na dan 31. prosinca 2014. godine.
Tako šaljemo krive, da ne kažem lažne poruke, još jednom želimo "prevariti Europsku komisiju" na način koji ne dostoji članici EU, tvrdi Milinović.
"Nadam se da će rasprava Kluba HDZ-a dospjeti i do predsjednika EK Claudea Junckera koji ne zna pravo stanje hrvatskog deficita, jer se podaci namjerno prikrivaju", izjavio je Milinović i najavio da će HDZ aktivirati svoje europarlamentarce da EK upoznaju s pravim stanjem stvari.
Podaci koje mi imamo su alarmantni, za 2012. ukupne obveze HZZO bile su 5, 6 milijardi, a dospjeli dug 1,3 milijardi, kod bolnica ukupne obveze pet milijardi, a dospjele obveze oko dvije milijarde kuna, naveo je zastupnik.
Većina u Saboru namjerno zastupnicima nije dala podatke da bi se prikrio stvarni deficit, opetuje Milinović.
Hrvatska je u proceduri prekomjernog deficita, možda još imamo šanse da nam Europska komisija pomogne da ne doživimo bankrot, rekao je Milinović i poručio kako će, ako se to dogodi, biti odgovoran i premijer i ministar financija, ili oni koji prikrivaju obveze.
"Nemojmo dozvoliti da neodgovornim ponašanjem ova Vlada iduće godine dovede Hrvatsku u bankrot", poručio je HDZ-ov bivši ministar.