TOTALNI KOLAPS

Čak 200 znanstvenih i stručnih časopisa na korak do gašenja

Pomaganje tolikom broju časopisa jednostavno nije razumno, tvrdi akademik Vlatko Silobrčić

ZAGREB - Prvi put u 60 godina izlaženja našeg časopisa suočavamo se s opasnošću njegova gašenja. Zbog nedostatka sredstava posljednji broj izašao je samo u online obliku - rekao je dr. Danko Škare, glavni urednik stručnog časopisa “Kemija u industriji” (KUI). U opasnosti da prestanu izlaziti u tiskanom obliku, naglasio je Škare, nalaze se i znanstveni časopisi Croatica Chemica Acta, koji izlazi od 1927. godine, te Chemical and Biochemical Engineering Quarterly (CABEQ), koji 24 godine izlazi isključivo na engleskom jeziku.

Teško stanje u izdavaštvu

U sličnoj dramatičnoj situaciji nalaze se mnogi od 220 hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa koje potpomaže Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS), pa se sada uvelike govori o sumraku našeg znanstvenog izdavaštva. Naime, MZOS planira ove godine za znanstveno izdavaštvo izdvojiti 4,780.000 kuna, što je dvostruko manje nego 2009. te gotovo tri puta manje nego 2008. godine. - Sada je stanje u znanstvenom izdavaštvu doista teško, a rez je napravljen na hrvatskom proizvodu koji je prepoznatljiv u svijetu - rekla je prof. Ana Marušić, predsjednica Povjerenstva za znanstveno izdavaštvo i izvršna urednica Croatian Medical Journala (CMJ). Naglasila je da je u selektivnoj međunarodnoj citatnoj bazi Web of Science (WoS) indeksirano 56 hrvatskih časopisa.

Pomoć samo kvalitetnima

- Osim toga, još ih je 69 u uglednoj međunarodnoj citatnoj bazi SCOPUS, a 58 hrvatskih časopisa je u posebnoj europskoj bazi podataka za humanističke znanosti ERIH - istaknula je prof. Marušić.

No, akademik Vlatko Silobrčić, osnivač i bivši dugogodišnji urednik časopisa Periodicum biologorum, smatra da pomaganje 220 časopisa nije razumna politika.

- MZOS bi trebao financirati samo one znanstvene časopise koji doista omogućuju komuniciranje hrvatskih znanstvenika sa svijetom i to rade tako da ih svijet citira. Ti bi časopisi trebali izlaziti na engleskom jeziku, a mislim da bi Hrvatska mogla financijski izdržati po jedan reprenzentativni časopis iz svake znanosti - rekao je Silobrčić.

Sustav financiranja je zastario, a rezanja su nužna

Nažalost, u proračunu smo ponajprije trebali osigurati sredstva za plaće i ugovorene obveze. Ovakvo neizbježno smanjenje sredstava prilika je da unaprijedimo i moderniziramo pomalo zastarjeli sustav financiranja znanstvenih časopisa - rekao je dr. Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost, naglasivši da MZOS neće ni u kojem slučaju dozvoliti gašenje prominentnih časopisa koji zadovoljavaju standarde kvalitete priloga i redovitog objavljivanja.

Tagovi

Izdvajamo