Iako ministar gospodarstva daje do znanja da je sa socijalnim partnerima Vlade postigao “visoku fazu konsenzusa” oko zabrane rada trgovina nedjeljom, to s poslodavcima nije baš i slučaj, samo sa sindikatom.
Poslodavci su po tom pitanju podijeljeni, kako nam priznaje i sam predsjednik Udruge trgovine pri HUP-u Martin Evačić (direktor NTL-a), “ali je malo više onih koji su za regulaciju, prema prihodu koji ostvaruju i broju radnika koje zapošljavaju, od onih trgovaca koji su protiv”.
Prijedlog izmjena zakona s 14 radnih nedjelja u godini, međutim, nitko od njih još nije vidio, a čini se niti neku studiju na kojoj bi ministar trebao temeljiti svoju odluku. No, moguće je da će njegov zakonski prijedlog uskoro biti javan jer, kako saznajemo iz Stožera civilne zaštite, iduća nedjelja vjerojatno će za trgovine biti zadnja koja je prisilno neradna zbog epidemioloških razloga, a ministar Darko Horvat je najavio da će nakon toga zakonske izmjene ići u javnu raspravu.
Računica
Oko radne ili neradne nedjelje u trgovini, tumači nam Evačić, “svatko ima svoju priču”, što ovisi o vrsti i veličini dućana kojima upravlja, njihovoj lokaciji te broju radnika po četvornom metru, a Horvatovim izmjenama bit će pogođeniji shopping centri od prehrambenih trgovina. On sam je za regulaciju rada trgovina nedjeljom jer mu tako pokazuje poslovna računica NTL-a, tvrdi, a ne vodi se pritom svjetonazorskim pogledima. Osim toga, dodaje, “jak je otpor prema radu nedjeljom kod sindikata i samih radnika”.
“Nama nedjelja čini 6-7 posto tjednog prometa. Budući da radnike tada plaćamo 40 posto više i moramo ih angažirati skoro kao i preko tjedna, nedjelja je neisplativija od normalnih radnih dana”, objašnjava nam. On ne očekuje veliki pad prihoda, ali takva računica ne vrijedi za sve, napominje, nekima nedjelja donosi više prihoda. Ipak, ne predviđa velika otpuštanja o kojima se ovih dana govori u javnosti, od oko 15 tisuća radnika, jer je sektor trgovine prije epidemije bio suočen s velikim manjkom radne snage. “Viška će možda biti oko tri posto, što je oko 5000-6000 radnika”, procjenjuje.
Ni Drago Munjiza (direktor Lonije) ne očekuje dramatične posljedice za prehrambenu trgovinu ako se bude radilo samo 14 nedjelja. Njima mali dio prometa dolazi nedjeljama, a prodavače u Loniji tada plaćaju 35 posto više. Pitanje je, kaže Munjiza, kome će biti profitabilno ako plaće budu 50 posto veće, kao što se sada predlaže.
Iz razgovora koje smo vodili, a sugovornici pritom kao izvore navode ankete i istupe trgovaca na sastancima, ispostavlja se da su među zagovarateljima regulacije Konzum, Tommy, KTC, NTL, Ultra i Lonia, dok su protiv Spar, Lidl, Kaufland i Plodine, ali o tome nerado govore za medije.
Predsjednik nedavno osnovane HUP-ove Koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara Denis Ćupić (direktor F.O. Development, tvrtke koja upravlja shopping centrom Westgate) naglašava da bi efekt zabrane rada za većinu nedjelja u godini bio daleko veći od predstavljenog te da ni slučajno nije točno, barem kad su shopping centri u pitanju, da postoji samo 14 profitabilnih nedjelja. Podaci o računima i iznosima na njima koje iz sustava fiskalizacije koristi ministar Horvat, a koji pokazuju da je udjel nedjelje tek osam posto prometa u trgovini, zapravo nisu najbolja ilustracija stanja, kaže Ćupić, budući da su u tu statistiku u isti koš strpane sve trgovačke aktivnosti.
Analiza prometa
On se poziva na analizu prometa i posjeta trgovačkim centrima koju je njegova tvrtka provela prošle godine na osam centara u Zagrebu, Zadru, Splitu, Osijeku, Rijeci, Slavonskom Brodu i Varaždinu i koja pokazuje da posjeti nedjeljom čine 20,52 posto tjednih posjeta, “što adekvatno prati i promet od 20,9 posto tjednog prometa, koji se u takvim trgovačkim objektima ostvari nedjeljom”. U velikim shopping centrima, objašnjava, radi od 150 do 200 različitih dućana, a u manjima od 70 do 100 trgovina. U Hrvatskoj ima oko 70 objekata koji su registrirani kao shopping centri te oko 680 trgovačkih centara.
Procjena je, kaže Ćupić, da bi trgovinama u shopping centrima tek 20 posto prodaje bilo preusmjereno na druge dane. Dodaje i kako raspolaže informacijom da trgovci u Sloveniji već “trljaju ruke” u očekivanju većeg prometa nedjeljom kod sebe, a neki lanci koji imaju prodavaonice u Brežicama, poput Hofera, već su zakupili goleme oglasne pozicije na zagrebačkoj obilaznici.
Zaštita radnika
Regulacija rada nedjeljom trebala bi biti, napominje Ćupić, tema radnog zakonodavstva, kao što je to u Sloveniji, gdje su radnici dobro zaštićeni i nedjeljom dvostruko bolje plaćeni nego ostalim danima. U neprehrambenoj trgovini u Hrvatskoj, dodaje, zaposleno je oko 90.000 osoba i još 30.000 osoba u djelatnostima vezanima uz neprehrambenu trgovinu.
No, ni ta HUP-ova koordinacija nema jedinstven stav oko regulacije rada nedjeljom jer, primjerice, njena članica je Pevex, a taj se lanac zalaže za regulaciju.
Prema podacima Fine objavljenima prije godinu dana, u Hrvatskoj su u prehrambenoj trgovini najbolje prosječne plaće bile u Lidlu i Kauflandu, potom se spuštaju redom prema Sparu, Tommyju i KTC-u, a Konzum je bio pri dnu ljestvice (podaci iz 2018. godine). Pritom je Konzum bio prvi po prihodima od prodaje, s 9,53 milijardi kuna, Lidl drugi (5,17 milijardi kuna), a Spar treći (4,52 milijarde kuna).
Reakcije političkih stranaka na novi prijedlog: SDP za regulaciju rada nedjeljom, a Škoro za zabranu kao u Austriji
Odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite o zabrani rada trgovina nedjeljom - koja će, prema svemu sudeći, za najviše dva tjedna biti ukinuta - u dijelu javnosti okarakterizirana je više političko-predizbornom nego protuepidemiološkom mjerom. Da je HDZ-u izuzetno bitno umiliti se dijelu svojih birača i Katoličkoj crkvi neposredno uoči parlamentarnih izbora, na neki način potvrdio je i premijer Andrej Plenković koji je u intervjuu za Jutarnji list rekao da je on za to da nedjelja bude neradna.
- To je politički stav Vlade i HDZ-a. Pripremili smo izmjene Zakona o trgovini s kojima uskoro idemo u javno savjetovanje, a taj bi zakon mogla usvojiti iduća saborska većina - poručio je Plenković.
Prema najavama iz vladajuće stranke, rad u trgovinama nedjeljom ne bi se u potpunosti zabranio, nego bi trgovci sami izabrali kojih će 14 nedjelja tijekom godine raditi.
Politički tajnik Mosta, Nikola Grmoja, tvrdi kako priču o ograničavanju rada nedjeljom HDZ gura isključivo zbog izbora, ali i da je ta inicijativa posuđena od Mosta.
- Most ima stav koji smo iznijeli u svom zakonskom prijedlogu od 25. travnja i kojim smo tražili neradnu nedjelju. Ovo što se prije izbora proračunato gura sve je, samo ne inicijativa jer je Most inicirao ovaj prijedlog, a ovi ga mogu samo kopirati - kaže Grmoja.
Politički tajnik SDP-a, Davorko Vidović, kaže kako su socijaldemokrati za regulaciju rada nedjeljom - ali ne i za zabranu.
- SDP se zalaže za regulaciju rada nedjeljom zato što i Zakon o radu pretpostavlja da je nedjelja neradni dan. Mi smo, dakle, da se rad nedjeljom regulira, ali nikako da se zabrani. Mi smo za reguliranje rada nedjeljom, ali samo u dogovoru sindikata i poslodavaca te ako će rad nedjeljom biti dobro plaćen. Naime, sada u zakonu piše da rad nedjeljom treba biti više plaćen, ali ne piše koliko točno. Dakle, treba jasno propisati koliko rad nedjeljom mora biti više plaćen. I na kraju, u Hrvatskoj nikome ne treba braniti da radi jer mi imamo najnižu stopu zaposlenog stanovništva u Europi - ističe Vidović.
Domovinski pokret Miroslava Škore zalaže se “za kvalitetnije reguliranje rada nedjeljom”.
- Načelno smo za neradnu nedjelju po uzoru na Austriju i Njemačku. Ovo se pitanje može riješiti i referendumom pa neka narod odluči što želi. To je na tragu našeg programa koji vraća Hrvatsku narodu - poručili su.
Koordinator programskih savjeta Stranke s imenom i prezimenom, Josip Budimir, kaže da se oni načelno protive zabrani rada nedjeljom.
- Smatramo da u recesiji primarni cilj svake vlade mora biti očuvanje svakog radnog mjesta, dakle poticanje gospodarskih aktivnosti, a ne njihovo sputavanje zabranom rada. Mislimo da je Vlada u godinama gospodarskog rasta imala priliku to regulirati ako je to stvarno HDZ-u ideološki silno važno. Treba reći da su države koje su u godinama rasta ograničavale rad nedjeljom uglavnom od toga odustajale u vremenima recesije. Mi se u svemu ponašamo nelogično i suprotno, pa tako i po tom pitanju. Država je propustila zaštititi radnike u smislu da se rad nedjeljom pošteno plati i sada će zbog tog nerada Vlade ceh platiti oni koji imaju gospodarski interes raditi nedjeljom - tvrdi Budimir.
Zabrani se protivi i IDS.
- Kao liberali, nikad nismo za striktne zabrane. Smatramo da bi država trebala poticati rad, kao i povećanje prihoda, dobiti, zaposlenosti i plaća. Stoga za konkurentnost hrvatskoga gospodarstva i punjenje državnog proračuna rad nedjeljom ne bi a priori trebao biti zabranjen, nego dopušten pod jasnim uvjetima. Ne smijemo zaboraviti da u uvjetima kad je gospodarstvo globalizirano, a trgovina robom i uslugama odvija se kako offline, tako i online, onaj tko želi obaviti kupnju nedjeljom, to će vjerojatno i učiniti, bilo putem internet trgovine ili u susjednoj državi, primjerice. Zato treba dopustiti rad, osigurati da za svoj rad budu primjereno plaćeni i stvoriti mehanizme kontrole i nadzora provođenja i poštivanja odredbi zakona. Posebna tema je uvođenje zabrane rada nedjeljom na mala vrata, pod krinkom epidemioloških mjera. To je posebno loše i potpuno nepotrebno dovodi u pitanje kredibilitet Nacionalnog stožera - poručili su iz IDS-a. (Marko Špoljar)