Nedavna Facebook objava saborskog zastupnika Ivana Ćelića, kojom je htio ukazati na apsurdnost posluživanja čaja s mješavinom meda “iz EU i zemalja izvan EU” u saborskom restoranu, dobila je svoj novi, stručni epilog.
U raspravu o deklariranju meda uključila se i Grupacija pčelarstva HGK koja godinama upozorava na nedostatak kvalitetnih laboratorija za kontrolu kvalitete meda i nedovoljno educirane inspektore koji nisu usvojili nove tehnologije i metode kontrole kvalitete meda.
Uz dileme oko deklariranja meda, to bi trebale biti teme najavljenog sastanka s resornim ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem. On je pčelarima obećao da će izmijenjeni Pravilnik o medu stupiti na snagu početkom 2018. godine i u njemu će na teglicama meda biti jasno deklarirano koji je med proizveden u Hrvatskoj, koji u zemljama Europske unije, koji izvan EU, a koji je “mješavina EU i non EU”. Tim pravilnikom Ministarstvo bi se ovakvim deklariranjem meda moglo naći u proturječju s Europskom direktivom o medu, koja navodi da na medu treba pisati “mješavina meda iz EU” (mješavina iz više od jedne zemlje članice), “mješavina meda izvan EU” (mješavina iz više od jedne zemlje izvan EU) ili “mješavina meda iz EU i zemalja izvan EU”.
Nedorečeni propis
Za jasnije isticanje zemlje porijekla i proizvodnje meda godinama se zalaže i europarlamentarka Marijana Petir.
- Takav nedorečeni propis, kojim se ne zahtijeva točno navođenje porijekla meda, uzrok je i drugih problema s kojima se danas susreću naši pčelari, poput enormnog uvoza meda iz Kine, koji je nelojalnom konkurencijom prepolovio cijene meda u Hrvatskoj, što otvara prostor za manipulacije i prijevare s mješavinama - kaže Petir.
I donedavni predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Vladimir Bilek lani je upozorio da “u kilogram hrvatskog meda u ovom trenutku možete dodati i 10 tona kineskog meda i deklarirati ga kao proizvedenog u RH, mješavinu EU i non EU meda”.
Zemlje EU doista imaju problema s uvozom kineskog meda, kojeg uvezu oko 100.000 tona, što čini čak 75 posto proizvodnje meda u EU.
Uvoz iz Kine
U Hrvatskoj se ipak može reći da je taj problem s uvozom kineskog meda količinski znatno manji, ali je izraženiji u rušenju cijene domaćim proizvođačima. Prema posljednjim statističkim podacima, Hrvatska proizvodi više od 10.000 tona, a uvozi oko 1500 tona meda, najviše iz Kine, Poljske, Španjolske i Argentine.
Ivan Bračić, osnivač tvrtke PIP iz Pisarovine, koja je najveći proizvođač meda i pčelarskih proizvoda u Hrvatskoj, kaže da “pčelarstvo nije samo proizvodnja tegle meda, jer med proizvode pčele, a ne pčelari”.
- Najvažniji problemi s kojima se suočavaju pčelari su snažno sivo tržište, manjkav registar proizvođača, neusklađenost laboratorija, deklariranje proizvoda i donošenje vodiča kojim bi se definirale dobre proizvodne prakse. Ukupni pčelarski kolač vrijedi 500 milijuna kuna, a 100 milijuna je legalna realizacija, dakle 400 milijuna kuna ide mimo porezne i kontrole kvalitete. To pokazuje da se 80 posto trgovine medom u Hrvatskoj odvija na sivom tržištu, odnosno ne znamo gdje odlazi 8400 tona domaćeg meda - rekao je Bračić.
Njegova je procjena da od 1500 tona uvoznog meda, oko 40 posto uvezu trgovački lanci, a preostalih 500 tona pčelarske tvrtke, koje pola od toga izvezu kroz finalne proizvode.
- Nije problem uvoz, problem je kontrola kvalitete onoga što se na tržištu prodaje i nudi. - zaključuje Bračić.