DOSEZI I APSURDI

Četiri mini priče o iskustvima s poslijediplomskih studija

    AUTOR:
    • Arhiva

  • OBJAVLJENO:
  • 06.04.2010. u 12:41

Doktori znanosti donose profit

Doktori tehničkih znanosti primjenom rezultata istraživanja, te njihovim gospodarski orijentiranim nastavkom, osmišljavaju ili unaprijeđuju proizvode koji tvrtki jamče monopol ili oligopol, doprinose intelektualnom vlasništvu, te su zaslužni za formiranje tzv. klastera za proizvodnju, marketing i distribuciju proizvoda. Kroz pojavu klasterizacije, osmišljavanje proizvoda ili usluga temeljenih na znanju zaslužno je za povećanje gospodarske aktivnosti, profita i obima poslovanja. Tako sudjelovanjem doktora znanosti u gospodarstvu korist ostvaruju i druge tvrtke u klasteru, pa se izobrazba doktoranada tehničkih znanosti na zagrebačkom sveučilištu pokazuje kao bitan doprinos izlasku iz krize. ( Matko Barišić)

Nitko ne traži da branim doktorat

Pri upisu preddiplomskog ili diplomskog studija rijetko tko može sebi predočiti što će na studiju točno slušati i polagati, hoće li se početni interes razviti ili će se možda proširiti i na druga znanstvena područja. Potonji slučaj dogodio se meni. Tijekom studija prava upisala sam iz interesa studij filozofije i oboje završila. U želji da nastavim svoje obrazovanje, prvotno sam upisala doktorski studij iz filozofije, a nedavno i iz prava - smjer javno pravo i javna uprava. Premda sam već tri godine asistentica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nitko od mene nije tražio da obranim i taj doktorski rad kao uvjet za napredovanje. Drugi doktorski studij upisala sam isključivo zbog ponuđenog programa i istraživanja koja želim ostvariti. ( dr. sc. Ksenija Grubišić)

Bez mentora za kinesku povijest

Kao vjerojatno jedini doktorand u Hrvatskoj koji se bavi proučavanjem kineske povijesti na kineskim dokumentima susreo sam se s nemogučnošću pronalaska stručnog mentora koji bi mi u isto vrijeme pomagao pri direktnom radu s izvorima na kineskom jeziku. Problem je i u nepostojanju stručne literature, nedostupnosti izvora koji se primarno nalaze u Kini te manjku institucionalne financijske podrške izradi doktorskih disertacija koje nisu usko vezane uz rad na projektu. Ukidanje potpore znanstvenim novacima za odlazak na jednu međunarodnu konferenciju godišnje onemogućilo mi je spajanje terenskog istraživanja s konferencijama i time povećalo troškove, ali i mogućnost nužne provjere ispravnosti pristupa kod stručne i usko specijalizirane znanstvene javnosti. ( Krešimir Jurak)

200 Hrvata humboldtovaca

Zaklada Alexander von Humboldt utemeljena je 1860. u Berlinu. Godišnje dodjeljuje stipendije za više stotina mlađih istraživača postdoktorskih studija, u trajanju do dvije godine. Kandidati moraju ispunjavati visoke kriterije znanstvene izvrsnosti. Do sada je ovu stipendiju koristilo oko 23.000 znanstvenika iz 130 zemalja svijeta. Iz Hrvatske je u osamdeset godina bilo oko dvije stotine humboldtovaca, najviše sa Zagrebačkog sveučilišta i Instituta Ruđer Bošković. ( dr. sc. Vlatko Previčić)

Izdvajamo