Nije isključeno da će uslijediti još jedna trakavica od pregovora o sastavljanju buduće Vlade, kao što je viđeno krajem 2015., međutim, prvi izborni rezultati otvaraju četiri moguće varijante o tome tko može doći u Banske dvore.
Pod vodstvom Andreja Plenkovića, HDZ se oporavio i, iako su moguća još neka iznenađenja, on je političar koji će dobiti mogućnost formiranja nove Vlade. Ali tempo bi vjerojatno još jednom mogao davati Most, bez čijih zastupnika niti ovaj put neće biti izvršne vlasti.
Postoji još nekoliko potencijalnih varijanti, međutim, one su za sada isključivo teoretske i moguće samo u slučaju neuspjeha pregovora HDZ - Most. Kako postoje, onda trebaju biti uzete u obzir.
1) HDZ - Most - Bandić Milan 365 - Manjine (85%) Andrej Plenković mora za sastavljanje Vlade koalirati s Božom Petrovom. Ovo je, ujedno, i najrealnija opcija, iako će u tom slučaju HDZ i Most trebati još koalicijskih saveznika, a ovdje se misli u prvom redu na Bandićevu listu i predstavnike nacionalnih manjina. Uspije li Plenković postići dogovor s ovom ekipom, Vlada s njim kao premijerom imala bi potporu više od 80 saborskih zastupnika, i prilično čvrstu većinu.
Šanse ima, i to velike. Milorad Pupovac je u intervjuu beogradskom Blicu napao Milanovića zbog antisrpske retorike, a pohvalio Plenkovića. Usto je nedvosmisleno objasnio kako SDSS želi ući u novu Vladu jer Srbi, nakon četiri godine koje su izgubili zbog nedovoljnog sudjelovanja u vlasti i nemogućnosti da rješavaju značajna i teška pitanja Srba u Hrvatskoj i sredina u kojima oni žive, “ovaj put tu priliku namjeravaju iskoristiti“.
U HDZ-u računaju s takvim raspletom, napokon, čim su objavljeni prvi preliminarni rezultati, Davor Ivo Stier eksplicitno je potvrdio namjeru početka pregovora s Mostom. Stierova računica je lako razumljiva - u ovom trenutku, kada još uvijek nisu poznati konačni rezultati, HDZ i Most imaju više od 70 mandata, plus 2 iz dijaspore. Uz dva Bandićeva, s manjinama, to je jedna solidna većina, koja u kasnijoj fazi možda u nekim situacijama može računati i s glasovima IDS-a pa i HNS-a. Za početak, Plenkoviću treba Most kao ključni saveznik u formiranju vlasti.
Iako je Ines Strenja Linić izjavila kako je Most jednako udaljen i od SDP-a i od HDZ-a, “ako mogu bez nas sastaviti Vladu, mi smo spremni i na nove izbore i za ostanak u oporbi”, važniji je nagovještaj Nikole Grmoje, koji je konstatirao kako nove vlasti neće biti bez Mosta nezavisnih lista: “Vidjet ćemo ima li bez Mosta Vlade, no prema svemu sudeći, Vlade bez nas neće biti, osim ako ne dođe do velike koalicije”. Čeka se Petrov i hoće li on ustrajati na onih sedam predizbornih zahtjeva, od kojih su neki teško provedivi. Što implicira nove, dugačke pregovore i niz trenutno nepredvidivih zahtjeva s kojima će nastupiti Petrov i njegova ekipa.
Moguća je i koalicija bez predstavnika Bandićeve liste. Izbjegavanjem suradnje sa zagrebačkim gradonačelnikom, Plenković ionako ne bi puno izgubio jer i dalje raspolaže s 80-tak zastupnika i ne mora razmišljati koje će Bandićeve zahtjeve morati ispuniti. Pritom je u prilično komotnoj poziciji jer uvijek u saborskoj rezervi ima HDSSB-ovca i Glasnovića iz dijaspore, koji su bliski desnici, tako da, prema svemu sudeći, čak ne ovisi niti o podršci svih osam zastupnika manjina.
2) Narodna koalicija - Most - IDS - Manjine (10%) Zoran Milanović će pristati na sve kako bi privukao Most, ali skoro sigurno neće uspjeti. Prvo, u Mostu je Milanović persona non grata, i osoba koju je Petrov optužio za pokušaj otimanja zastupnika. Drugo, Petrov je nedavno postavio nevjerojatan ultimatum, prema kojem bi se za koaliciju s Mostom, Milanović morao odreći Ivana Vrdoljaka i Kreše Beljaka, šefova dvije stranke iz Narodne koalicije. A tu je još i stari zahtjev Mosta, koji traže da Milanović ne smije biti predsjednik Vlade. Ukratko, da bi zadovoljili Petrova, tri čelnika Narodne koalicije morali bi izvršiti harakiri i nadati se da će na taj način zadovoljiti Most. Ovo je skoro nemoguća misija, koju je nagovijestio Beljak rečenicom da on neće ići u Vladu s Mostom ako će Narodna koalicija koalirati s Petrovom i društvom jer se “ne želi ponižavati pred Petrovom”. Dakle, čak i ako bi se uspjeli dogovoriti, bio bi to savez osuđen na mučnu suradnju i brzu propast.
3) HDZ - Narodna koalicija (5%) Varijanta na jako dugom štapu, posebno jer će HDZ imati više saborskih mandata nego Narodna koalicija. Hrvatska bi sa velikom koalicijom najjačih stranaka, možda, dobila stabilnu Vladu s dvotrećinskom saborskom većinom, ali to je sve. S druge strane, otvorila bi se mogućnost neprincipijelnih dogovora, a time i korupcije, eutanazirala svaka ozbiljnija opozicija i stvorio politički sustav koji ima svrhu samo ako je zemlja u izvanrednom stanju. Što nije slučaj s Hrvatskom.
Usto, uvijek treba uzeti u obzir i personalne odnose. A Milanović i Plenković sve su samo ne bliski, dok u HDZ-u mrze SDP, a u SDP-u preziru HDZ. Iako neki tvrde kako su HDZ i SDP stranke blizanci, u stvarnosti to su politički antipodi, i strahovito daleko od CDU-a i SPD-a, koji su formirali veliku koaliciju u Njemačkoj. Osim toga, tamo je CDU puno jači partner, a tko bi to bio u ovdašnjem slučaju?
Prije nepuna tri mjeseca, Milanović je imao čistu pobjedu u svojim rukama, a HDZ se valjao u blatu, zbog optužbi za korupciju i pad Vlade. Da je netko tada Milanoviću predložio veliku koaliciju, šef SDP-a bi odbio s indignacijom, uvjeren u svoj izborni trijumf. Protekle noći situacija se promijenila za 180 stupnjeva, i Plenković je onaj kome ne treba koalicija s glavnim suparnikom.
4) NOVI IZBORI Ustav propisuje kako predsjednica Republike, mandat za sastavljanje Vlade povjerava osobi koja uživa povjerenje većine svih zastupnika. Potom u roku od 30 dana mandatar u Saboru treba predstaviti program rada Vlade i zatražiti povjerenje zastupnika. U slučaju da mandatar u roku od 30 dana ne uspije sastaviti Vladu, predsjednica Republike može mu dati dodatnih mjesec dana za pregovore s potencijalnim političkim partnerima.
Ako on ni tada ne dobije povjerenje većine u parlamentu, ipak automatski još uvijek ne dolazi do novih izbora. Predsjednica Republike, prema Ustavu, mandat za sastavljanje Vlade tada mora dati drugoj osobi, koja će također dobiti 30 dana da formira Vladu. Tek ako ne uspije niti ovaj pokušaj,Kolinda Grabar Kitarović ima ovlast imenovati privremenu nestranačku Vladu i raspisati nove parlamentarne izbore. Ali to je najmanje realna varijanta.