"Pametna sela - sela budućnosti" ili "Kako hrvatska sela dovesti do statusa pametnih sela" glavna su tema trećeg hrvatskog ruralnog parlamenta koji se u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske mreže za ruralni razvoj održava u Vodicama i Tisnome. Na skup je došlo 300-tinjak sudionika - predstavnika LAG-ova i udruga koje se bave ruralnim razvojem, stručnih i znanstvenih organizacija, predstavnika ministarstva, državnih upravnih tijela i jedinica lokalne samouprave, poduzetnika, poljoprivrednika i obrtnika.
Inače, inicijativa "Pametna sela" pokrenuta je u Europskom parlamentu prije dvije godine, rečeno je na skupu, kako bi se upozorilo na sve veću depopulaciju i odljev stanovnika iz europskih sela u urbana područja. Inicijativa je zaživjela donošenjem Akcijskog plana EU-a za pametna sela Europske komisije, koja su određena kao ruralne zajednice temeljene na postojećim snagama, dostupnim sredstvima i razvoju novih mogućnosti, odnosno zajednice u kojima se tradicionalne i nove mreže te usluge poboljšavaju digitalnim i telekomunikacijskim tehnologijama, inovacijama i boljom upotrebom znanja.
- Od pametnog telefona do pametnog sela dug je put. No to je jedini put koji može zaustaviti iseljavanje. Upotrebom pametnih tehnologija, jačanjem društvene povezanosti i pružanjem alata za razvoj u budućnosti, pametna sela mogu pomoći vraćanju mladih i revitalizaciji ruralnih sredina - izjavio je povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Phil Holgan, obrativši se sudionicima Hrvatskog ruralnog parlamenta preko videolinka u vodičkom hotelu Olympia.
Pilot projekt "Pametnih sela" provodi se u devet država Europske unije, među kojima je i Slovenija, i to za svoje tri općine. Hrvatska je tek na početku, a hrvatsko selo je danas, više nego ikad, pogođeno iseljavanjem. Stoga je upravo koncept pametnih sela jedno od rješenja da se spriječi njegovo odumiranje, čulo se na skupu.
- Prioritet nam je izraditi strategiju pametnih sela. Radi se o sveobuhvatnom dokumentu koji će definirati sve lokalne potrebe i staviti ih u kontekst novog doba digitalizacije - rekao je Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra poljoprivrede.
- Pametna sela su ona sela koja svoje resurse troše na optimalan način, ne ugrožavaju prirodu, imaju živo gospodarstvo, atraktivna su za život, brinu se o djeci, ženama i posebnim skupinama stanovništva te ih ljudi rado posjećuju. U takvom selu bih i ja želio živjeti. Od vas koji ste se okupili na Ruralnom parlamentu želim čuti kako bi bilo koje hrvatsko selo trebalo izgledati 2025. godine. Ideje su često i važnije od novca. O toj temi se moramo zapitati svi, od predstavnika lokalne samouprave, LAG-ova i države. Bez vas nema programa ruralnog razvoja, a sve vaše ideje možemo sažeti u nešto konkretno - poručio je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Za sudionike "ruralnog parlamenta" organizirano je deset interaktivnih terenskih radionica na kojima su izmjenjivana iskustva i mišljenja o temama ključnim za rast i razvoj ruralnih prostora. Prezentacija rada terenskih radionica zakazana je za četvrtak u Tisnome, a nakon nje bit će doneseni zaključci i usvojena Deklaracija Hrvatskog ruralnog parlamenta o "Pametnim selima".