ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić istaknuo je jutros kako je Vlada svjesna da će povećanjem stope doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13 na 15 posto hrvatsko gospodarstvo biti manje konkurentno, no i poručio kako drugog izlaza nije bilo.
"Ta neugodna mjera povećanja dva indeksna poena zdravstvenog doprinosa direktno će utjecati na konkurentnost gospodarstva, no ako želimo biti odgovorni u dijelu borbe za smanjenje deficita mora se donijeti", rekao je Linić, braneći izmjene Zakona o doprinosima u Hrvatskom saboru.
Ministar financija očekuje kako će se predloženom mjerom proračunski prihodi u ovoj godini povećati za 1,6 milijardi kuna, te za 2,4 milijarde kuna u idućoj godini.
Samo smanjenje rashodovne strane za 7,5 milijardi imalo bi negativan učinak na gospodarski rast, što je potvrdila i misija MMF-a, pa je vlada odlučila podijeliti teret na rashodovnoj i prihodovnoj strani, pojašnjavao je Linić.
Doprinosi su, istaknuo je, samo jedan od financijskih instrumenata kojima se financira zdravlje. "U 2012. započeli smo procese sanacija zbog enormnih dugova iz ranijih perioda, a te sanacije smo ostvarili već u 2013.sanirajući kliničke bolničke centre, tako da je proračun zdravstva za 2013. godinu sa smanjenim punim doprinosima bio 21,4 milijarde kuna", rekao je Linić. Napomenuo je kako će ove godine 21,2 milijarde kuna biti izdvojeno za zdravstvo.
Ministar financija prihvatio je i kritiku nezavisne Jadranke Kosor da povećanje zdravstvenog doprinosa proizvodi pravnu sigurnost i ruši investicijsku klimu.
"Slažem se da će ova mjera imati negativan učinak i da stvara određenu dozu nesigurnosti i probleme u planiranju u gospodarstvu, ali smatramo da je to manja šteta nego daljnje rezanje rashodovne strane proračuna", poručio je Linić.
Ivan Šuker (HDZ) ministra je upitao zašto uz zakon nije priloženo i obrazloženje fiskalnog učinka, u skladu s izmijenjenim fiskalnim pravilima.
Linić mu je odgovorio da je taj sustav u pripremi te kako se nada da će uskoro svi zakonski prijedlozi sadržavati i elaboraciju učinaka.
Duje Marasović (HDZ) Linića je podsjetio kako je Vlada ignorirala upozorenja da će dizanje zdravstvenog doprinosa za dva indeksna boda ugroziti zdravstvo.
"Ako mi sada kažete 'Marasoviću, bio si u pravu', bacam se u trošak i plaćam kavu u kafiću", poručio je Marasović ministru Liniću
Ni bivši ministar zdravlja, HDZ-ov Darko Milinović nije štedio riječi na račun Slavka Linića, ali ni premijera Zorana Milanovića, prenosi Dnevnik.hr.
'Danas u ovoj državi sve pada. BDP, industrijska proizvodnja, osobna potrošnja, investicije, optimizam...Raste samo nezadovoljstvo i napetost. Napetost možete rezati kao sir', izjavio je Milinović koji je Liniću citirao pjesmu Alke Vuice 'Laži, laži, laži me ti me lažeš najbolje'.
'Dug u zdravstvu je danas veći nego kad ste preuzeli vlast od HDZ-a i partnera. 5 milijardi kuna novog duga je zdravstvo stvorilo u zadnje dvije godine', tvrdi Milinović te dodaje kako ukupni dug u zdravstvenom sustavu iznosi preko 10 milijardi kuna.
'Dobro da je premijer u Australiji. I nemojte ga tamo ljutiti, nemojte prosvjedovati jer će se prije vratiti u Hrvatsku, a onda donijeti neku novu odluku na štetu građana', zaključio je Milinović, piše Dnevnik.hr.
Oporba: 'Vlada se ne snalazi i luta'
Saborska je oporba danas Vladu prozvala za nesnalaženje i 'lutanje' zbog prijedloga da se zdravstveni doprinos, nakon dvije godine, s 13 vrati na 15 posto.
Darko Milinović (HDZ) podsjetio je da se Vlada oglušila na upozorenja da će smanjivanje zdravstvenog doprinosa ugroziti sustav zdravstva.
"Ne treba vam sada izvlačenje na Europsku komisiju i prekomjerni deficit", poručio je Milinović.
Od vladajućih je zatražio da objave koliki je točno dug zdravstva, s obzirom da je lani iz proračuna za sanaciju izdvojeno više od tri milijarde kuna, s objašnjenjem da su time pokriveni dugovi iz ranijih godina, da bi se ove godine ponovno govorilo o sanaciji starih dugova.
Ustvrdio je da su rokovi plaćanja u zdravstvu danas dulji nego 2011., a Vladu je prozvao da je nepotrebno potrošila 200 tisuća eura na francuskog konzultanta za izradu masterplana bolnica.
"Sve te podatke u svojim ladicama imao je HZZO, a za francusku tvrtku plan je zapravo radila konzultantska tvrtka iz Srbije", ustvrdio je Milinović, koji je "uvjeren da srpski liječnici nisu ništa pametniji od hrvatskih i da je u Hrvatskoj dosta razumnih ljudi koji su podatke HZZO-a mogli uobličiti u masterplan".
Vladu je prozvao za nekoordiniranost "koja se još jednom pokazala kad je premijer Zoran Milanović otišao u dvotjedni posjet Australiji, da bi odmah zatim iz zemlje otputovala i prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić, koja je u međuvremenu trebala voditi izvršnu vlast".
Naglasio je da osobno ne smatra da je loše što je premijer u Australiji, "jer bi inače sigurno na sljedećoj sjednici vlade donio još jedan zakon štetan za hrvatske građane".
"Dragi Hrvati iz Australije, nemojte ga tjerati iz Australije, dobro je za Hrvatsku, vašu domovinu, da premijer što dulje ostane u Australiji", kazao je Milinović i izazvao reakcije iz klupa vladajućih.
"Premijer radi svoj posao. Volio bih da svoj posao radi i predsjednik vaše stranke i da ponekad dođe u Sabor", uzvratio je Milinoviću Igor Rađenović.
I HNS-ovac Petar Baranović ističe da premijer Milanović "ima svoje vrline i mane".
"Ali, sreća i Bog da nije izašao iz projektantskog biroa HDZ-a. Vi ste poznati po projektiranju kvalitetnih, poštenih i uspješnih premijera", rekao je Baranović.
Laburist Dragutin Lesar uvjeren je da se povećanje zdravstvenog doprinosa neće prelomiti preko leđa poslodavaca, nego radnika, budući da je većina plaća ugovorena u bruto iznosu.
Tumači i da odluka o smanjenju doprinosa od prije dvije godine nije pomogla gospodarstvu, nego samo nekolicini velikih subjekata u stranom vlasništvu, koji su zbog smanjenog doprinosa na kraju godine iz Hrvatske mogli iznijeti uvećanu dobit.
Ustvrdio je da se godinama napada javni sektor kako bi se otvorio prostor za privatne osiguravatelje, a napadom na javno zdravstvo smatra i prijedlog Međunarodnog monetarnog fonda da Hrvatska, umjesto povećanja stope zdravstvenog doprinosa, ukine olakšicu na reinvestiranu dobit.
Ustvrdio je da "dogma o 3 posto deficita ima opravdanje samo uz rast od 5 posto"
"Ako se tome ne odupremo, vidjet ćete i zahtjev za liberalizaciju zdravstvenog osiguranja u privatnim rukama", ustvrdio je Lesar.
S tim je suglasan i Goran Marić (HDZ). "Institucije koje promiču interese vjerovnika Republike Hrvatske ne interesira socijalna država. Njih interesira da se zadužuje, da se vraćaju krediti uz što moguću veću kamatu, a dolaze savjeti - ne dajte olakšicu za reinvestiranu dobit, privatizirajte, deregulirajte, liberalizirajte. Bit će vam još gore, ali davat ćemo vam kredite", rekao je Marić.