2010. GODINA KRAJA KRIZE

Ako ste izdržali 2009., onda se ne bojte 2010.

Najoptimističnija predviđanja govore da će ekonomski rast Hrvatske u 2010. iznositi 1,5 posto

ZAGREB - Iduća, 2010.godina biti će jednako teška kao i ova. Ocjene su to većine domaćih stručnjaka na izmaku krizne 2009.godine. Plaće i mirovine iduće godine neće rasti, ali će zato rasti cijene plina i struje. Nema otvaranja novih radnih mjesta, a nezaposlenost će već u siječnju ili veljači premašiti brojku od 320.000. Hrvatska ekonomija prema optimističnim procjenama iduće godine mogla bi rasti do 1,5 posto, dok oni pesimističniji predviđaju pad i do dva posto.

SAD vuče svijet iz krize

Dio je to glavnih predviđanja stručnjaka što Hrvatsku očekuje 2010.godine. Izdvojili smo deset ključnih područja kako bi pokazali što će se događati iduće godine kada je riječ o hrvatskom gospodarstvu, ali i konkretnom životu hrvatskih građana.

Iako se u svijetu nazire optimizam nakon što SAD polako izlazi iz krize, a na istom putu su i neke europske zemlje, Hrvatska ne treba očekivati oporavak prije 2011.godine. Hrvatski rast ne ovisi u velikoj mjeri o izvozu, a investicije se ne mogu očekivati niti iduće godine. Stoga će turizam i 2010. godine biti glavna slamka spasa za hrvatsko gospodarstvo, čak i uz daljnji pad prihoda i vraćanje na razinu iz 2007.godine.

Graditeljstvo i tržište nekretnina biti će među najpogođenijim sektorima 2010.godine. Cijene nekretnina, unatoč velikom broju neprodanih stanova, neće drastično padati, a gotovo u potpunosti zaustaviti će se novi projekti.

Rješenje za škverove

Bez obzira na rasplet događaja oko drugog pokušaja privatizacije brodogradnja će i dalje ostati omča oko vrata hrvatskog gospodarstva. Za tu industriju više nema milosti pa bi bez obzira na vlasništvo pola od oko 10.000 radnika izravno zaposlenih u brodogradilištima i još toliko u tvrtkama partnerima, kooperantima i dobavljačima - iduće godine sigurno ostati bez posla.

Za hrvatsku poljoprivredu 2010. biti će godina suočavanja sa stvarnošću jer će po prvi put poticaji biti značajno srezani. Oko 700 milijuna kuna manje moglo bi iduće godine Hrvatskoj donijeti pravi seljački bunt i ponovni izlazak na ulice. Seljački bunt, s ozbirom na situaciju, možda neće ostati i jedini.

PLAĆE I MIROVINE

Sretni umirovljenici i tužni radnici

Plaće i mirovine Hrvata iduće će godine stagnirati, procjenjuju domaći stručnjaci. Naime, primanja veća od 3.000 kuna još će cijele 2010.godine biti opterećena Vladinim kriznim porezom koji je značajno smanjio kućne budžete. Istim zakonom iduće se godine privremeno obustavlja i usklađivanje mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Naime, mirovine su se dva puta godišnje usklađivale s rastom potrošačkih cijena i plaća, međutim iduće godine umirovljenici ostaju bez tog usklađivanja.

- Bio bi uspjeh kada bi se plaće i mirovine u 2010.godini zadržale na sadašnjoj razini. Kada je riječ o proračunu ne bi se smjelo dalje povećavati socijalna prava i broj povlaštenih mirovina - ističe Predrag Bejaković, analitičar Instituta za javne financije.

Jedini “sretnici” su umirovljenici koji će i krajem 2010.godine dobiti povrat duga. Naime, riječ je o umirovljenicima koji su se odlučili za isplatu cijelog iznosa u šest godišnjih rata pa bi iduće godine u prosincu trebali dobiti četvrtu ratu svog duga.

S ozbirom na stagnaciju plaća i već sada zategnute odnose Vlade sa sindikatima javnih i državnih službi iduću bi godinu mogao obilježiti i izlazak radnika na ulice. Prosvjedi su se u ovoj godini sveli na nezadovoljne radnike pojedinih tvrtki, kao što su radnici Peveca, kojima su kasnile plaće. Budući da zbog neisplate punih božićnica sindikati javnih i državnih službi u sporu sa Vladom ulaze u 2010.godinu nezadovoljstvo bi moglo buknuti upravo u sektoru koji za sada ima sigurna radna mjesta i plaće. (G.Galović)

TRŽIŠTE RADA

Oporavak neće dovesti do rasta zaposlenosti

Broj nezaposlenih Hrvata već u siječnju ili veljači 2010.godine dosegnuti će brojku od 320.000 osoba prijavljenih na burzi, dakle čak 40.000 više nego krajem studenog 2009.godine. Do ljeta bi ta brojka mogla još nešto sporije rasti i dosegnuti 340 do 350 tisuća nezaposlenih, a onda će ljeto i zapošljavanje sezonaca ipak zaustaviti daljnji rast nezaposlenosti u Hrvatskoj. Otvaranje novih radnih mjesta u prvom će dijelu godine biti i dalje gotovo potpuno zaustavljeno pa će se stopa nezaposlenosti vratiti na razinu od prije četiri ili pet godina i dosegnuti između 16 i 17 posto radno sposobnih Hrvata.

Procjene su to stručnjaka kada je riječ o hrvatskom tržištu rada u 2010.godini. U posljednjih godinu dana bez posla je ostalo 50.000 Hrvata, a najcrnije procjene Hrvatske udruge poslodavaca kažu da bi ih još toliko otkaze moglo dobiti i iduće godine. Naime, velik broj poslodavaca pokušavao je ove godine balansirati s istim brojem radnika pa su umjesto otkaza smanjivali plaće i skraćivali radni tjedan. Budući da je kraj ove godine pokazao je će 2010.godina biti jednako teška kao i ova, poslodavci su ipak počeli davati masovne otkaze. Čak i ako dođe do oporavka BDP-a iduće godine, ističe analitičar Zdeslav Šantić, to se neće odmah odraziti na tržište rada. I svjetski stručnjaci upozoravaju da sve zemlje iduće godine očekuje “jobless growth”, dakle oporavak od recesije koji neće pratiti i rast zaposlenosti. Početak oporavka na hrvatskom tržištu rada, dakle rast zaposlenosti, stoga ne treba očekivati prije 2011. ili 2012.godine. (G.Galović)

NEKRETNINE

Pad cijena bez prodaje stanova

Iako će upravo tržište nekretnina biti među najpogođenijima krizom i u 2010.godini cijene nekretnina, unatoč velikom broju neprodanih stanova, neće drastično padati, a gotovo u potpunosti zaustaviti će se novi projekti. Iduće će godine na tržištu moći opstati samo kvalitetne, dobro promišljene i profitabilne investicije. Nema gradnje velikog broja novih stanova ili velikih trgovačkih centara, ali nitko ne može računati da će zbog potpuno uzdrmanog tržišta uspjeti jeftino kupiti kvalitetan stan na odličnoj lokaciji. Cijene će padati jedino nekvalitetnim stanovima, međutim njih nitko neće htjeti kupiti. Gotovo je i vrijeme nerealnih cijena i visokih zarada za investitore koji su svaki stan s protuprovalnim vratima i videonadzorom proglašavali luksuzom.

Domaći stručnjaci procjenjuju i da se više nikada neće vratiti vrijeme rasta cijena nekretnina na gotovo dnevnoj bazi. Dobra vijest za struku jest i da je prošlo vrijeme pogreški kao što je preizgrađenost objekata, premalih soba i nekvalitetne gradnje.

Projekti kojima bi se iduće godine trebali okrenuti investitori je primjerice najam s mogućnošću kupnje. Jedini segment koji je relativno stabilan na tržištu nekretnina i takav će i ostati i 2010.godine jest tržište uredskih zgrada. Iduće godine samo u Zagrebu očekuje se završetak najmanje tri velike poslovne zgrade, a stopa nepotpunjenosti već sada je manja od pet posto.

Premda je bilo najavljeno da će do 2013.godine u Hrvatskoj početi gradnja 13 velikih trgovačkih centara, malo je vjerojatno da će svi projekti doista biti i realizirani. Od svih 13 za sada je izgledna realizacija samo tri centra - trgovačog centra Arena Lanište, Ikee i Cvjetnog prolaza. (B.Blašković)

TURIZAM

Tek nas čeka prava kriza

“Mislili ste da je ove godina bila loša? E, pa čekajte da vidite 2010.!”

Tako bi se mogla sažeti predviđanja ekonomskih i turističkih analitičara, koji upozoravaju da će se slijedeće godine nastaviti smanjenje prihoda od turizma, da će se smanjiti broj dolazaka i noćenja, te da bi oko 10 posto zaposlenih u turizmu moglo ostati bez posla ili neredovito primati plaću. Dok je 2008. godine prihod od turizma dosegao rekordnu poslijeratnu razinu od 6.8 milijardi eura (za 2009. računica još nije gotova) slijedeće bi se godine on mogao vratiti na razinu iz 2007. (6.2 milijarde).

Godina na izmaku bila je, globalno gledano, najteža godina za turizam u posljednjih 40 godina. Tako su ju, naime, doživjeli vodeći ljudi turističke branše. Na skupu Svjetske turističke organizacije u Londonu pričalo se o 50 milijuna putnika manje na svjetskoj razini, i padu prometa hotelske industrije od 18 posto. U turističkoj industriji 2008. je bilo zaposleno 240 milijuna ljudi, da bi njih 15 posto dobilo je tijekom 2009. godine otkaz. U tom svjetlu, u kojem je prosječni europski “pad” 8 posto, Hrvatska je prošla dobro, zabilježivši 3 posto manje dolazaka i 1 posto manje noćenja, a prihodi hotelijera manji su za oko 10 posto.

No, kako upozorava konzultant i savjetnik za turizam Miroslav Dragičević, turizam je financijski već načet zbog smanjene potrošnje, a godina koja je iza nas nije bila krizna već predkrizna jer najgore tek slijedi.

- Tek će 2010. biti prava krizna godina, jer već početkom iduće godine veliki broj tvrtki neće moći isplaćivati plaće - predviđa Dragičević.

Turizam će za Hrvatsku i slijedeće godine predstavljati slamku spasa i izvor novca u prema kojem će svi okretati pogled kada recesija nastavi haračiti hrvatskom privredom. Koliko će turizam biti uspješan u spašavanju hrvatskog proračuna i koliko će se kriza odraziti na broj gostiju i njihovu potrošnju nitko se ne usudi jasno prognozirati.

Iako očekuje teškoće, ministar turizma Damir Bajs vjeruje da bi 2010. mogla biti dobra godina, no o konkretnim brojkama ne želi špekulirati. Ne prognoziraju i procjenjuju ni konkurenti, pa neće ni on.

Ministarstvo će uložiti 30 milijuna eura u promociju, što je dva milijuna više nego ove godine, a osim u promoviranje hrvatske ponude na svjetskom tržištu, usmjerit će se na vraćanje hrvatskog gosta našoj oballi.

Naime, 87 posto turističkog prometa ove godine ostvarili su strani gosti, dok je broj domaćih smanjen za 10 posto u odnosu na godinu ranije!

Čini se da je Hrvatska postala preskupa svojim građanima, koji za dvostruko manje novca ljetuju u konkurentskim mediteranskim destinacijama, ako si uopće mogu priuštiti ljetovanje. (L.Mindoljević)

BDP

Mogući rast od 1.5 posto ali...

Prognostičari s malo više optimizma, poput Europske banke za obnovu i ravitak, vjeruju da bi Hrvatska iduće godine mogla imati rast ekonomije od 1,5 posto. Oni oprezniji skloniji su vjerovati da će BDP i dalje biti u minusu, pa i do dva posto. No, svi će biti zadovoljni ukoliko konačan rezultata bude nula.

Od same brojke ipak je mnogo važnije stanje ekonomije, a ono upućuje da Hrvatska nema snage za odlučniji oporavak. Potrošnja i investicije, dva glavna motora rasta u proteklom desetljeću, potpuno su istrošena. Građani i tvrtke previše su zaduženi da bi mogli računati na nove kredite koji će trošiti i tako poticati rast i zapošljavanje.

Istodobno, političari ne žele promjene i radije se bore za odražanje stausa quo. Proračun donešen za iduću godinu državi ne ostavlja ni malo prostora da pomogne realnom sektoru i kompanijama koje su izložene brojnim problemima, od nelikvidnosti i nemogućnosti vraćanja kredita do gubitka tržišta. A u okruženju kojim vlada opće nepovjerenje do kredita teško dolaze i najbolji projekti. Kao jedino svjetlo na kraju tunela pojavila se mogućnost oporavka globalne ekonomije koja bi olakšala život izvoznicima. Međutim, velika neizvjesnost vlada i na tom polju. Prije svega, eurozona kao glavno izvozno tržište mora proći još mnogo neugodnosti prije nego nastupi oporovak. Osim toga, konkurentnost hrvatske ekonomije i dalje se urušava pa u trenutku kada krene oporovak u svijetu, hrvatske kompanije neće baš imati osobitu startnu poziciju. (M. Klepo)

KREDITI

Banke imaju novca ali još ne vjeruju u građane

Novca ima, ali, nažalost, nemamo ga kome dati. Tako u ovom trenutku glasi ključna poruka većine bankara. Neugodno iskustvo od početka krize, kada su mnoga poduzeća i građani prestali vraćati kredite, banke je učinilo vrlo nepovjerljivim prema svakom novom klijentu. Dok malo ne počiste svoje bilance i povećaju kreditnu sposobnost teško je očekiavti značajniji rast kredita.

Većina banaka, kao i Hrvatska narodna banka vjeruju da će krediti iduće godine rasti četiri do pet posto. Pritom vjeruju da bi, za razliku od ove godine kada je većinu kredita pokupila država, prednost u 2010. godini mogla imati poduzeća. Vjeruje se da su ona ipak manje rizična od građana od kojih bi se mnogi o iduće godine mogli suočiti s gubitkom posla.

Međutim, ne bi se trebalo iznenaditi ako krediti privatnom sektoru padnu i iduće godine. Imajući u vidu razmjere problema s kojima su svi suočeni, kao i mogućnost daljnjeg pogoršanja, lako je moguće da će banke radije čuvati novac za neke bolje dane, možda u 2011. godini.

Značajnije pomake ne treba očekivati ni kad je riječ o kretanju kamata u idućoj godini. Moguće je da će neke banke nastojati iskoristiti priliku i spuštanjem kamatnih stopa malo povećati tržišni udjel, svjesno žrtvujući malo profita. Međutim, za osjetniji pad kamatnih stopa na kredita jednostavno nema prostora.

Malo je izgledno da će i banke-majke u dogledno vrijeme slati jeftin novac u istočnoeuropske podružnice kao što su to činile proteklih godina. Pored toga, banke će se i iduće godine mogati boriti za osiromašene štediše, što znači da će ih nastojati privući pristojnim kamatama na depozite. A ove su godine one premašivale i sedam posto. Mnogi su to iskoristili i štednja u bankama ove se godine znatno povećala. (M. Klepo)

TRGOVINA

Rat za svakog kupca

Pad kupovne moći hrvatskih građana nastavit će se sve do ljeta iduće godine pa će se pad prometa u maloprodaji mjeriti dvoznamenkastim brojevima i u prvoj polovici 2010.godine. Opravak u smislu rasta kupovne moći od dva ili tri posto moguć je tek u drugom dijelu 2010.godine, a biti će jači ukoliko država ranije ukine krizni porez. Sve tanji novčanici građana natjerat će trgovce da ruše svoje cijene i krenu u “rat” za svakog kupca.

Pad promet u trgovini na malo koji je započeo krajem 2008. godine značajno se produbio tijekom cijele 2009. godine (15 posto u listopadu prema istom mjesecu 2008.). Stručnjaci smatraju kako će banke i država svojim mjerama nastojati potaknuti rast potrošnje. Krizni potezi od smanjivanja plaća, gubitka radnih mjesta i uvođenja kriznog poreza bitno su utjecali na racionalnije ponašanje građana. Tako se ni u idućoj godini Hrvati neće “razbacivati” kao prethodnih godina, nego će pri kupnji voditi računa o cijenama, akcijama i popustima, kako bi sačuvali svoj kućni budžet. Gotovo je s potrošnjom iznad mogućnosti, a otriježnjenje koje je donijela kriza, već je natjeralo trgovce da i sami smanje visoke marže i želju za velikim profitima.

Tako će 2010. godina biti godina borbe za svakog kupca - trgovci će ratovati cijenama i raznim drugim načinima da privuku kupca. U tom nemilosrdnom “ratovanju”, građani će svako profitirati jer će kupovati jeftniije i povoljnije, dok bi mogli nastradati proizvođači na koje će trgovci vršiti dodatni pritisak da snižavaju prodajne cijene. Posebno bi moglo doći do velikog rasta privatnih trgovačkih robnih marki, koje su cijenovno prihvatljivije, no idu na štetu domaćih brendova. Pad profita natjerat će trgovce da se udružuju, a oni ranjiviji mogli bi postati meta stranih trgovačkih lanaca koji će iskoristiti krizu za preuzimanje tvrtki pod povoljnim cijenama, te tako ući na tržište. Ovakav proces pokrenuo je Mercator kupivši Getro. (M. Kuskunović)

POLJOPRIVREDA

Gotovo 700 milijuna kuna manje poticaja

Za hrvatsku poljoprivredu 2010. biti će godina suočavanja sa stvarnošću jer će po prvi put poticaji biti značajno srezani. Namjera Vlade je da poljoprivredi uskrati oko 700 milijuna kuna, koliko će biti manji proračun ministarstva poljoprivrde. Ako je 2009. bila godina velikih seljačkih prosvjeda i prve “traktorske revolucije” u Hrvatskoj, tek bi slijedeća mogla donijeti pravi seljački bunt, upravo zbog rezanja poticaja. Iako u ministarstvu najavljuju da bi ovo prvo veliko rezanje u poljoprivredi nakon niza godina trebalo ići na račun velikih korisnika poticaja (tj. tvrtki), te smanjivanje broja korisnika - farmera koji nisu u sustav PDV-a ipak valja očekivati veliki suočavanje svih proizvođača sa stvarnošću.

Država previše novca ulaže u razne proizvodnje, imamo najviše otkupne cijene u Europi, a uvoz raste iz godine u godinu.

Da tome treba stati na kraj Hrvatskoj su poručili i iz Bruxellesa. Naša poljoprivreda, prema procijeni Europske Komisije, izdvaja previše za direktne subvencije (oko 2,5 milijardi kuna), a ono što nam je EU namjenila u prvoj godini članstva, više je usmjereno na ruralni razvoj, dok bi poticaje trebalo drastično srezati. O tome se još uvijek stidljivo priča, a suočavanje sa drastičnim rezanjem poticaja teško da će proći mirno na hrvatskom selu.

Tako bi iduće godine traktori na ulicama Zagreba, ispred ministarstva ili Vlade mogli postati uobičajena slika poljoprivredne stvarnosti. Već sada država kasni sa isplatom poticaja, a ove je godine po prvi put seljacima ponuđeno da umjesto novca za poticaje uzmu vaučere za preuzimanje umjetnog gnojiva u državnoj Petrokemiji.

Kad se svim ovim najavama burne seljačke 2010 godine dodaju i upravo najavljeni prosvjedi mljekara koji prijete blokadom mljekara čini se da će Vlada Jadranke Kosor imati u seljacima, veću prijetnju nego li u nezadovljnim radnicima. (M. Kuskunović)

BRODOGRADNJA

Konačni kraj ili zrdavo poslovanje

Od 10.000 radnika izravno zaposlenih u brodogradilištima i još toliko u tvrtkama partnerima, kooperantima i dobavljačima isključivo oslonjenim na brodogradnju kao tržište - polovica će iduće godine sigurno ostati bez posla.

Ako je brodogradnja, kako to tvrde najveći kritičari, godinama kupovala vrijeme i čuvala radna mjesta na teret državnog proračuna, u 2010. za tu industriju bez obzira na vlasništvo više neće biti milosti.

Drugi privatizacijski pokušaj, čiji će se rasplet znati već u veljači, čak ako i uspije u potpunosti, a to znači da svi dobiju nove vlasnike, donosi i značajno reduciranje kapaciteta i radnih mjesta. Nije tajna da su potencijalni kupci detaljno snimili stanje u škverovima te detektirali i veliki kadrovski višak. Oni koji su se ozbiljnije pripremali već imaju gotove evidencije svakog radnog mjesta i starosne strukture zaposlenika. Na isti način snimili su i kooperantsku radnu snagu, njih nekoliko tisuća svakodnevno angažiranih na raznim poslovima u brodogradilištima te i tu pronašli značajne neracionalnosti.

Dakle, računati na kupce kao slamku spasa, a k tome još i na njihovu socijalnu osjetljivost, naivno je i krajnje nerealno. Čak u varijanti da nekim čudom u vrijeme mrtvog tržišta donesu i nove poslove navozima, bez milosti će kresati sve troškove, a iskustvo govori da se najprije smanjuje radna snaga. Još je crnji scenarij ako i druga kupoprodaja propadne.

Premda Vlada pokušava smiriti nabrušene sindikate tezom da radi i na alternativnom planu spašavanja brodogradilišta, u to malo tko vjeruje. Takav plan neizvediv je bez podrške domaćih banaka kao najvećih vjerovnika, a sve odreda brodogradilištima su, uz izuzetak pulskog Uljanika koji još uživa njihovo povjerenje, zatvorile kreditne ventile i jasno poručile - ne želimo vas kao klijente. Taj stav nije promijenio čak ni pritisak iz samog vrha izvršne vlasti. Pod teretom 12 milijardi kuna nagomilanih dugova, bez novih poslova i zatvorenih kreditnih linija, navozi nemaju nikakve šanse, stečajeve neće izbjeći.

Zbog političkog oportunizma neće ih proglasiti Vlada kao vlasnik, dogodit će se vjerojatno nekontrolirano pod pritiscima vjerovnika i silom zakona. Šansu za opstanak ima Uljanik, uz bolne rezove moguće je da prežive i manja brodogradilišta kao što su Kraljevica te splitski BSO, ostali u sadašnjim okolnosti teško će dočekati kraj 2010. godine. (N. Horvat / EPEHA)

ENERGENTI

Cijena struje narast će za 7 posto

Iste cijene benzina, ali novi udar na džepove građana zbog skupljeg plina i struje. Prognoze su to domaćih stručnjaka za 2010.godinu.

Cijena benzina u Hrvatskoj sljedeće bi godine trebala ostati na razini oko sedam i pol kuna, odnosno nešto više od 1 eura po litri, smatra stručnjak za energetiku Davor Štern.

Prema njegovim riječima to treba zahvaliti očekivanjima da će se cijena barela nafte na svjetskom tržištu kretati između 70 i 80 dolara. Štern smatra kako je stabila cijena barela nafte u sljedečoj godini uvjetovana činjenicom da se na gospodarskom planu u svijetu ne očekuju neke velike promjene. Recesija će i dalje biti na snazi, zalihe nafte ne padaju, a špekulanti naftom za duže vrijeme neće biti aktivni.

Što će pak biti sa cijenom plina i električne energije puno je teže procijeniti s obzirom da se ona ne korigira tržišno već to čini Vlada. Štern napominje kako je u Hrvatskoj u ovom trenutku cijena kubika plina u Hrvatskoj 30 posto manja od tržišne. Slična je situacija i sa cijenom kilovat sata električne energije koja je ispod cijene koja vrijedi u Europskoj uniji.

U ovom trenutku postoje nagađanja kako će cijena plina, zbog rješavanja međuvlasničkih odnosa između Vlade i MOL-a porasti. Prema najavama cijena plina tarifnim kupcima bit će povećana za 33 lipe po kubnom metru. Odnosno, Ina će moći distributerima plina povećati cijenu sa 1,32 na 1,65 kuna po kubiku. Koliko će u tom slučaju biti povećana cijena kućanstvima još je nepoznato. No, ostaje činjenica da će Ina i nadalje prodavati plin po nižoj cijeni od one po kojoj je uvozi. Prema neslužbenim informacijama cijena uvoznog plina je oko tri kune po kubnom metru.

Poskupljenje plina moglo bi lančano dovesti i do poskupljenja električne enrgije jer HEP u proizvodnji struje u velikoj mjeri ovisi o plinu. Neslužbene su najave o 7 posto većoj cijeni električne energije na početku sljedeće godine. (K.Žabec)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. ožujak 2021 22:02