“Pred Hrvatskom su neslućene prilike, ali na putu stoji nesustavnost i politička nezrelost”, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović dan poslije iznošenja svojih mjera, da bi premijer Andrej Plenković ekspresno odgovorio “ne smetaju me predsjedničine kritike, svatko može kritizirati”. “To su prepisane naše mjere”, tvrdi ministrica Nada Murganić, a Grabar-Kitarović uzvraća “čisto sumnjam, nije ih pročitala”.
Paljba između Pantovčaka i Banskih dvora tako se nastavlja svom žestinom, iako oba politička brda tvrde da se ne događa ništa posebno.
Nije shvatio osobno
“Nije to svađa, predsjednica samo želi dati dobronamjerni poticaj da se stvari počnu rješavati”, uvjeravaju nas njeni suradnici, dok su u Banskim dvorima uvjereni da Vlada u dobrom smjeru vodi zemlju, usprkos svim predsjedničinim kritikama. “Tko hoće iznositi svoje stavove, ima pravo, pa i predsjednica”, kaže Plenković. Sve zamjerke za sadašnje stanje u zemlji koje je predsjednica nabrojila, od izostanka reformi i taktiziranja do populizma i političkog klijentelizma, Andrej Plenković ne vidi da su adresirane na njega osobno. “Ako je netko cijepljen od populizma, onda sam to ja. Ne znam što je mislila, to pitajte nju.”
Odnosi predsjednice i premijera već dulje vremena nisu harmonični, ali je dojam da se oni u zadnje vrijeme još pogoršavaju. Grabar-Kitarović ne posustaje u kritikama, u pravilu blago pohvali Vladu, a onda iz dana u dan iznosi zamjerke koje su jasno upućene sadašnjoj garnituri u Banskim dvorima. “Vidimo nešto čega u Hrvatskoj do sada nije bilo da predsjednica tako oštro kritizira Vladu, pa onda i premijera koji su iz istog političkog okruženja kojem i ona pripada. Ivo Josipović je u četiri zida često žestoko kritizirao Zorana Milanovića, ali je to rijetko činio javno i uvijek u rukavicama”, kaže nam jedan visoko pozicionirani član HDZ-a koji procjenjuje da će se odnosi Plenkovića i Grabar-Kitarović ozbiljno narušiti ako se tako nastavi.
“Plenković ionako ima dovoljno problema da očuva većinu, a predsjednica je sada postala njegov najljući kritičar.”
Na Pantovčaku nas uvjeravaju da sadašnje kritike nemaju veze s mogućim drugim mandatom kojeg još uvijek nije zatražila Kolinda Grabar-Kitarović. “Nije uopće opterećena razmišljanjima o drugom mandatu, jedina joj je želja da se Hrvatska pokrene i da se počnu rješavati problemi”, kažu nam njeni suradnici koji u posljednjim istupima predsjednice ne vide kritiku. “To su poticaji i to dobronamjerni.”
Europski problem
U Banskim dvorima su uvjereni da brod ide u dobrom smjeru i da Hrvatska sada nastoji uhvatiti korak sa zemljama srednje i istočne Europe, usprkos tome što “nosimo kofer iz devedesetih”. Upravo zato je krug oko Plenkovića zasmetalo što Kolinda Grabar-Kitarović spominje dugi popis razloga za zaostajanje, na kojem se našao i klijentelizam o kojem je na nedavnom saboru HDZ-a govorio i Davor Ivo Stier, smijenjeni politički tajnik stranke. “To je neka njihova retorika”, hladno je komentirao Plenković i poručio da će Vlada pogledati prijedloge predsjednice. “Ako budu financijski realni, rado ćemo neke od tih prijedloga prihvatiti”, kaže premijer uz dodatak da demografija nije samo hrvatski problem, nego i europski.
Je li ovo podizanje temperature između dvoje vodećih hrvatskih političara samo uvertira za raspravu kako ubuduće birati šefove država nitko ne želi ni potvrditi, niti demantirati. “Očito je da se Kolinda Grabar-Kitarović sprema za drugi mandat i svjesna da stanje u društvu nije idealno, to želi iskoristiti. Tako se javlja i taj populistički diskurs, a to nije dobro”, smatra politički analitičar Berto Šalaj. Kaže da bi bilo bolje, želi li Grabar-Kitarović biti aktivan sudionik u političkom životu na način kako to sada pokazuje, da se kandidira u HDZ-u i pokuša doći do premijerske pozicije.
Predsjednica o tako nečem uopće ne razmišlja, rečeno nam je iz nekoliko izvora, a na Pantovčaku ocjenjuju da odnosi s premijerom nisu dramatični. Svojim prijedlozima ona samo želi pomoći Vladi, tvrde naši izvori. Očito, predsjednica u ovom trenutku ne kalkulira ni oko drugog mandata jer bi svakako bila i popustljivija prema Vladi. “Nije ni njoj lako, da sada šuti sigurno bi joj se za koji mjesec prigovorilo da je bila marioneta i da je sve radila baš za drugi mandat”, kaže naš izvor iz HDZ-a, dok predsjedničini suradnici objašnjavaju da je već dugo vremena fokusirana na rješavanje problema demografije i blokiranih. “Sve je proučila, svjesna je i financijskih ograničenja, ali ti se problemi moraju početi rješavati.”
Politički analitičar Berto Šalaj tvrdi da se problemi između Pantovčaka i Banskih dvora vuku godinama jer je svaki šef države doveden u situaciju frustriranosti. “Ima najveći demokratski legitimitet jer je direktno izabran od naroda, a nema nikakve ovlasti. Po meni treba buduće hrvatske predsjednike i predsjednice svesti na protokolarnu razinu, a birati ih u parlamentu.”
Nikome me koristi
Je li o tome razmišlja i Andrej Plenković, nismo dobili potvrdu.
“To što se događa između Grabar-Kitarović i Plenkovića postaje već zamorno i ne koristi nikome. Niti predsjednici koja je već napravila dovoljan otklon od Plenkovića, a ne koristi ni Hrvatskoj unutar Europe. Treba to zaustaviti”, kaže politički analitičar Davor Gjenero.
Po njemu, Kolinda Grabar-Kitarović dobila je potvrdu od premijera da će je HDZ podržati ako će se kandidirati, a istovremeno njen utjecaj u HDZ-u ne može biti veći nego što je sada. “Ona se pozicionirala desnije od Plenkovićeve Vlade i tako osigurala veće lovište na budućim izborima. Ali sa svađama i prepucavanjima treba prestati”, smatra Gjenero.
Što je sve predsjednica rekla o radu Vlade
“Pred Hrvatskom su neslućene prilike, ali na putu stoji nesustavnost i politička nezrelost.”
“Znatnijeg pomaka nema. Naprotiv, iznošenje takvih podataka (o lođem stanju gospodarstva) često budi sukobe i otpor i reakcije o kritici rada Vlade. A to su činjenice.”
“Prošle su tri idealne godine u kojima su se mogle i trebale provesti reforme koje ne trebaju boljeti nego ukloniti bol. Porezna reforma je započeta pa iako nije provedena u cijelosti, pokazala je dobre učinke.”
“Treba nam mnoštvo malih reformi koje treba provoditi usporedno, s jasnim ciljevima. U određivanju ciljeva često leži problem. Pristup koji se mora promijeniti je u donošenju zakona i procjeni njihove potrebe. Slijepo se inzistira na utjecanju nekih zakona na proračun. To je važan čimbenik, ali nije jedini. U donošenju ili nedonošenju nekih zakona često ne vidimo da je jeftino najskuplje.
“Nije li dosta parcijalnog, reaktivnog i jednostranog pristupa problemima? Nije li dosta rješavanja gorućih problema tako što nesustavnošću i nesmotrenošću potpirujemo nove požare? Nije li dosta djelovanja na način da se pogoduje specifičnim interesnim skupinama ili u svrhu rješavanja populističkih političkih problema?”