GOSPIĆ - Crkva hrvatskih mučenika u Udbini , sagrađena prošle godine za 40 milijuna kuna kako bi postala nacionalno svetište u kojem bi se štovali Hrvati koji su u daljoj ili bližoj povijesti stradali boreći se za Hrvatsku, još ne služi svrsi za koju je podignuta.
Hrvati iz Bosne
Hodočasnici su rijetki, pa se zasad u njoj održavaju tek svete mise za lokalne župljane. U to smo se uvjerili sudjelujući na nedjeljnoj misi u tom monumentalnom zdanju. Pola sata prije mise još ništa nije dalo naslutiti da će se tu uopće održati bogoslužje. Hladnoća, pokoja pahulja snijega i bura koja, kažu mještani, prodire do kostiju, čini se da je rastjerala s ulica i ono malo današnjih žitelja Udbine.
Na misi u Crkvi hrvatskih mučenika okupilo se stotinjak vjernika, mahom Hrvata doseljenih iz Bosne i Hercegovine koji su sada okosnica katoličke vjerske zajednice. Župnu crkvu Sv. Nikole tijekom Drugog svjetskog rata, kada je tu živjelo i više od 15 tusuća vjernika, srušili su partizani i komunističke vlasti. Nakon propovijedi kojom je, zračilo je to iz svake rečenice, pokušao ojačati vjeru, ali prije svega moral uglavnom mlađih župljana koji su došli na misu, tamošnji župnik fra Nediljko Knezović uvjerava nas da vrijeme udbinske crkve tek dolazi.
Poklon mučenicima
- Malo je ovdje ljudi. Poslije 1945. gotovo i nije bilo Hrvata u ovom kraju, oni koji nisu pobjegli bili su ubijeni. Protjerani Udbinjani i danas imaju problema jer im sada hrvatska država baca klipove pod noge kada pokušaju vratiti oduzetu imovinu. Crkva, s druge strane, pokušava oživjeti hrvatsku zajednicu, a tome pridonosi i ova Crkva hrvatskih mučenika. Sagrađana je na temeljima nekadašnje župne crkve te u njoj služimo i redovite mise, no ona je prije svega nacionalno svetište, odredište hodočasnika iz Hrvatske i svijeta koji se žele pokloniti mučenicima. Evo, nakon Uskrsa održat će se brojna, već najavljena hodočašća iz svih krajava Hrvatske i okolnih zemalja. Puni smisao ovo će svetište dobiti kada se sagradi i “svehrvatski grob”, mjesto na koje će biti preseljeni posmrtni ostaci naših ljudi s brojnih stratišta - objašnjava nam fra Nediljko Knezović.
Kameni oltar
Na svečanosti 10. rujna “udbinsku prvostolnicu” trebao bi posvetiti kardinal Josip Bozanić, a očekuje se da će do tada biti gotovo svi radovi, postavljan kameni oltar, kipovi i vitraji. Svehrvatski grob ideja je gospićko-senjskog biskupa, a tu bi se na jednome mjestu trebale naći kosti poginulih u Domovinskom ratu, čije masovne grobince još nisu obilježene, te posmrtni ostaci žrtava iz Bleiburga.
- Intenzivno radimo na projektu svehrvatskog groba i on bi, prema sadašnjim idejama, bio smješten izvan crkve, na polju gdje se odvijala Krbavska bitka. Bilo bi to posljednje počivalište mnogih Hrvata palih za slobodu Hrvatske, pa i onih čije se kosti još uvijek nalaze razasute u Bleiburgu te na stratištima križnog puta. Zasad razrađujemo ovu zamisao, koja je već naišla na potporu državnih tijela. Situacija je sada takva da sve pomalo stoji, pa tako i ovoj projekt. No, sigurno je da će ideja o svehrvatskom grobu biti realizirana, samo je pitanja trenutka - uvjerava nas Marinko Miličević, kancelar Gospićko-senjske biskupije.
Tko će platiti?
Koliko bi mogla stajati gradnja svehrvatskog groba, tko će to platiti te koje su institucije dale zeleno svjetlo ovom projektu, kancelar Gospićko-senjske biskupije nije nam htio odgovoriti. Ostaje još pitanje, ako je doista riječ o grobu svih poginulih za Hrvatsku, zašto su već u samom začetku projekta iz njega isključeni partizani, također Hrvati koji su se borili za Hrvatsku.