Cvjetnica, Nedjelja Muke Gospodnje i početak Velikoga tjedna, za vjernike je drukčija nego ikada jer će se, zbog pandemije koronavirusa euharistijska slavlja diljem Hrvatske održati bez vjernika, ili samo s ograničenim brojem, u skladu s preporukama civilnih i vjerskih vlasti.
Vjernici će euharistijska slavlja moći pratiti putem elektroničkih medija - radija, televizija, internetskih stranica biskupija i društvenih mreža, a u svojim domovima mogu pripremiti maslinove ili palmine grančice za blagoslov, vodeći računa da ne krše preventivne mjere vezane uz pandemiju COVID-a-19.
Hrvatski nadbiskupi i biskupi predvodit će svetu misu u svojim katedralama i crkvama, ali ne i zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić koji će, umjesto u Zagrebačkoj katedrali koja je teško stradala u razornom potresu koji je 22. ožujka pogodio Zagreb i okolicu, euharistijsko slavlje predvoditi u 10 sati u crkvi Tijela Kristova u zagrebačkome naselju Sopotu.
Kardinal Bozanić je i u pastoralnim smjernicama, koje je objavio u četvrtak, 2. travnja, istaknuo kako je smjernice prema Velikom tjednu odredio "pridržavajući se posebnih odredaba i naputaka što su ih na temelju općih državnih propisa dale Nadbiskupija i Hrvatska biskupska konferencija, te u skladu sa svećeničkim pozivom i službom, nastojeći pomoći u olakšavanju teškoća od bolesti Covida-19 i potresa".
Cvjetnica bez vjernika
Pastoralne smjernice koje se odnose na Cvjetnicu tako govore da "pridržavajući se sanitarnih odredaba, može se blagosloviti nekoliko maslinovih, palminih ili cvjetnih grančica, bez dijeljenja prisutnima tijekom slavlja, a pri blagoslovu se ne koristi blagoslovljena voda".
U Katoličkoj crkvi Cvjetnica se slavi kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem u dane prije Pashe, koji je opisan u sva četiri Evanđelja (Marko 11:1-11, Matej 21:1-11, Luka 19:28-44, i Ivan 12:12-19), ali i kao spomen njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Kada je Isus ulazio u Jeruzalem, narod mu je mahao palminim i maslinovim grančicama prostirući svoje haljine putem kojim je Isus išao jašući na magarcu.
Cvjetnicom počinje i Veliki tjedan - spomen na posljednje dane Isusova života, njegovu muku i smrt. U Velikom tjednu posebno se slavi Sveto trodnevlje - Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota. Početak je to intenzivne priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.
Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je pak u Jeruzalemu u IV. stoljeću, dok se u Rimu prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi. Veliki tjedan završava Uskrsom. Uskrsnuće Isusovo u kršćanstvu je temeljna vjerska istina da je Bog-Otac svoga Sina Isusa Krista treći dan uskrisio od mrtvih, odnosno da je Isus umro i uskrsnuo. Kršćani vjeruju u uskrsnuće od mrtvih i temelje ga na Isusovu uskrsnuću.
Slavlja i obredi
U pastoralnim smjernicama istaknuto je kako "posebnost Velikoga tjedna, slavlja i njegovi obredi u sadašnjim okolnostima postavljaju određena pitanja o odgovornome oblikovanju obreda, a o nekima, koja se tiču Svetoga trodnevlja, upute je donijela Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata".
Tako će se i ostala liturgijska slavlja trebati organizirati tako da se poštuju odredbe o slavljima bez vjernika, s iznimnom osjetljivošću prema potrebi dezinficiranja predmeta i prostora.
Prema općim uputama i prijedlozima Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, u Trodnevlju se zbog posljedica potresa u Zagrebu, odgađa Misa posvete ulja, koja se redovito slavi na Veliki četvrtak prijepodne. U skladu s danim naputkom, izostavlja se i obred pranja nogu, a na kraju toga slavlja ispušta se i procesija s Presvetim oltarskim sakramentom, koji će se čuvati u svetohraništu.
Odgađaju se i procesije i pučke pobožnosti, a na Veliki petak Kongregacija poziva dijecezanske biskupe da se pobrinu da u Sveopću molitvu uvrste zaziv u kojemu se moli za bolesne, umrle i tjeskobne, a kako je istaknuo kardinal Bozanić, u Zagrebačkoj nadbiskupiji molit će se nakon devetoga zaziva (Za upravitelje država) sljedeći zaziv: Za pogođene u vrijeme pandemije.
Kardinal Bozanić poručio je svećenicima da kao pastiri, ne štedeći snagu, budu i dalje uza svoj narod: u molitvi za njega i svjesni da je u ovome vremenu potrebno posebno vjerničko i domovinsko zajedništvo.
Svećenicima i vjernicima poručio je pak da se pridržavaju smjernica koje daju mjerodavna državna tijela Republike Hrvatske, a odnose na sva okupljanja ljudi, pa tako i vjernika.