ZAGREB - Da je Hrvatska članica zone eura, Bruxelles bi je, zbog proračunske nediscipline, mogao kazniti iznosom do čak 1,7 milijardi kuna! Proizlazi to iz odredbi Pakta o stabilnosti i rastu, kojim se proračunski manjkovi u državama eurolanda ograničavaju na najviše tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). U slučaju kršenja tog kriterija iz Maastrichta, zemlja može biti kažnjena iznosom do 0,5 posto njezina BDP-a. Kako u Vladi procjenjuju da će hrvatski BDP u ovoj godini iznositi 331,5 milijardi kuna, kazna koju bi Zagreb trebao platiti Bruxellesu mogla bi doseći i 1,7 milijardi kuna.
Rast proračunske rupe
U Hrvatskoj će proračunski manjak u ovoj godini, prema najnovijim Vladinim projekcijama, iznositi 4,6 posto BDP-a. U 2011. minus na državnom računu bit će još veći - čak 4,8 posto BDP-a, a iznad maastrichtskih granica bit ćemo i u 2012., u kojoj nam Ivan Šuker, ministar financija, najavljuje ukupni proračunski manjak od 3,2 posto BDP-a.
Produbljivanje proračunske rupe nije hrvatski izum. Naime, zbog krize i mjera kojima su države nastojale potaknuti oporavak svojih gospodarstava, cijela je Europska Unija (EU) duboko zakoračila u crveno. Prema podacima Eurostata, ukupan je proračunski manjak u EU porastao sa 0,8 posto BDP-a, koliko je iznosio 2007., na 2,3 posto BDP-a u 2008., da bi lani eksplodirao i dosegao vrtoglavih 6,8 posto BDP-a.
Iako Hrvatska u pogledu ispunjavanja kriterija stoji čak bolje od niza članica zone eura, njen je proračunski manjak zabrinjavajući, pa bi samo zbog njega podlijegala obvezi plaćanja depozita Bruxellesu od 0,2 posto BDP-a ili nešto manje od 700 milijuna kuna. No, kako smanjenje proračunskog manjka nije na vidiku, kazneni bi se depozit brzo pretvorio u pravu kaznu od 0,5 posto BDP-a ili oko 1,7 milijardi kuna.
Prelazak granice
U prilog nam ne ide ni kretanje javnoga duga koji je još uvijek unutar granica iz Maastrichta, ali kada mu se pribroje i izdana državna jamstva tvrtkama, doseže 50,4 posto BDP-a. Ekonomisti upozoravaju da je pitanje trenutka kada ćemo prijeći maastrichtsku granicu javnoga duga od 60 posto BDP-a.
Čekaju nas još stroža pravila
Znatno iskakanje iz maastrichtskih okvira razlog je zbog kojeg su ministri financija EU u ponedjeljak odlučili pojačati kazne za kršenje kriterija. Po novom, čim EK ocijeni da članica krši pravila, morat će uplatiti kaznu koja doseže 0,2 posto BDP-a, a ako nastavi po starom kazna joj se može povećati na 0,5 posto BDP-a.
- U budućnosti će članice Unije morati više usklađivati svoje proračunske politike - ističe Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke, dodajući da Hrvatsku čekaju još stroža pravila.