POVLASTICE

'DAJTE NAM BENEFICIJE!' Doktori sastavili listu želja prema kojoj bi država za svakog liječnika morala izdvojiti barem milijun eura iz proračuna

CROPIX

Ilustracija

 

Usred sezone godišnjih odmora, točnije od 17. srpnja do 16. kolovoza, Ministarstvo zdravstva stavilo je na javnu raspravu “Iskaz o procjeni učinka propisa za Zakon o zdravstvenoj zaštiti” ne bi li se prikupila mišljenja i prijedlozi zainteresiranih strana prije nego što se krene u pisanje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, čije se usvajanje očekuje do kraja godine.

Premda ljeto nije neko idealno doba za javnu raspravu već prije za njezino “skrivanje”, ipak je do polovice kolovoza stiglo nešto primjedbi i prijedloga za koje se traži da se “ugrade” u budući zakon. Naime, Hrvatskoj je potreban novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti s obzirom na to da je trenutno važeći mijenjan već desetak puta od 2008. godine.

U procjeni učinka novog zakona, kažu u Ministarstvu, namjerava se provesti veća decentralizacija sustava, dobiti kvalitetnija primarna zdravstvena i bolnička zaštita, učinkovitiji sustav hitne medicine, jačanje dnevnih bolnica koje u postojećem zakonu uopće nisu definirane, kao niti mogućnost palijativne skrbi u kliničkim ustanovama. Novi bi zakon također trebao omogućiti formiranje nacionalnog registra pružatelja usluga, što znači da bi na jednom mjestu bili objedinjeni podaci o svim zdravstvenim ustanovama, kako lokalnim i državnima tako i privatnim. Ozakonila bi se i supsidijarnost, što znači da se zdravstveni problemi trebaju rješavati prvo u PZZ-u ako je to moguće, a tek potom u bolnicama. I funkcionalno spajanje bolnica dobilo bi svoje mjesto u zakonu kako bi se koncentrirale i usluge i zdravstveni kadar. Obveza svake bolnice bila bi da ima jedinicu za bolničko liječenje, ali i specijalističko-konzilijarni dio...

Niz beneficija

No, na prijedloge Ministarstva zdravstva mnogi su imali primjedbe i svoje viđene rješenja trenutnih problema, a među njima su posebno ekstenzivni bili članovi HUBOL-a (Hrvatska udruga bolničkih liječnika). Drže da funkcionalno povezivanje bolnica neće dati veće koristi zbog nedostatka liječnika. Tvrde da neće dati ni uštede jer bolnice još uvijek nisu dovoljno informatizirane, neće imati objedinjeno računovodstvo, pravne službe... Tvrde da liječnici odrade 3,5 milijuna prekovremenih sati tijekom godine, čime se, kažu, potvrđuje da postoji manjak liječnika, zato traže niz beneficija za struku.

HUBOL, među ostalim, drži da liječnici nakon specijalizacije ne bi trebali biti nikome “dužni” za odrađeni posao, odnosno da ne bi trebali vratiti bolnici koja ih je poslala na specijalizaciju ništa ako u njoj ne žele raditi “jer su primali plaću za odrađeni rad”. Isto tako, smatraju da Ministarstvo državne imovine i lokalna samouprava trebaju osigurati besplatno korištenje stana u vlasništvu države ili lokalne samouprave za liječnike na specijalizaciji kao što to pravo imaju saborski zastupnici. Ostanu li raditi na tom području nakon deset godina, stan bi prešao u njihovo trajno vlasništvo!? Studenti medicine koji namjeravaju raditi u nekom malom mjestu trebali bi dobivati stipendije, kaže HUBOL. Traže i da se osnuje fond za plaćanje stručnog usavršavanja. Uvjereni su da treba povećati upisne kvote na medicinske fakultete i olakšati dobivanje specijalizacija iz PZZ-a kroz fondove EU-a.

Zanimljivo je da HUBOL zahtijeva da se ubuduće izmjenama Kaznenog zakona napad na zdravstvene djelatnike tretira kao napad na službenu osobu po službenoj dužnosti, a za liječnike i plaćanje polica osiguranja od osobne odgovornosti, liječničke pogreške ili medicinske komplikacije!

Pravna zaštita

Opravdavaju to činjenicom da imaju puno protuzakonitih prekovremenih sati zbog kojih je mogućnost pogrešaka enormna, a nemaju adekvatnu pravnu zaštitu. U HUBOL-u smatraju da bi liječnici trebali imati beneficirani radni staž, odnosno da bi im prekovremeni sati morali ulaziti u radni staž “jer prosječno bolnički liječnik za 12 mjeseci odradi 15”! Liječnici bi i da im se stimulira kupnja prve nekretnine s povoljnijom kamatnom stopom do 2 posto za kreditiranje, kao i reprogramiranje prosječnih kreditnih obveza za prvu nekretninu. U malim i slabije razvijenim sredinama liječnici bi, kažu, trebali biti oslobođeni od plaćanja dijela poreza i prireza te dobiti besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. No, ove “puste želje” liječnika u velikoj će mjeri vjerojatno zaobići i ovaj novi zakon jer zasad nema proračuna koji bi svakom završenom liječniku mogao “jamčiti” barem milijun eura “za vjernost”.

Ipak, u promjene u svoju korist, osim HUBOL-a, uzda se i druga liječnička udruga, i to ona koncesionara koji rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (HUKPZZ) koja je također dala primjedbe na “procjene učinka novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti”. Drže da bi trebalo prije svega definirati opseg prava pacijenata, s čim se sigurno neće suglasiti niti jedna udruga pacijenata jer bi to bila značajna restrikcija njihovih prava čiji bi se raspon mogao tumačiti ovisno o trenutnom stanju u zdravstvenoj blagajni. Uvjereni su također da bi svim liječnicima u PZZ-u, koji to žele, trebalo omogućiti pravo na koncesiju i rad za privatne pacijente, a ne samo za one za koje i plaća HZZO. Drugim riječima, oni bi imali sigurnih 1500 i više pacijenata za koje im HZZO plaća glavarinu i mogućnost dodatne zarade od privatnih pacijenata. Tko bi i po kojem ključu imao prednost, u tom se prijedlogu ne navodi premda nije teško pogoditi. Također, po njihovu mišljenju, lokalna bi samouprava trebala rasporediti tzv. decentralizirana sredstva upravo u koncesijske ordinacije, a tijekom godišnjih odmora (srpanj i kolovoz) pacijenti bi u njihovim ordinacijama mogli dobiti samo hitnu medicinsku pomoć, dok bi za sve ostalo morali pričekati “da završe godišnji odmori”. Domove zdravlja prenamijenili bi u dijagnostičke centre i hospicije koji, kažu, nedostaju.

Očekivanja od novog zakona o zdravstvenom osiguranju:

Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL)

  • ukidanje obveza prema zdravstvenoj ustanovi u kojoj ne žele raditi, a koja im je plaćala specijalizaciju
  • beneficirani radni staž po principu 15 za 12 mjeseci
  • besplatno korištenje stana tijekom specijalizacije i stručnog usavršavanja
  • stan ostaje u vlasništvu liječnika ako 10 godina odradi na određenom području
  • stipendije za studente medicine ako odluče raditi u malom mjestu
  • promjena Kaznenog zakona po kojoj bi napad na liječnika bio napad na službenu osobu
  • plaćeno osiguranje za liječničke greške
  • stambeni krediti s kamatom manjom od 2 posto
  • oslobađanje od dijela poreza i prireza ako rade u malim mjestima i lošije razvijenim područjima

Hrvatska udruga koncesionara primarne zdravstvene zaštite (HUKPZZ)

  • definirati opseg prava pacijenata
  • omogućiti svim liječnicima u PZZ-u da budu koncesionari
  • osim za HZZO-ove pacijente traže da mogu raditi i za privatne
  • lokalna samouprava decentralizirana proračunska sredstva treba usmjeriti koncesionarima
  • tijekom godišnjih odmora ambulante bi primale samo hitne pacijente
  • domove zdravlja treba dijelom prenamijeniti u dijagnostičke centre i hospicije
  • otvoriti mogućnost da koncesionari zapošljavaju liječnike u svojim ordinacijama
 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo