SDP je napokon prelomio - podržat će Anku Mrak Taritaš za gradonačelnicu, a s HNS-om bi trebali imati i zajedničku listu u Zagrebu. U vrijeme dok smo uređivali ovaj intervju, dvije stranke bile su na korak do dogovora pa bi ovaj vikend predsjedništvo zagrebačke organizacije trebalo donijeti odluku o koaliciji s HNS-om, što u intervjuu potvrđuje i predsjednik SDP-a Davor Bernardić.
Imate li cilj koji treba ispuniti na ovim lokalnim izborima?
- Svaka lokalna organizacija ima cilj, a naš generalni jest bolji rezultat nego prije četiri godine. Svjesni smo da će biti teško, no ljudima nudimo alternativu, zbog čega smo krenuli u okupljanje lijevih i stranaka centra. Hrvatska u ovom trenutku nema plan ni viziju. U društvu dolazi do radikalizacije ispod umivenog lica Andreja Plenkovića. Imamo fašističke marševe, rastuće nasilje i vidljiv trend povećanja nejednakosti među ljudima.
Dobro, pa nije Plenković organizirao marševe.
- Pa nije se baš ni pretrgnuo da ih spriječi. On je fasada. On smiruje situaciju i djeluje kao apaurin, što ne znači da se ništa ne događa ispod toga. Cilj je da se pruži alternativa onim sredinama koje nisu dosad osjetile kako je to kada SDP i partneri upravljaju jer tamo ljudi žive bolje.
Jeste li konačno postigli dogovor s HNS-om u Zagrebu?
- Danas Predsjedništvo zagrebačke organizacije donosi odluku o sporazumu s HNS-om u Zagrebu.
Ima li SDP problem s kadrovima, jer kako to da nemate svog kandidata u Zagrebu, niti jakog u Splitu, u Slavoniji podržavate mostovca Tomislava Panenića... Je li za tu kadrovsku devastaciju zaslužan Milanović?
- Split jest prošao kroz tešku fazu raspuštanja organizacije, čemu sam se protivio, i naravno da je to ostavilo traga. Aida Batarelo može voditi grad i uz dužno poštovanje ostalim kandidatima, mislim da je ona bolja od svih. Kada je riječ o Zagrebu, mojim dolaskom na čelo stranke, zagrebačka organizacija se našla u tjesnacu - između toga da jačamo svoje ljude u gradu ili da su nam važnije promjene u Zagrebu. Ako želimo biti realni i staviti interes građana ispred stranke, onda Zagrebu trebamo donijeti promjene. Zato smo i blizu finalizacije dogovora s Ankom. Zagrebačka organizacija je bila opterećena dugovima i nije bilo nikakve pomoći od centrale s Iblera. Tek sada može prodisati. Stranku nisam zatekao u top formi. Gradimo nove procese obnavljajući razgovor sa sindikatima, otvarajući socijalni dijalog i borimo se za povećanje minimalne plaće. Čak 76.000 ljudi radi za 2500 kuna - od toga se ne može dostojanstveno živjeti. U stranci vidim veliki potencijal u mladim ljudima koji dosad nisu imali priliku koju zaslužuju. Mnoge od njih će sada ljudi upoznati na izborima i to će biti dobar temelj za kadrovsku obnovu stranke u sljedeće četiri godine.
Hoće li se potegnuti pitanje vaše odgovornosti ako doživite neuspjeh na izborima?
- Odgovornost za lokalne izbore je na lokalnim organizacijama. Kao predsjednik sam odgovoran stranci, ali i građanima za rezultat na parlamentarnim izborima.
Ako bude veliki neuspjeh, hoće li se tražiti vaša smjena?
- To se dosad nikad nije dogodilo nakon lokalnih izbora. Vjerujem da su se lokalne organizacije dobro pripremile i da ćemo uspjeti.
Milanović je izgubio dosta izbora pa se nije tražila smjena, no čini se da se vama svaki potez strože gleda?
- Gleda se strože, ali to je dobro. Puno je kritika, ja želim omogućiti da se u stranci iznose stavovi i razgovara kritički. Ali unutar stranke. Način na koji su neki shvatili tu slobodu, kao otvoreni prostor za javnu polemiku našim se biračima čini kao destruktivan. Postoje ljudi u stranci kojima fali medijske pažnje, ali moramo voditi računa da to ne šteti stranci. Osobno sam o tome uvijek vodio računa kada se nisam slagao s Milanovićem. Između ostalog i zbog toga sam danas na čelu SDP-a.
Ako se Vlahušić bude mogao kandidirati na izborima unatoč presudi, hoće li onda SDP odustati od svoje kandidatkinje i podržati ga?
- Naša kandidatkinja je Tatjana Šimac Bonačić. Mi poštujemo institucije za razliku od HDZ-a koji nije prihvatio ni izvješće vlastitog saborskog Odbora za etiku u znanosti koje je reklo da je ministar obrazovanja plagijator. Mi se ne moramo slagati sa svim odlukama, ali poštujemo zakone ove zemlje i zato ne možemo podržavati nikoga tko ima pravomoćnu presudu.
U Zagrebu se situacija dodatno zakuhala ulaskom Brune Esih u utrku za gradonačelnicu. Što mislite o tome i kako biste vi reagirali da se netko iz vašeg kluba odluči tako kandidirati?
- Očito je da HDZ ima dva kandidata. Službenog i rezervnog. Kod nas je to riješeno Statutom. Ako se netko tako kandidira, onda više nije član stranke. Mi u SDP-u imamo veću toleranciju na različita mišljenja, što ne znači da je sve dopušteno.
Kakvi su sada odnosi unutar SDP-a? Ima li bojkota nezadovoljnika?
- Ono čega moraju biti svjesni pojedini kolege jest to da prepucavanja ne koriste nikome, a štete svima. To građane ne zanima. Njih zanima kako će platiti režije na kraju mjeseca.
Bojite li se vi doista puča u stranci, zbog čega onda dajete nespretne izjave?
- Moje nespretnosti su u javnosti često karikirane. Volim se šaliti, znam biti i ciničan, a kad sam opušten znam biti i nespretan. Puča se ne bojim. Neki u stranci će se morati naviknuti da sam predsjednik SDP-a. I bit ću to još dugo.
Vjerujete li u nevinost T. Sauche i hoćete li ga pozvati natrag u stranku ako se to i dokaže?
- Mislim da će on to sam učiniti. Saucha je postupio odgovorno kada se iščlanio iz stranke. Pokazao je da mu je borba za pravdu ispred pojedinačnog interesa i da mu je stranka ispred određenih partikularnih interesa. Vjerujem da je nevin i nakon završetka postupka najnormalnije će se vratiti u SDP.
Ima li mjesta za Z. Mršića u visokoj politici SDP-a i je li još živa ideja da on bude šef Holdinga?
- Priželjkujem njegov angažman u stranci. O Holdingu nismo razgovarali. Zvonimir Mršić očito neće biti aktivan na ovim lokalnim izborima. Njega vidim kao dio tima za bolju Hrvatsku.
Kako to da ste odlučili “uskrsnuti” stranke poput Naprijed Hrvatska i Laburista potpisujući s njima Deklaraciju?
- Josipović je bio predsjednik Republike ispred SDP-a, ima znanje i iskustvo. Ljevica treba razgovarati jer među tim strankama u vrijednostima koje zastupaju ne postoje velike razlike. Ali zato što nije bilo razgovora, pojavljivale su se alternative i disonantni stavovi. Ovo je pokušaj da krenemo okupljati sve progresivne snage za promjene. Treba nam plan i vizija za Hrvatsku 21. stoljeća. Nisam dobio kritike zbog tog okupljanja. Treba nam borba protiv fašizacije društva, nacionalističkih ispada, napada na druge i drugačije.
Hoće li Josipović biti na vašim listama za lokalne izbore i zašto u tom društvu nema HNS-a i IDS-a?
- Josipović se nema namjeru angažirati na ovim izborima. IDS i SDP su na izborima konkurenti u Istri, ali kada je u pitanju Hrvatska, tu smo zajedno i vjerujem da ćemo nakon lokalnih izbora potpisati Deklaraciju. HNS sam zvao, odluka je na njima i mogu se pridružiti kad god žele.
Je li HNS na putu preuzimanja uloge vodeće oporbene stranke?
- SDP je u procesu konsolidacije, ali mi smo vodeća oporbena stranka. HNS je naš dugogodišnji partner. Logično je da traže svoj prostor, ali SDP je vodeća stranka i to je jasno i po rejtingu.
Zašto onda pada rejting i kako mislite zaustaviti pad?
- Izgubili smo dvoje izbore zaredom, stranka se konsolidira, a sada vraćamo povjerenje ljudi kroz razgovor sa sindikatima, borbu za radnička prava, za veće plaće, za obrazovnu reformu, za dostupno zdravstvo svima. HDZ je u godinu dana dodatno zadužio zdravstvo za 2,2 milijarde kuna, a liste čekanja su eksplodirale s 340 na 800 tisuća pacijenata. To nije dobro društvo. SDP-ova Vlada je smanjila dugove i liste čekanja. Oni rade štetu. Rejting će nam rasti i to će biti vidljivo nakon lokalnih izbora.
Koliko na to utječu javne polemike i međusobna prepucavanja?
- Jasno je da utječu. Sloboda govora je poželjna, ali na stranačkim sastancima, ne u medijima. A i mora se znati mjera, ne smije se štetiti stranci. Zato će Glavni odbor donijeti Etički kodeks.
Zašto ste zvali Plenkovića i Petrova na kavu na koju oni nisu nikad došli?
- To je loše za Hrvatsku, jer kada smo imali dijalog i konsenzus, Hrvatskoj je bilo dobro. Volio bih da imamo konsenzus oko ključnih izazova, poput toga kako zaustaviti iseljavanje, kako potaknuti pozitivne demografske trendove, kako Hrvatsku decentralizirati, kako da Hrvatska postane energetski neovisna, kako zaštiti resurse, kako da minimalna plaća bude barem 50 posto prosječne, da svako dijete ima računalo. Danas 42 posto djece nema mogućnosti imati računalo. Kao političari moramo napraviti sve da narod živi bolje, a ne da se produbljuju nejednakosti. Sada gledamo politike Vlade koje idu preko leđa onih koji nemaju ništa, kao što je ova porezna reforma. Ova Vlada samo produbljuje nejednakosti.
Ipak, bili ste na kavi s predsjednicom. Jeste li našli neki zajednički jezik, kako ocjenjujete njen mandat i je li došlo do zatopljavanja odnosa između SDP-a i Kolinde Grabar-Kitarović?
- Predsjednica nema nikakav rezultat, ali nema ni ovlasti. Činjenica jest da demografiju apostrofira kao veliki problem i žao mi je što je premijer olako odbio njenu ideju o posebnom ministarstvu za demografiju. To samo pokazuje da među vladajućima nema nikakvog suglasja, što se najbolje vidi iz odnosa HDZ-a i Mosta. Predsjednica želi Ministarstvo demografije, a premijer ne želi, i taj odnos je sličan kao i onaj Mosta i HDZ-a. Ni oko čega se ne mogu dogovoriti i to je potencijalno velika opasnost za Hrvatsku. Predsjednica bi možda i htjela nešto napraviti, ali nema nikakve ovlasti i njena se funkcija svodi na paradiranje po kazališnim predstavama i sajmovima.
Što mislite o ideji posebnog Ministarstva demografije?
- SDP-u je to važno, mi osnivamo svoj savjet za demografiju.
Dolazi li onda do zatopljavanja odnosa s predsjednicom i što vam je značila ona izjava da joj treba povećati ovlasti?
- Ja sam jednom bio s njom na sastanku. Prvo, ona nema nikakav rezultat i napravila je puno gafova. Čak i da ima dobre namjere nema ih kako provesti i zato se postavlja pitanje ovlasti. Ministarstva sam spomenuo jer sam htio dovesti do apsurda takvu situaciju u Hrvatskoj. Ukoliko ćemo imati protokolarnog predsjednika onda se može birati dvotrećinskom većinom u parlamentu. No, ako inzistirati na tome da imamo neposredan izbor, onda predsjednik treba imati veće ovlasti.
Kakve biste joj onda vi ovlasti dali, osim ovih koje sada ima?
- Rekao sam da ako ćemo zadržati ovaj način izbora, onda treba imati veće ovlasti, ali osobno nisam za taj princip nego da se bira u parlamentu.
Kako doživljavate Most, i možete li zamisliti suradnju s njima?
- Most je dobro artikulirao neke probleme u onim sredinama gdje je dugo HDZ bio na vlasti. Puno su pričali o reformama, malo i ništa je provedeno. Znam da se s HDZ-om reforme ne mogu provesti. U Vukovarsko-srijemskoj županiji idemo skupa jer je cilj da ljudi žive bolje, da zaustavimo siromaštvo i iseljavanje. Naš je cilj da se ljudi više ne boje ako ne glasuju tamo za HDZ.
Podržavate li njihov Zakon o arhivima?
- SDP će podržati sve dobre zakonske prijedloge bez obzira od koga dolazili. Važno je samo je li prijedlog kvalitetan i u interesu građana.
Znači, možete zamisliti suradnju s njima?
- Most je klerikalna desnica, to je jasno, ali na praktičnoj političkoj razini možemo se usuglasiti oko stvari koje su dobre za Hrvatsku.
Zašto mislite da su klerikalna desnica?
- Iz svih istupa je to jasno. Snažno su na strani konzervativne revolucije.
Kako onda možete surađivati s njima na lokalnim izborima?
- U Slavoniji su nužne promjene. Tamo HDZ manipulira ljudima napaćenim ratnim stradanjima, posebice u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Na nacionalnoj razini?
- Sasvim sigurno nećemo koalirati s nijednom od stranaka sadašnje vladajuće koalicije. Možemo razgovarati s Mostom o potencijalnoj suradnji nakon izbora.
S klerikalnom desnicom?
- Na programskoj, praktičnoj razini možemo surađivati, uz uvjet zaštite sekularne države, zaštite prava žena na izbor, a upravo smo mi brana da se te vrijednosti ne diraju.
Kada već to spominjete, znamo vaše stavove oko pobačaja, zaštite manjina... No, kako gledate, primjerice, na mogućnost da LGBT parovi usvajaju djecu?
- Mi smo omogućili LGBT parovima da imaju sva prava i to je bio jedan progresivan iskorak. Osobno nemam ništa protiv toga i vjerojatno će i to pitanje jednog dana doći na red. Ali, mislim da je za takve prijedloge prerano. Najbitnije je osigurati da nijedno dijete ne odrasta bez roditeljske skrbi.
Je li nakon odlaska Karamarka i Milanovića došlo do stabilizacije političke scene, do zaustavljanja radikalizacije društva i čija je to zasluga, Plenkovićeva ili vaša?
- Radikalizacija društva nije zaustavljena, a jest došlo do smirivanja histerije, do normalnijeg razgovora u politici.
Treba li država spašavati Agrokor?
- Država ne smije plaćati tuđe dugove nego zaštititi radnike i male i srednje dobavljače, ali nismo čuli ni od Vlade ni od Mosta kako to oni misle napraviti. Ne bih volio da se država uključuje na bilo koji način, financijski. Agrokor to treba rješavati s kreditorima, a država treba pratiti procese i osigurati da se dugovi plate.
Je li za ovu situaciju u Agrokoru krivac Ivica Todorić i treba li on ostati na čelu koncerna?
- To će reći oni koji će ponuditi modele za spas Agrokora, a Todorić treba voditi računa o radnicima. Teško da će ostati na čelu koncerna, a odgovoran poduzetnik trebao bi učiniti sve da otplati svoje dugove.
Bojite li se vi ruskog utjecaja?
- Proizvodnja vode, hrane i energije su nacionalni resursi i trebali bi ostati pod hrvatskom zaštitom. To ne znači da kapital ne smije ući. Ako ruski kapital ulazi, onda treba otvoriti i rusko tržište. Nemam ništa protiv ulaska kapitala bilo koje zemlje ako je s dobrim namjerama.
Je li moguća suradnja sa Živim zidom?
- Moguća je suradnja na pitanjima koja su važna našim građanima, poput pomoći blokiranima ili povećanja minimalne plaće.
Treba li SDP skrenuti više ulijevo ili više prema centru, i kako biste vi sebe definirali u tom smislu?
- Ja sam socijaldemokrat, nisam liberal i izraziti sam patriot. Volim vidjeti hrvatsku zastavu i grb, čuti himnu. Puno više sam lijevo u zaštiti radničkih prava dok sam u određenim nacionalno-kulturnim pitanjima bliže centru, a s liberalima dijelim vrijednosti slobode, otvorenosti društva, prava različitih i drugačijih. Nisam za liberalnu ekonomiju, za flat tax, nego za progresivno oporezivanje, da oni koji imaju više i plaćaju više. Za jače sam oporezivanje kapitala, manje rada.
Vjernik ste, idete li redovito u crkvu?
- Kao i većina fizičara, vjerujem u Boga. Ne idem na misu svaku nedjelju, nego kada mi dođe. U fizici je to tako. Kada dođete do određenog stupnja u znanosti i ne možete dalje, onda kažete to je Božje djelo. Zato su svi poznati fizičari redom bili vjernici.