U Hrvatskoj su i lani nastavljeni negativni demografski trendovi. Broj umrlih u 2018. godini, pokazuju novi podaci Državnog zavoda za statistiku, za više od 15.000 premašio je broj rođenih, a prirodni je prirast u svim županijama, uključujući i Grad Zagreb, kao i u 491 od ukupno 555 gradova i općina, bio negativan.
Prošle se godine u Hrvatskoj rodilo 36.945 živorođene djece. Istodobno, broj umrlih iznosio je 52.706, pa je prirodni prirast bio negativan, odnosno broj umrlih je za 15.761 bio veći od broja rođenih. Ipak, u odnosu na 2017. godinu, negativni su se trendovi prirodnog prirasta donekle popravili. U 2017., naime, imali smo 36.556 živorođene djece, ili 389 manje nego prošle godine, dok je broj umrlih lani smanjen za 771 u odnosu na 2017., kada je u našoj zemlji umrlo 53.477 ljudi. Kada se podvuče crta, proizlazi da smo u 2017. bili u minusu za 16.921 ljudi, koliko ih je više umrlo nego što je rođeno, što je 1160 veći minus nego lani.
Ukupna slika
- Hrvatska nastavlja izumirati, iako sporije nego prijašnjih godina. Taj će se trend nastaviti i sljedećih godina - upozorava Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
- Tu se radi o malim oscilacijama koje ne mijenjaju ukupnu sliku. Trendovi su nam i dalje negativni - potvrđuje i Nenad Pokos, demograf na Institutu Ivo Pilar.
Podaci o prirodnom prirastu u prošloj godini pokazuju da pozitivan prirodni prirast nije imala nijedna hrvatska županija, a u njih šest - Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Brodsko-posavskoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj - niti jedan grad ni općina nisu imali više rođenih nego umrlih. I Grad Zagreb, unatoč samohvali gradskih vlasti, od 2015. godine bilježi konstantan negativni demografski prirast, odnosno veći broj umrlih nego rođenih, što potvrđuju i podaci DZS-a.
Štoviše, upravo je lani metropola zabilježila najveći minus u prirodnom prirastu, s obzirom na to da je bilo 801 više umrlih nego rođenih. Godinu prije, prema podacima DZS-a, negativan prirodni prirast u Zagrebu iznosio je 750.
Kritično stanje
Ipak, gledano po županijama, najveći negativni prirodni prirast u 2018. godini imala je Primorsko-goranska županija, ističu u DZS-u. U toj je županiji lani bilo 1646 više umrlih nego rođenih, što je dvostruko više nego u Zagrebu.
Negativan prirodni prirast lani su imali ukupno 491 grad i općina, kao i već spomenuti Zagreb. S druge strane, u plusu je bilo samo 58 gradova i općina, pokazuju podaci DZS-a.
Među hrvatskim regijama, najkritičnije je stanje, upozoravaju demografi, na području Slavonije, Baranje i Srijema. Na području pet slavonskih županija, koje obuhvaćaju 22 grada i 105 općina, pozitivan prirodni prirast lani je zabilježen samo u jednom gradu - Orahovici, te u samo tri općine - Voćinu, Strizivojni i Jarmini. Pritom, pokazuju podaci, pozitivan prirodni prirast u svim je tim lokalnim jedinicama, osim u Voćinu, vrlo mali. Slučaj Voćina, s druge strane, u kojem je lani bilo 16 više rođenih nego umrlih, posljedica je višeg prirodnog prirasta doseljenih Hrvata iz Letnice s Kosova.
Izrazito negativne trendove imaju i Sisačko-moslavačka, Karlovačka i Ličko-senjska županija, u kojima svi gradovi i općine bilježe negativan prirodni prirast, odnosno veći broj umrlih nego rođenih. S druge strane, pozitivne trendove prirodnog prirasta statistika bilježi u okolici većih gradova, posebno Zagreba, Rijeke i Splita, ali i Zadra. Naime, niz gradova i općina u okolici Splita lani je imao veći broj rođenih nego umrlih. Tu posebno vrijedi spomenuti Solin, Klis i Dugopolje. Štoviše, Splitsko-dalmatinska županija lani je, kako pokazuju podaci DZS-a, bila županija s najvećim brojem gradova i općina s pozitivnim prirodnim prirastom.
Na području riječkoga prstena pozitivni su trendovi prirodnog prirasta zabilježeni u općinama Viškovo i Kostrena. U okolici Zagreba, pak, plus su u prirodnom prirastu imali Dugo Selo, Brckovljani i Stupnik.
Ipak, možda je najveće iznenađenje niz lokalnih jedinica u okolici Zadra s pozitivnim prirodnim prirastom. Na tom su području u plusu bili Biograd na Moru, kao i niz općina koje se naslanjaju na Zadar. Demografi kažu da se to može smatrati još jednom potvrdom prerastanja Zadra u veliko urbano područje, s obzirom na to da njegova okolica bilježi pozitivan prirodni prirast.
- Mlađe stanovništvo iz većih gradova u velikom se broju seli u okolicu, gdje su i povoljnije cijene građevinskog zemljišta. Zato je u tim zonama i pozitivan prirodni prirast. To nije samo hrvatski trend, isto se događa i po Europi i u SAD-u - objašnjava Pokos.
Iseljavanje
Kada je riječ o Istri, i njeno stanovništvo, upozoravaju demografi, nastavlja starjeti. U Istarskoj je županiji lani bilo 702 više umrlih nego rođenih. Među istarskim gradovima, pozitivan prirodni prirast imali su samo Poreč, Novigrad i Vodnjan, iako se u slučaju Novigrada i Vodnjana radi više o simboličnim brojkama, dok su među općinama u plusu bile Bale, Brtonigla, Kaštelir - Labinci, Motovun, Sveti Petar u Šumi i Tinjan, što pokazuje da se život vraća u središnju Istru.
Pula je, s druge strane, imala čak 305 više umrlih nego rođenih. Naravno, za procjene koliko Hrvatska doista ima stanovnika trebat će još pričekati i podatke o migracijama, kako unutarnjim, tako i vanjskim. Ipak, demografi vjeruju da u Hrvatskoj trenutačno stvarno živi manje od četiri milijuna stanovnika. Osim negativnog prirodnog prirasta, na to utječe i veliko iseljavanje.
U Hrvatskoj je lani sklopljen 19.921 brak, a razvoda je bilo 6125, pokazuju podaci državne statistike. Statistički gledano, moglo bi se reći da otprilike svaki treći brak u Hrvatskoj završava razvodom. Ipak, ni tu situacija nije jednaka u cijeloj zemlji. Tako, primjerice, u maloj općini Civljane u Šibensko-kninskoj županiji lani nije sklopljen, ali ni razveden nijedan brak. S druge strane, u Labinu su razvrgnuta dva braka više nego što ih je sklopljeno.