ZAGREB - Ministar financija Boris Lalovac nastavlja polemiku s bankarima. U današnjoj emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”, Lalovac se obrušio na “jednu poslovnu banku koja je svoje loše poslovanje prebacila u novu tvrtku”.
- Vrlo brzo će izaći financijski izvještaj. Vidjet će se da je jedna poslovna banka u Hrvatskoj otvorila novi d.o.o., prebacila loš portfelj u taj d.o.o. i preko toga prijavila četiri milijarde kuna gubitka - rekao je Lalovac.
Na udaru ministra financija našla se i praksa po kojoj je ta banka odobravala kredite. No u nastupu na Hrvatskom radiju Lalovac je produbio i sve dublji rov s guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem. Povod je ovoga puta bilo Vujčićevo upozorenje da će kamate na kredite u eurima rasti. Lalovac mu je, s druge strane, jučer odgovorio kako “nije dovoljno samo upozoravati, već se nešto mora i učiniti”.
- Pa nismo mi meteorolozi - nije dovoljno samo upozorenje - poručio je Lalovac Vujčiću, ističući kako njih dvojica surađuju te kako među njima “nema nikakvog rata”.
U sukobu nove polemike između Lalovca i Vujčića jest i nedavno Vujčićevo upozorenje da će i kamate na kredite u eurima rasti. Pojednostavljeno rečeno, Vujčić se zalaže za to da Euribor više ne bude među parametrima za određivanje visine kamatnih stopa jer se u budućnosti očekuje njegov rast, što znači da bi ga trebalo izbaciti iz Zakona o potrošačkom kreditiranju, inače starom kamenu sporticanja između HNB-a i Ministarstva financija. S druge strane, Lalovac se takvim izmjenama protivi i upozorava da bi to već sada dovelo do značajnog rasta kamatnih stopa.
(Adriano Milovan)
O RASTROŠNIM I ŠTEDLJIVIM MINISTRIMA
'Ministri imaju gdje štedjeti, vjerujte mi. Riječ je o velikim deficitima. Znam da ponekad kod kolega ušteda ispada kao da su neefikasni, ali moraju biti svjesni da je riječ o novcu građana i da ono što nemamo ne možemo ni potrošiti. Ministar kome se reže limit smatra se neuspješnim, ali to treba mijenjati. Stalno hvalim ministra Kotromanovića koji je uštedio više od milijardu kuna, racionalizirao sustav, a jedan je od najuspješnijih ministara. Time pokazuje da se može štedjeti i biti uspješan ministar.'
ŠTO TO ZNAČI?
Mnogi su ministri svoj uspjeh temeljili na tome da im se proračun nije smanjivao. Međutim, u situaciji kad nam je deficit iznad 18 milijardi kuna i kada Europska komisija od nas zahtijeva dodatne uštede u proračunu, svi bismo trebali postati svjesni da se na dug više ne može živjeti. Lalovac dobro kaže da se ne može trošiti ono što nemamo i da ministri moraju biti svjesni da je riječ o novcu poreznih obveznika. Lalovac kao dobar primjer spominje ministra obrane Antu Kotromanovića i time poručuje da se štedjeti može i mora, a da se pri tome ne mora nužno gubiti na popularnosti.
(Goran Penić)
O FIRMAMA KOJE SU DOBILE MILIJARDE
'Postoje mnoge tvrtke koje su bez prihoda ili s godišnjim prihodom do sto kuna od banaka dobile pozamašne kredite. Riječ je o 18,5 tisuća tvrtki kojima su banke dale više od 10 mlrd. kuna kredita. Neka banke kažu kojim su firmama davale kredite. Tu se radi o milijardama, a kod građana o nekoliko stotina milijuna. Neka se samo čude danas pa ću sve objaviti - sva imena firmi koje je kreditirala jedna poslovna banka, a koje su dobile milijarde.'
ŠTO TO ZNAČI?
Iako Lalovčeva prijetnja može s pravnog aspekta zvučati škakljivo, on tvrdi da objava imena tvrtki koje su dobivale kredite od sporne banke, iako nisu bile kreditno sposobne, nije u suprotnosti s hrvatskim zakonima.
- To su javni podaci. Svatko može otići u Finu i dobiti te podatke iz registra godišnjih financijskih izvješća - kratko nam je kazao Boris Lalovac.
I stručnjaci s kojima smo razgovarali smatraju da u Lalovčevim prijetnjama nema spornih elemenata. Tako, primjerice, porezni savjetnik Marko Ćavar podsjeća da bankarska tajna obvezuje banke da čuvaju tajne, no Ministarstvo financija je ipak druga priča: ono ima vlastite evidencije i podatke i može ih objaviti.
- Smatram da nema zapreka da Ministarstvo financija iz svojih evidencija objavi podatke o onima kojima su odobravani krediti. Očito je da je ministar financija želio naglasiti da to nisu ‘čista posla’, pa bi tu vjerojatno bilo posla i za DORH. Ne vjerujem da bi ministar financija tako istupio bez razloga i bez argumenata - kaže Ćavar.
U Hrvatskoj udruzi banaka jučer nam nisu htjeli komentirati Lalovčev istup.
- Tu se radi o poslovnoj politici svake banke. Ako Lalovac nešto zna, neka to i kaže - neslužbeno su nam rekli u bankarskim krugovima.
Otvorenim ostaje pitanje što bi hrvatska javnost dobila time da se javno objave imena tvrtki koje su dobivale sporne kredite. Čini se da nisu daleko od istine oni koji u cijeloj priči vide samo novu rundu u ringu sve jačih napetosti između vladajućih i bankara, dodatno podgrijanih izbornom atmosferom u koju je Hrvatska već potonula.
(Adriano Milovan)
O GUVERNERU BORISU VUJČIĆU
'Guverner HNB-a Boris Vujčić ne može samo upozoravati, već mora nešto učiniti. Pa nismo mi meteorolozi - nije dovoljno upozorenje. Naravno da surađujemo i da nema rata.'
ŠTO TO ZNAČI?
Zakon o potrošačkom kreditiranju jedna je od ključnih mjera Vlade Zorana Milanovića, ali i jedan od glavnih kamena spoticanja između Vlade i HNB-a. Taj je zakon posebno gurao Lalovčev prethodnik Slavko Linić.
Dok se vodila bitka za taj zakon, iz HNB-a su, primjerice, upozoravali da, kako se Vujčić izjasnio u intervjuu Novom listu, 'pokušaji zaštite potrošača od proizvoda koji im se sviđaju nisu baš popularni,' što zapravo znači da se nije slagao s donošenjem takvog zakona. Štoviše, potkraj 2013. u HNB-u su otišli i korak dalje te su izračunali da će ukupni godišnji učinak izmjena ZPK-a bankarski sektor stajati gotovo 760 milijuna kuna, odnosno oko 40 posto neto dobiti banaka u 2013. Pritom bi, procijenili su u HNB-u, najveći učinak, 645,2 milijuna kuna, imalo smanjenje kamatne stope na kredite u švicarcima.
Sabor je krajem 2013. ipak usvojio predložene izmjene zakona. Među ključnim ljudima koji su radili na tom zakonu bio je tadašnji Linićev zamjenik Lalovac.
No, tu priči nije kraj. Novo poglavlje neslaganja HNB-a i Ministarstva financija oko tog zakona nedavno je otvorio Vujčić koji smatra da Euribor nije niti trebao ulaziti u ZPK, nego je kao parametar za određivanje kamata bolje koristiti nacionalnu referentnu stopu (NRS) koju izračunavaju HUB i HNB. Lalovac mu je na to odgovorio kako bi posljedica zabrane korištenja Euribora bila skok kamata i do dva posto.
(Adriano Milovan)
O PRESKUPOM NAJMU GRČIĆEVA MINISTARSTVA
'Standardizirat ćemo troškove za agencije, ali i za ministarstva. Slijedi mjesec do dva prilagodbe, kako bi se ugovori o najmu revidirali, a onda ćemo kontrolirati trošak. Kada je riječ o napisima Jutarnjeg kako Grčić i Miljenić iznajmljuju prostore za cijenu veću od 11 eura po kvadratu, moram priznati da mi je to prva informacija. Ako je to točno, mogu samo reći da će se svi morati toga pridržavati kada Vlada donose odluku.'
ŠTO TO ZNAČI?
Jutarnji list prvi je jučer objavio kako Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, čiji je ministar Branko Grčić nadležan za uštede, ne poštuje odluku koju sama Vlada planira donijeti i unajmljuje prostor skuplji od 11 eura po metru četvornom. Nakon naših napisa jučer je reagirao i Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) koji će analizirati sve ugovore ustanova koje su korisnici državnog proračuna, a koje plaćaju najam skuplji od 11 eura po kvadratu, te će te ustanove ili morati seliti ili snižavati ugovore. Uz Grčićev resor, tu je još čak 46 ureda po cijeloj Hrvatskoj koji prelaze ovaj limit. Kada je riječ o ministarstvima, čak polovica od analiziranih plaća najam skuplji od 11 eura. Tu su, primjerice, Ministarstvo zdravlja sa šest lokacija, Ministarstvo pravosuđa s tri lokacije te Ministarstvo financija čija Carinska uprava u Humboldtovoj 4a plaća skupi najam. I Državni inspektorat je u toj kategoriji. Selit će se ili mijenjati ugovor i Ministarstvo znanosti na Donjim Sveticama, Ministarstvo graditeljstva iz Republike Austrije 25 te Ministarstvo poljoprivrede iz aferom označene Planinske. MUP plaća najam skuplji od 11 eura na sedam lokacija.Također, skupi najam plaća čak 11 državnih agencija i zavoda.
(Goran Penić)
O PREBACIVANJU 4 MILIJARDE KUNA NA JEDAN D.O.O.
'Uskoro će se, kada se objave financijska izvješća o poslovanju banaka u 2014., vidjeti da je jedna poslovna banka otvorila d.o.o u koji je prebacila svoj loš portfelj i na temelju toga iskazala gubitak od 4 milijarde kuna.'
ŠTO TO ZNAČI?
- Nisam htio kazati da je bilo nešto nezakonito u tome, već da je problematično to što banke rade problem pri otpisivanju 300 milijuna kuna troška zbog zamrzavanja tečaja švicarskog franka, a da tako, potpisom pera, otpisuju četiri milijarde kuna kredita u gospodarstvu, pojasnio je poslije za Jutarnji list ministar Lalovac.
O KOJOJ SE BANCI RADI?
Kako smo uspjeli doznati, u ovom slučaju se radi o tvrtki H-Abduco registriranoj za “savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem” koja je u 2014. iskazala gubitak od četiri milijarde kuna, otpisujući najveći dio svoje dugotrajne financijske imovine u obliku “loših kredita”. Osnivač tvrtke H-Abduco jest kompanija “Heta Asset Resolution” (HAR) koja u stvari predstavlja takozvanu lošu banku u koju je austrijska Hypo grupa “ulila” sve loše kreditne plasmane šest banaka (uključujući i hrvatsku Hypo banku) i od njih se pravno i financijski “razdvojila”. Naime, Austrija je najprije nacionalizirala Hypo banku i spasila je od bankrota, pa je tako Austrija vlasnica i HAR-a, koji je osnovao H-Abduco u Hrvatskoj i u njega prebacio loše kredite hrvatske Hypo banke.
JE LI TAJ POTEZ NEZAKONIT?
Hrvatska narodna banka nam je, pak, odgovorila kako je 'informacije o bankama pojedinačno, do kojih dolazi obavljanjem svoje supervizorske zadaće, obvezna čuvati kao poslovnu tajnu,' ali uz napomenu kako su u svim slučajevima vezanim za ovu temu poštovana pravila HNB-a. Iz 'naše' Hypo Alpe-Adria banke nam je poručeno kako su HAAB i H-Abduco uz suglasnost HNB-a 'proveli transakciju ustupa tražbine nadoknadivih i nenadoknadivih plasmana sukladno napucima Europske komisije.' 'Transakcija također ni na koji način ne utječe na prava klijenata,' istaknuto je u odgovoru.
JE LI BILO IZBJEGAVANJA PO REZNIH ILI REGULATORNIH OBVEZA?
Treće, u odnosu na pitanje je li bilo izbjegavanja poreznih obveza ipak treba naglasiti i kako je Martina Dalić, bivša ministrica financija, prije dvije godine kazala da osnivanje “loše banke” u Hrvatskoj može biti “opasna praksa”, jer ti kreditni aranžmani nisu pod kontrolom HNB-a.
I za kraj je potrebno reći da ministar Lalovac nije “precizan” kada naznačuje da je u ovom slučaju otpisano četiri milijarde kuna gospodarskih kredita i to uspoređuje s otpisivanjem 300 milijuna kuna građanima zbog zamrzavanja tečaja franka. Ovih četiri milijarde kuna nije otpisano, kraditi se i dalje plaćaju, a u krajnjem slučaju će se provesti i ovrha (kao što se već provodi) nad poduzećima i njihovim nekretninama kad više ne budu u mogućnosti izvršavati svoje obveze.
KONTEKST:
Najveće kredite, u visini više desetaka milijuna eura, za razne često građevinske i turističke projekte u Hrvatskoj, koruška Hypo banka odobravala je hrvatskim klijentima preko Hypo Alpe Adria Bank International. Preko te austrijske tvrtke kćeri tako su, primjerice, kreditirani VIP klijenti poput Vladimira Zagorca, Gorana Štroka ili Ivića Pašalića, kao i poslovanje desetaka tvrtki među kojima su neke, primjerice, povezane sa zadarskim tajkunom Zdenkom Zrilićem ili Robertom Ježićem pa sve do kreditiranja Ivice Todorića.
Manji, ali često također vrlo značajni iznosi kredita išli su i preko tvrtki kćeri u hrvatskoj Hypo Alpe Adria Bank d.d. i Hypo Leasing Kroatien. Nakon što se u Austriji 'zakuhala' istraga kako nove uprave, tako i nadležnih istražnih tijela, na površinu su isplivali tzv. rizični krediti koji su odobravani, često bez ili uz manjkave garancije, klijentima u Hrvatskoj. Radilo se ukupno o više od 200 'sumnjivih kredita,' kako su ih označavali istražitelji. Bilo je i kredita većih od 70 milijuna eura, primjerice, za projekt Hoteli Novi, koje je odobrila hrvatska podružnica Hypo banke. Treba napomenuti da su i hrvatski istražitelji, od 2001., provjeravali radi li se o zloupotrebama. No, u većini slučajeva 'sumnjivi' su krediti svrstani pod rizične zajmove koje je banka u sklopu redovnog poslovanja odobravala uz manjkave garancije.
(Frenki Laušić, Željko Petrušić)