Ministarstvo financija uputilo je jučer u javnu raspravu paket od čak devet zakona, kojima predlaže niz izmjena u području poreza i doprinosa.
Porezna osnovica plaće na koju će se plaćati niži porez od 24 posto podigla bi se sa sadašnjih 17.500 kuna mjesečno na 30.000 kuna, ukinut će se dva doprinosa na plaće u iznosu od 2,2 posto, a povećat će se doprinos za zdravstveno osiguranje sa 15 na 16,5 posto, smanjit će se porez na nekretnine sa sadašnjih četiri posto na tri posto, a od 2020. godine opća stopa PDV-a iznosit će 24 umjesto sadašnjih 25 posto. Primjena niže stope PDV-a od 13 posto proširit će se od 1. siječnja 2019. i na dječje pelene te na svježe meso, ribu, voće i povrće.
Objašnjenje
Prema projekcijama, zbog smanjenja doprinosa na plaće, u državni će se proračun godišnje uplatiti 900 milijuna kuna manje, zbog smanjenja poreza na nekretnine oko 100 milijuna, a zbog proširenja primjene niže stope PDV-a od 13 posto oko 1,4 milijarde kuna manje.
Kako stoji u objašnjenju prijedloga Zakona o porezu na dohodak, porezna osnovica za niži porezni razred podiže se za više od 70 posto kako bi “značajnije rasle plaće hrvatskih radnika na tržištu rada, a osobito radnicima u sektoru visokih tehnologija te kvalificiranim radnicima poput liječnika, IT stručnjaka i farmaceuta te tako spriječio odljev visokokvalificiranih radnika iz zemlje”.
Nacrtom istog zakona znatno se mijenja iznos paušala poreza na krevete u kampovima, i to onim kampovima koji su dio obiteljskog domaćinstva. Umjesto dosadašnjih 350 kuna po ležaju, nacrtom prijedloga predviđeno je da će paušal poreza biti od dva do četiri puta veći jer će ga, po novome, određivati jedinice lokalne samouprave, u iznosu od minimalno 700 do maksimalno 1500 kuna po ležaju.
Različiti sustavi
Određene izmjene donosi i prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit. No te su izmjene, stoji u nacrtu zakonskog prijedloga, ponajprije usmjerene prema multinacionalnim tvrtkama, koje su dosad koristile različite oblike zaobilaženja plaćanja poreza na dobit. U osnovi, radi se o implementaciji inicijative Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i EU-a, usmjerene na suzbijanje porezne evazije.
“Dok se dobit multinacionalnih kompanija, zbog postavljenih normi, danas još oporezuje na nacionalnoj razini, gospodarsko okruženje postaje sve više globalizirano, mobilno i digitalno. Zbog različitih sustava oporezivanja dobiti u raznim državama događa se da porezni obveznici koji posluju u više država preko svojih povezanih osoba, sofisticiranim i nepredviđenim metodama poreznog planiranja, lako premještaju dobit iz države u kojoj ta dobit nastaje u državu koja ima određene porezne pogodnosti, a da pritom ne krše određene propise”, ocjenjuju u Ministarstvu financija.
Izvlačenje dobiti
- Problem oporezivanja multinacionalki nije prisutan samo ovdje, nego i u drugim zemljama. Države se bore protiv transfera dobiti takvih kompanija, dok kompanije pronalaze različite načine da izvuku dobit - objašnjava Vlado Brkanić, financijski stručnjak.
Kao jedan od primjera smanjenja porezne osnovice za obračun poreza na dobit navodi fakturiranje nepostojećih i izmišljenih usluga, na temelju čega se smanjuje dobit.
U Ministarstvu financija ističu kako očekuju da će se izmjenama Zakona o porezu na dobit pridonijeti da na globalnoj razini dođe do sprečavanja premještanja dobiti, kao i da će se obeshrabriti premještanje dobiti ostvarene u Hrvatskoj na područje neke druge zemlje. Dodaju kako bi sve to trebalo rezultirati i pravednijim oporezivanjem dobiti.
Ministarstvo financija u javnu je raspravu uputilo i novi prijedlog Zakona o trošarinama.