ŽUSTRA RASPRAVA

DIO OPORBE PROTIV EURA 'Njegovo uvođenje poskupit će hranu i usluge, a taj teret neće biti na bankarskome sektoru, nego će ga podnijeti građani'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 22.03.2018. u 20:22

Zagreb, 270417. Markov trg.
Sabor.
Redovita sjednica sabora.
Na fotografiji: Branimir Bunjac i Ivan Lovrinovic.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Branimir Bunjac

Manje oporbene stranke zastupljene u Hrvatskom saboru u četvrtak su se usprotivile projektu uvođenja eura, tvrdeći kako domaće gospodarstvo nije za to spremno te da će uvođenje eura dovesti do rasta cijena hrane i usluga, a taj teret podnijet će građani.

Uvođenje eura ne samo da neće riješiti naše probleme, nego će nam natovariti dodatne troškove i unazaditi gospodarstvo, porast će cijene hrane i usluga, teret uvođenja neće biti na bankarskome sektoru, nego na građanima - rekao je Branimir Bunjac (ŽZ) u raspravi o polugodišnjim informacijama Hrvatske narodne banke o financijskome stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za 2016. i prvo polugodište 2017.

- Idemo na silu prema euru - ustvrdio je Goran Aleksić (SNAGA) izražavajući bojazan kako će nam EU pomoći da uđemo u eurozonu gledajući nam kroz prste. Protiv je, kaže, eurozone sve dok banke u Hrvatskoj nezakonito posluju i sve dok se javni dug ne smanji na 60 posto BDP-a.

Vujčić: Ulazak u eurozonu bit će dobar za Hrvatsku

Guverener Boris Vujčić umiruje pak njihove bojazni.

- HNB je napravila analizu troškova i koristi te je uvjerena kako će ulazak u eurozonu biti dobar za Hrvatsku - kaže Vujčić i tumači kako je prvenstvena korist od toga ulaska uklanjanje tečajnoga rizika - u Hrvatskoj je 511 milijardi kuna duga vezano uz euro.

Ivan Lovrinović (PH) proziva HNB da je kumovala uništenju malih banaka, ali i da snosi odgovornost za situaciju oko Agrokora.

Vujčić odgovara kako je središnja banka u slučaju Agrokora radila svoj posao.

Tumači kako HNB nema nikakve zakonske mogućnosti provjeravati stanje u nekoj firmi.

- U slučaju Agrokora imali ste privatnu tvrtku koja je, u tom trenutku bila nizozemska, kojoj su posuđivale privatne banke i privatni vlasnici njihovih obveznica, kojima su robu isporučuvala privatna poduzeća (...), nemate nikakvo državno tijelo koje treba gledati što se tu događa - rekao je guverner.

Naglasio je i kako je HNB organičavala izloženost domaćih banaka prema Agrokoru. To smo radili pet godina kontinuirano, to je bila rovovska bitka, no uspjeli smo svesti sve banke u okvire i na taj način smo ih spasili da ne propadnu, kazao je.

Što se tiče kreditiranja domaćih banaka prema Agrokoru, podsjetio je kako je HNB objavio podatak da su mu dale 10 milijardi kuna kredita. Pojedinačno ne možemo dati podatke, jer je to bankarska tajna, odgovorio je zastupnicima.

HDZ-ov Ivan Šuker preporučio je guverneru, odnosno HNB-u, da bi se ubuduće, uz uobičajene podatke u izvješćima, više trebali osvrnuti na pojedine pojavne oblike.

- Kad bi to napravili, bilo bi manje podmetanja, kad bi dali kronologiju tko je od 2003. financirao Agrokor, onda bi možda dobili odgovore na mnoga pitanja. S tako ponuđenim odgovorom osnažit ćete HNB, a i sebe kao guvernera - rekao je Šuker.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo