OPET GUŽVE?

DIPLOMATI EUROPSKE UNIJE 'Ako i ispunite sve uvjete,Hrvatska neće ući u Schengen'

Goran Mehkek / CROPIX

Vlada tvrdi da ćemo 1. srpnja biti spremni za schengensku zonu, ali EU je više ne želi širiti

Kao što je bilo i najavljeno, uvođenje sustavnih kontrola putnika na vanjskim granicama Schengena jedna je od mjera koje lideri Europske unije vide kao sredstvo u borbi protiv terorizma. To je na summitu šefova država ili vlada EU u Bruxellesu spomenuto i u završnoj Deklaraciji uz mnoge druge mjere, poput lakše razmjene podataka o putnicima, suprotstavljanja propagandi radikalnih skupina, kao i suradnje s partnerima na globalnoj razini.

Novi režim

Uvođenje sustavnih kontrola putnika na schengenskim granicama vjerojatno će stvoriti dodatne gužve jer se sada na tim granicama samo nasumce kontroliraju državljani EU, a ubuduće bi se trebali u sustav unositi podaci o svim putnicima, uključujući i građane Europske unije jer i među teroristima je sve više EU državljana.

EU očekuje da će i države koje još uvijek nisu dio zone slobodnog kretanja, a njihova granica s trećim državama je i vanjska granica EU, poput Hrvatske, također pooštriti kontrole. Lideri EU bili su oprezni pri spominjanju novih mjera, a šef Europske komisije Jean-Claude Juncker ponovio je da to nipošto ne znači odustajanje od Schengena jer je to jedan od najvećih uspjeha u EU integracijama.

“Schengen je dio rješenja, a ne dio problema“, rekao je Juncker. U zajedničkoj izjavi koja treba predstavljati smjernice za djelovanje u sljedećem razdoblju traži se da se “u potpunosti iskoristi postojeći schengenski zakonski okvir kako bi se pojačala granica i modernizirale kontrole na vanjskim granicama”. “Složili smo se da se bez odgode pristupi sustavnim i koordiniranim provjerama pojedinaca koji uživaju pravo slobode kretanja na temelju baze podataka relevantne za borbu protiv terorizma na osnovi zajedničkih indikatora rizika.

Čekaju se smjernice

Komisija treba brzo dati operativne smjernice za to. Također ćemo razmotriti ciljane amandmane na schengensko zakonodavstvo ondje gdje je to potrebno kako bismo osigurali stalne kontrole, na temelju prijedloga Komisije”, stoji u zajedničkoj izjavi. Ipak, sve je jasnije da mnoge države EU žele sve češće kontrole na granicama, a bilo je i prijedloga, iako su zasad odbačeni, da se i među državama unutar zone slobodnog kretanja vrate granični prijelazi. Sve to moglo bi utjecati i na šanse Bugarske i Rumunsjke, a zatim i Hrvatske, za brz ulazak u Schengensku zonu. - To sigurno neće pomoći i ubrzati proce - rekao je jedan diplomatski izvor iz EU odgovarajući na pitanje hoće li to usporiti i proširenje Schengena.

Politička odluka

Predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović s druge strane smatra da to neće ni na koji način utjecati na Hrvatsku.

- Ovdje je riječ o izjavi, ne o zaključcima budući da je to neformalni summit i nema formalnih zaključaka. Ako jednog dana i stupi na snagu, nakon mnogo godina, Hrvatska će, uvjeren sam, tada već biti u Schengenu - rekao je Milanović u Bruxellesu nakon summita. Smatra da su eventualne promjene “na jako dugom štapu”. Predsjednik hrvatske Vlade rekao je da se Hrvatska priprema za ulazak u Schengen te da će formalni postupak pregleda onoga što je napravila da bi ispunila kriterije početi već ovog ljeta. Milanović računa na brzu odluku u slučaju Hrvatske i kao prednost vidi činjenicu da su hrvatski građani još 90-ih mogli bez viza putovati Europom.

Međutim, neki diplomati u EU smatraju da je Milanović možda “preoptimističan” jer će cijela ova situacija utjecati na način razmišljanja u državama EU, a prema novom razmišljanju proširenje Schengena nije više prioritet.

- Ne radi se tu o Hrvatskoj i onome što je ona napravila. Vjerujemo da bi Komisija vjerojatno dala pozitivno mišljenje. Ali, kao što vidimo na primjeru Bugarske i Rumunjske, i onda kada Komisija potvrdi da su svi kriteriji ispunjeni, države članice ne pristaju na njihov ulazak u Schengen. Teško je vjerovati da bi Hrvatsku primili u Schengen prije Bugarske i Rumunske - rekao je taj sugovornik.

Problematična regija

Hrvatska je svakako važan čimbenik u borbi protiv terorizma, a cijela regija Zapadnog Balkana takođe je postala izazov za EU u toj borbi. Sve je više mladih iz BiH, s Kosova i iz Sandžaka u Srbiji koji su se pridružili teroristima u Siriji i Iraku. A Hrvatska ima najdužu kopnenu vanjsku granicu Europske unije, ukupno 1300 kilometara, sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom.

To je granica duža od one između Finske i Rusije. Balkan spominju i kao rutu preko koje teroristi na zapadu Europe dobivaju oružje. Zato EU računa na pomoć hrvatskih vlasti, ali to ne znači da će zauzvrat ubrzati naš ulazak u Schengen.

Gužve zbog novih mjera na granici

- Umjesto nasumične kontrole pojedinih građana EU, na schengenskim granicama kontrolirat će se dokumenti svakog putnika.

- Podaci o prelasku granice, uključujući i građane EU, unosit će se u sustav.

- Olakšat će se razmjena podataka o putnicima između zemalja EU. To se odnosi na cestovne, ali i na granične prijelaze u zračnim lukama.

- Članice EU izvan schengenske zone, kao što je Hrvatska, dužne su pojačati kontrolu putnika na granicama zemalja izvane EU

Izdvajamo